Storytelling kao alat za povećanje prodaje: Evo zašto dobra priča zarađuje novac!
Korištenje storytellinga kao ključnog marketinškog alata u turizmu je nešto o čemu iz godine u godinu sve više razgovaramo, čitamo, učimo – no to ne znači da je nešto novo. Samo je napokon u punom centru pažnje! Naime, ne mogu se oteti dojmu da je hrvatski turizam donedavno fokusirao svoj marketing i komunikaciju prema gostima gotovo isključivo na same informacije o lokaciji – čisto more, sunčani dani, vinske ceste, planine za šetnju…te informacije su svakako potrebne, no priznajem da su mi uz njih nedostajale priče!
Svjetske hit turističke destinacije jako dobro znaju o kakvim pričama govorim jer ih obilno koriste u kreiranju marketinga i brendiranju svog kulturnog naslijeđa. Primjeri te prakse su nam itekako poznati. Svi znamo za dvorac grofa Drakule u Transilvaniji, britansku šumu Sherwood, američki „vještičji grad“ Salem i brojne druge svjetske primjere turističkih hit destinacija koje su svoj brand izgradile upravo na priči od koje su načinile vječni, kultni klasik koji već generacijama privlači enormne brojeve turista – i moram li naglasiti, zarađuje ogroman novac!
Foto: Pexels
Zašto je zarada toliko velika, a posao ne propada već generacijama? Razlog je jednostavan – ljudi vole priče. Rado ih slušaju, rado im se vraćaju, rado ih dijele i „nose sa sobom“. Priče su te koje bude emocije, potiču nas na akciju i krajnji angažman što u slučaju turizma čini naš fizički ili barem virtualni posjet lokaciji kojoj nas je privukla dobra, snažna priča. Vraćam se na Sherwood! Bez sumnje je riječ o prekrasnoj šumi, no na svijetu je jako puno prekrasnih šuma – no, nisu svakom od njih jahali Robin Hood, Mali John, fratar Tuck, šerif od Nottinghama i ostali legendarni likovi britanskog folklora. Je li Robin Hood zaista postojao? Koga briga! Postoji priča o njemu i još uvijek živi, ne samo u dječjim slikovnicama već u pop kulturi odraslih i ozbiljnom svjetskom turističkom businessu.
Kao što znamo, ta priča nije jedina. Štoviše, jedna je od mnogih! Balkon Julije Capuletti u Veroni, kip Male sirene u Kopenhagenu, O.K. Corral u Tombstoneu, škotsko jezero Loch Ness, Most uzdaha u Veneciji i Londonske tamnice su samo neke destinacije koje žive (i odlično zarađuju) na svojim pričama, bile one istinite/stvarne (suđenja u Salemu) potpuno fikcionalne (Mala sirena), samo dijelom izgrađene na povijesnim osobama (Vlad Tepeš) ili pak preuzete iz lokalnih legendi tih prostora (Nessie, Robin Hood). Sve te lokacije imaju nešto zajedničko – priču koja je prerasla sve vremenske epohe i tako uspješno odoljela strogom testu vremena. To će činiti i ubuduće, jer je riječ o pričama u koje se ulaže, a one uspješno vraćaju uloženi novac. Vrijeme je da i mi potražimo svoj!
Srećom, u Hrvatskoj se to već radi i što me osobito veseli, radi se sve više, stručnije i bolje. Storytelling u turizmu sve više uzima maha. Zagrebom već godinama šeću Gornjogradske coprnice, grupa sjajnih turističkih vodičica koje domaćim ljudima i stranim turistima otkrivaju mračnu stranu metropole na iznimno atraktivan i živopisan način. Njihova interaktivna tura Gornjim gradom upoznaje posjetitelje sa stvarnom povijesti zagrebačkih vještica, ali i kultnim opusom naše Marije Jurić Zagorke koja je iskoristila tu istu mračnu povijest za bezvremensku, romantičnu priču o opasnoj ljubavi Siniše i Nere. Oštroumna kontesa i odvažni kapetan su danas jedan od najpoznatijih zagrebačkih parova te priča koju turisti jako rado slušaju. A tek je jedna od mnogih koje imamo za ponuditi!
Crna kraljica Barbara Celjska, tragična ljubav u sanatoriju Brestovac (Milivoj Dežman i Ljerka Šram), živopisni sukobi Gradeca i Kaptola, gradnja Katedrale i Herman Bolle su samo neke priče koje smo već zaposlili i u koje trebamo i dalje ulagati kako bismo predstavili priču našeg grada. Ona je već tu, pita gdje smo mi i kome dati novac koji može donijeti!
Naša metropola nije jedina koja je shvatila moć dobrog storytellinga i počela dijeliti svoje priče s gostima. Istra počinje koristiti svoje vile i divove kao nezaobilazne aktere turističkih tura, Klek i Ozalj su oživjeli svoje planinske vještice, Dubrovčani ne propuštaju odvesti turiste na prekrasni i ukleti otočić Lokrum. No, možemo li još bolje? Naravno da možemo i naravno da trebamo. Da vidimo kako to možemo učiniti!
Foto: Pexels
Velika je šteta što se mi u Hrvatskoj nismo baš najbolje snašli kad je svijetom zavladala manija pojedinih hit naslova kao što su Pirati s Kariba, Sumrak saga ili Harry Potter. Iako osobno nisam ljubitelj takvih filmova/literature, a uvjetno rečeno čak ni priča (premda obožavam povijest, mitologiju i klasični gotički horor), ne može se poreći da je riječ o iznimno komercijalnim pričama.
