Brak i moderne obitelji: Kako se fer pobrinuti za imovinu i sve uključene članove obitelji?
Evo par situacija iz prakse – što se sve događa i zašto je bitno znati što može poći krivo i kako se pobrinuti da sve bude fer i pošteno prema svima koji su uključeni, posebno prema djeci iz prethodnih brakova?
Imate dvoje djece iz prvog braka i sad živite u vezi dulje od tri godine, nemate zajedničke djece i kupujete sami neke nekretnine.
Imate li kakav ugovor s partnerom? Što ako se raziđete i on bude potraživao to što ste sami kupili za sebe i svoju djecu u vrijeme trajanja vaše veze tvrdeći da ste bili u izvanbračnoj zajednici? Smatrate li vašu vezu uopće izvanbračnom zajednicom?
Ako ne živite na istoj adresi i nemate zajedničke djece, bez obzira što ste u vezi dulje od tri godine, upitno je bi li se uopće mogla dokazati izvanbračna zajednica. Taj postupak dokazivanja može biti dugotrajan, a onda i skup. Ako živite na istoj adresi, bit će lakše utvrditi da izvanbračna zajednica postoji te bi svakako postojanje ugovora među partnerima u kojem bi uredili što predstavlja vlastitu, a što zajedničku imovinu značajno olakšao stvar.
Razveli ste se, ali niste napismeno napravili podjelu imovine. Supruga je ostala živjeti u stanu s djecom i prodala ga bez vaše suglasnosti. Obiteljski zakon propisuje da za prodaju treba pisana suglasnost drugog bračnog druga ovjerena od javnog bilježnika pa stoga u pravilu, ovakva prodaja nije dozvoljena.
Međutim, u stvarnosti novi kupci se već useljavaju – vi imate pravo na novac, ali hoćete nazad svoj dio kuće i baš nećete novac?
Kako raskinuti ugovor? Teško, no nije nemoguće. Obiteljski zakon kaže da ako je treća osoba dakle kupac pošteno stekla vlasništvo (znači nije znala da postoji bračni drug koji bi morao dati suglasnost) onda nepostojanje suglasnosti ne utječe na njegova prava i obveze. Dakle, da biste ugovor proglasili ništetnim i stekli suvlasništvo nad kućom, morali biste dokazati da je kupac znao da imate pravo na kući i svejedno Vas zaobišao, točnije da nije postupao pošteno.
U svakom slučaju Vi možete potraživati isplatu svog dijela dobivenog od kupoprodaje. Ne zastarijeva pravo na upis dijela vlasništva na nekretninu, ali obvezno pravni zahtjev na isplatu novca koji predstavlja bračnu stečevinu zastarijeva u roku od pet godina. Naime, u pravilu treće osobe dakle kupci ostaju vlasnici stana, a Vi kao bračni drug morate tužiti onog drugog supružnika tko je prodao nekretninu bez vaše suglasnosti na isplatu pola postignute cijene i za tu tužbu postoji zastarni rok.
Foto: Pexels
Suprug diže kredit za stan u banci u kojoj radi i ima povoljnije uvjete kao zaposlenik i u Banci mu savjetuju da stan glasi na njega budući da je i kredit na njega. Samo se vi upišite na pola. Možete – ne mora stan biti na njega ako on diže kredit.
Pitate se: Pa što se imam upisivati kad je sve to ionako po pola bračna stečevina.
Sve je dobro dok je dobro. Što ako se budete razvodili i stan je na njega i on ga proda bez vaše suglasnosti… Koliko ćete vremena uložiti da ostvarite svoje pravo na pola? Da, on ne smije prodati bez suglasnosti, ali praksa je drugo i u svakom slučaju preporučljivo je da su oba vlasnika upisana radi transparentnosti i izbjegavanja kasnijih problema u praksi.
Kupujete stan, no jeste li provjerili tko je zaista vlasnik – ima li ta osoba suglasnost bračnog druga? Isti tu kupoprodaju naime može osporavati i potraživati stoga se prvo raspitajte ima li prodavatelj pravo na nekretninu koju prodaje, a vi kupujete i obavezno u ugovor dodajte odredbu kojom prodavatelj jamči da treće osobe nemaju prava na nekretninu te da je prodavatelj ovlašten prodati nekretninu bez ičijih daljnjih suglasnosti.
Kupujete stan od nekoga tko ga je naslijedio? Jeste li provjerili je li rješenje pravomoćno? Što ako se pojavi oporuka ili netko bude potraživao nužni dio? Svakako dodajte u ugovor da nema prava trećih osoba, a ako ste vlasnik nekretnine koja nije upisana na vaše ime, čim prije to riješite i upišite se jer neupisivanjem nekretnina kojih ste vlasnik na svoje ime, snosite i dio odgovornosti za štetu koja vam se potencijalno može dogoditi.
I vi i partner imate djecu iz prijašnjih veza i brakova no imate i zajedničko? Jeste li djecu iz prvog braka pravedno zbrinuli? Da jednako i fer dijele imovinu nakon vas, a ne da dijete iz drugog braka dobije više.
Imate li policu životnog osiguranja koja nije predmet bračne stečevine niti nasljeđivanja i ako Vam se što dogodi, isplata ide direktno u korist djeteta iz prvog braka?
Što ako imate firmu s jednim ili više partnera? Imate li bračni ugovor sa suprugom da to ne ulazi u bračnu stečevinu jer ostali partneri u firmi ne žele vašeg supruga/suprugu nego vas? I ako se vama nešto desi oni žele pravo prvokupa, a ne da vaši nasljednici ometaju poslovni proces.
Ovo su samo neke od stvarnih situacija iz prakse. Brak nije holivudska romantična komedija/bajka već i ekonomsko- pravna zajednica.
Naravno, nitko ne ulazi u brak s namjerom da iz njega izađe i svi žele i ljubav i zajedništvo i da sve to potraje do kraja života. No, statistike i stvarnost su nažalost drugačije i pokazuju da se moramo financijski i pravno informirati o svojim pravima i obavezama te posljedicama svojih izbora.
Ma neka mu sve ostane ako do toga dođe – sve ću ponovo izgraditi sam(a). Možete i tako. Sve je Vaš izbor. Bitno je da je izbor informiran i svjestan da ne patite bespotrebno i iznenadno kad vas sustignu posljedice vaših izbora i odluka.
Tekst je nastao u suradnji sa odvjetnicom Natalijom Labavić, agenticom za nekretnine i direktoricom Opereta nekretnina Jelenom Kravoščanec Todorović i financijskom savjetnicom Marijom Đeldum.
Foto: Pexels
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
