Ekonomsko i financijsko nasilje: Kako napustiti nasilnika i početi zarađivati svoj novac?
Prema IUS-INFO, pod ekonomskim nasiljem podrazumijeva se svako oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine, zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine, oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva.
Ekonomsko nasilje je oduzimanje prava na ekonomsku neovisnost koje ima za cilj slabljenje mogućnosti uspješnog suprotstavljanja nasilniku. U kontekstu problematike nasilja u obitelji, ekonomsko nasilje najviše doživljavaju žene koje su ekonomski ovisne o nasilniku te ga stoga rijetko i prijavljuju. Ova vrsta nasilja manifestira se kroz uskraćivanje novca za osnovne potrebe, uskraćivanje novca za djecu, uskraćivanje mogućnosti zaposlenja ili općenito zabrana zaposlenja, upravljanje osobnom imovinom bez znanja i odobrenja žrtve, odlučivanje o tome što se i kad smije kupiti, zahtijevanje opravdanja svakog sitnog troška u kućanstvu i sl.
Foto: Pexels
Draga, nemoj ti raditi – nije nužno samo znak ljubavi, već je i nažalost ponekad mogući početak financijskog nasilja.
Ljubavi, ne moraš ti raditi, ja dovoljno zarađujem za oboje. Mislim da će ti biti lakše ako ne moraš raditi i izvan kuće, tada ćeš trebati samo voditi brigu o našoj obitelji i kući ili nemoj ti draga raditi, pa moja plaća nam je dovoljna za pristojan život.
Ostani ti doma, uostalom kad podvučemo crtu, više nam se isplati ako ti čuvaš djecu nego da plaćamo vrtiće i dadilje, a puno je bolje da su djeca s mamom, zar nije tako?
Zašto bi ti morala završiti fakultet, što će tebi diploma? Tko danas više uopće cijeni te papire? i sl.
Takve i slične rečenice mogu ponekad biti početak financijskog nasilja i financijske ovisnosti žene od nasilnika. Većina žena misli, uvjetovane odgojem i socijalizacijom, da je to samo veliki znak ljubavi od strane partnera s kojim žive, pa pristanu ne zaposliti se, a neke se ipak zaposle.
No, nakon što se žena zaposlila, a u slučaju da je suprug financijski nasilnik, on joj nerijetko dolazi u posjet na posao, napravi vrlo neugodnu scenu pred svim kolegicama i kolegama, viče, psuje i prijeti i to tada često rezultira otkazom za ženu. Ukoliko pak žena ima sreću da naiđe na korektnog i senzibiliziranog šefa punog razumijevanja za njezin problem, usprkos toga u takvoj situaciji ona često sama daje otkaz. A daje ga iz osjećaja srama i poniženja kojeg je doživjela na poslu pred drugim ljudima.
Nakon nekoliko novih pokušaja zapošljavanja žena odustaje, kako ne bi morala ponovno doživljavati takve ružne scene u kojima osjeća nelagodu, sram i strah. Kada žena donese takvu odluku, isforsiranu njegovim neugodnim i prijetećim ponašanjem, ona postaje ekonomski potpuno ovisna o nasilnom partneru.
Primjerice, idu u nabavku namirnica za kuću, no obavezno moraju donijeti kući račun kako bi ga partner mogao provjeriti. On svaki račun temeljito pregledava stavku po stavku te potom kreću kontrolirajuće i uvredljive rečenice upućene ženi poput:
– Preskupi su ti ti ulošci, nisi li mogla kupiti jeftinije? U katalogu sam vidio da ima i puno jeftinijih.
– A što će ti sva ta kozmetika, imaš je puno previše. Ti si meni lijepa i bez svega toga, to je potpuno nepotrebno trošenje mog novca.
– Zašto si kupila tu skupu čarobnu krpu, prozore si mogla oprati i sa starom majicom koju više ne koristimo.
– Vidim da si opet kupila časopis. Odavno sam ti zabranio da ga kupuješ. Valjda ti misliš da ja sjedim na novcima?
– Moraš li kupovati najskuplje pelene za djecu? Nisi li čula da postoje i robne marke koje su jeftinije?
– Stvarno si previše rastrošna, to tako neće ići dalje. Već sam te puno puta upozorio! Morat ću ti oduzeti novac i sam obavljati kupovine.
Postoje naravno i muškarci koji nikad ne pregledavaju račune niti prigovaraju ženama za potrošene iznose, no ipak drže žene u položaju financijske ovisnosti. Žena kojoj se to događa misli da se to događa samo njoj, no to nije istina. Nažalost, puno žena ima slična iskustva. Niti jedna žena nije ni sama ni jedina u toj priči.
Još uvijek premalo žena ima nekretnine na svoje ime. Žene u prosjeku zarađuju 11 do 20 % manje od muškaraca, na istim radnim mjestima s istom stručnom spremom. Žene stoga imaju i manje mirovine od muškaraca, a žive u prosjeku 7 godina dulje.
Znam za slučaj jedne naše članice VIP kluba, koja je ostavila bivšeg supruga, doslovce pobjegla od njega u drugi grad, uzela djecu i što joj je tada stalo u jednu vrećicu i dala se u bijeg automobilom kao u filmovima. Prošla je naravno pakao. Danas je uspješna u svakom pogledu.
Iako iskustva s nasiljem nisu laka ili jednostavna, moguće je puno toga napraviti i izaći iz kruga nasilja. Ako mislite da ne možete same izaći iz nasilne situacije kao prethodno spomenuta kolegica i treba vam podrška i pomoć, možete se obratiti stručnim udrugama koje imaju svoj uspješan višegodišnji sistem rada koji postižu odlične rezultate.
Razgovarali smo s Autonomnom ženskom kućom Zagreb i evo što su nam rekle: Autonomna ženska kuća Zagreb u skloništu, uz besplatan smještaj i hranu, ženama i njihovoj djeci koje/i su preživjele/i rodno uvjetovano nasilje pruža i osnaživanje kroz financijsko obrazovanje, pomaže im pronaći posao i uči žene praktično upravljati novcem. Tijekom boravka u skloništu žene rade i zarađuju te su nakon nekog vremena spremne napustiti sklonište i započeti novi život bez nasilja.
Foto: Autonomna ženska kuća Zagreb
Kako bi AŽKZ mogla pomoći još većem broju žena i njihovoj djeci, možemo se i mi priključiti velikom broju građanki i građana koji svojim donacijama pomažu radu ove udruge.
Jedino tako zajedno na dugi rok možemo promijeniti situaciju u kojoj žene žive u ekonomskoj ovisnosti od partnera.
Foto: Pexels
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