A što takve priče rade? Razumije se, zarađuju novac! Kakve veze te priče imaju s Hrvatskom? Izravno nikakve, no tematski brojne. Dok je svijet budno pratio dogodovštine kapetana Jacka Sparrowa, bilo bi sjajno da smo se ukrcali na taj gusarski brod te još snažnije i odlučnije upoznali goste s našim domaćim i ništa manje atraktivnim pričama o gusarima, pri čemu mislim na omiške/neretvanske gusare i senjske uskoke.
Riječ je o autentičnim povijesnim pričama koje uz dobar storytelling mogu odlično parirati svjetskoj hit fikciji te zaraditi velik novac u turizmu. Svijet već voli gusare, nek’ zaplovi i s našima! Slično smo propustili u eri Sumrak sage. Vampirsko selo Kringa u Istri u kojem živi legenda o domaćem vampiru Juri Grandu je snažna domaća priča koju vrijedi dijeliti i privući turiste koji su već spremni slušati o zgodama i nezgodama vampira. A mali čarobnjak? Pa, mi ih imamo puno! Hrvatska mitologija je puna čarobnih stvorenja kao što su Mokoš, Malik, Svarožić… moj je prijedlog da ih sve zaposlimo i to na puno radno vrijeme u turizmu!
Ne moramo čekati svjetske hit naslove da bismo brendirali svoje priče i lokacije. Hrvatska ima jako puno mjesta uz koje se vežu zanimljive priče na kojima vrijedi bazirati storytelling. Dvorac Veliki Tabor i njegova legenda o Veroniki Desinićkoj nije ništa manje atraktivna od priče o tajanstvenoj princezi koja čuva dvorac Fraser u Škotskoj ( i podatke o njegovoj iznimnoj posjećenosti).
Tu su i Đulin ponor, vilinske Rastoke, Trsatski zmaj, Odisejeva špilja, Pazinska jama, Kameni svatovi…nastavite niz!
Storytelling u turizmu odlično funkcionira u brendiranju lokalnih kulturnih manifestacija kao što je Dan lubanja u Boliviji koji privlači turiste iz čitavoga svijeta. Mi imamo povorke zvončara, Sinjsku alku, Ivanjske krijesove… sve su to priče koje možemo još bolje i snažnije koristiti u turizmu i to jako dugoročno jer neće nikud pobjeći!
Tu je i naša domaća literatura. Ivana Brlić Mažuranić ili August Šenoa imaju sjajne priče za dobar storytelling kao što su ne samo najkorištenije Šuma Striborova ili Zlatarevo zlato, već i manje poznate no vrlo snažne priče poput Neve Nevičice i Kugine kuće. Vrijeme je da ih upoznamo s novcem!
Kako bi bilo koja priča zaradila novac, u nju ga je prvo potrebno uložiti. Tu mislim na dodatne edukacije turističkih vodiča za dobar i suvremen storytelling, ulaganje u atraktivnu scenografiju i kostimografiju te iznimno važno, snažan i pametan marketing.
Aktivna podrška medija, turističkih zajednica i lokalnog stanovništva je ključna da bi gosti saznali da priča uopće postoji i već ih čeka na lokaciji. Dok priča ne stane na vlastite noge, moguće ju je pokrenuti uz pomoć EU fondova. Upravo to je učinilo hrvatsko mjestašce Kostrena, poznato po svojim slavnim kapetanima te bogatoj i burnoj pomorskom povijesti. Ondje se uskoro otvara Kuća kostrenskih pomoraca, interaktivni muzej čije su ture bazirane na storytellingu za sve generacije.
Sretna sam i ponosna što je moj StoryLab dio tog projekta u kojem nas je grad Kostrena angažirao kao storytelling kreatore i mentore za aktualne i buduće kustose. Što smo konkretno napravili? Prikupili povijesne materijale te prilagodili već postojeće, autentične priče za atraktivan i suvremen storytelling. Sljedeći korak je educirati kustose kako da ih samostalno predstavljaju posjetiteljima te vode u uspješnu i samoodrživu turističku budućnost. Tamo je i mjesto svakoj dobroj priči!
Kao što sam navela, one su već tu! Hrvatska je iznimno bogata povijesnim događajima, literaturom i legendama koje čine dobru priču i nude beskrajne mogućnosti dobrog storytellinga. Nužno je da osvijestimo na kakvom blagu ležimo i da napokon iskopamo i unovčimo. Smatram da nas u tome sprječava česti stav da su naša povijest ili mitologija dosadne (dok u isto vrijeme ludujemo za svjetskim fantasyjem ili serijama kao što je Crown). Također, skloni smo javno polemizirati i sitničariti o povijesnim činjenicama umjesto da gledamo potencijal priče. Dok mi raspravljamo je li kralj Zvonimir izrekao kletvu, Britanci već stoljećima nude kralja Arthura u paketu s mačem izvučenim iz kamena. I vi i ja znamo tko više zarađuje.
Želite li pronaći atraktivne priče za svoje goste ili polaznike tura, nudim savjete kako i gdje tražiti. Trebate li podršku oko storytellinga, StoryLab je rado i bezrezervno pruža. Zaposlimo priče u našem turizmu i dajmo im šanse da zarade novac!
Foto: Pexels
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
