Njemačka industrijska proizvodnja pala je u prosincu 1,6% mjesečno, tri puta snažnije u odnosu na očekivanja, prvenstveno zbog snažnog pada energetski-intenzivnih sektora i to kemijske industrije (- 7,6% mjesečno) te graditeljstva (-3,4% mjesečno). Općenito gledano, njemački proizvođači pate zbog slabije inozemne potražnje, visokih cijena energenata te pogoršanja uvjeta financiranja koje negativno utječu na potražnju za industrijskim dobrima.
Iako su tvorničke narudžbe rasle 8,9% mjesečno, riječ je o neuobičajeno visokim narudžbama ostalih prometnih sredstava (avioni, brodovi, itd.) s najniže razine još od 2010.-tih pa su tvorničke narudžbe bez potonjih u stvari pale 2,2% mjesečno, i to upućuje na daljnji pad proizvodnje u idućim mjesecima.
Iako perjanica njemačke ekonomije – automobilska industrija – bilježi rast outputa od 4%, pad narudžbi od 15% odgađa oporavak u tom sektoru. Pad rezidencijalnih narudžbi također sugerira daljnju slabost u graditeljstvu, a relevantni akteri (TAG) predviđaju pad cijena nekretnina do 30%.
Podaci za prosinac pokazuju pad njemačke proizvodnje od 1,8% kvartalno, što je glavni razlog pada BDP-a u posljednjem kvartalu 2023. godine, a koji će se nastaviti i u prvoj polovici godine.
Pored nekonkurentne cijene energenata (oko 10% iznad prosjeka EU, čak 3,5 puta viša u odnosu na SAD), u Njemačkoj se intenzivira rasprava o nekonkurentnosti poreznog sustava. Porezi u Njemačkoj nisu porasli, no mnoge konkurentske zemlje su smanjile porezne stope, zbog čega je porezno opterećenje poduzeća više od prosjeka konkurenata. To će vjerojatno odvratiti investicije u Njemačku, obzirom na to da Njemačka ima i druge probleme poput opterećujuće regulative i lošije infrastrukture.
Do poreznog rasterećenja, međutim, neće doći u skorije vrijeme dok god se se glavni politički akteri protive suspenziji mehanizma limita na javni dug, a federalne države ne žele ‘sufinancirati’ porezne olakšice. S obzirom na pogoršane prognoze rasta stope nezaposlenosti, u javnom prostoru ipak jača svijest da se nešto ubrzo mora učiniti pa bi porezno rasterećenje u kombinaciji s ciljanim rezanjem diskrecijske javne potrošnje moglo postati glavna tema izborne kampanje uoči izbora na jesen 2025.
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
