Znate li što je rodno odgovoran proračun i zašto nam je uopće toliko potreban?
Živimo u svijetu nepravednosti i nejednakosti. Korporacije danas značajan prostor udjeljuju jednakosti i jednakim mogućnostima na radnom mjestu. Zaposlenike je primjerice nužno redovito podsjećati na stavke ugovora kojeg su pri stupanju na radno mjesto potpisali. Jedna od tih stavaka je da su svi zaposlenici jednaki bez obzira na spol, rasu, boju, jezik, vjeru, političko mišljenje te imaju jednaka prava i jednake mogućnosti za napredovanje.
Muškarci i žene će za isti rad imati iste plaće, a na određenim pozicijama će prednosti u zapošljavanju imati onaj spol koji na određenom mjestu nedostaje tj. onaj koji je u manjini.
Istospolni ekspertni paneli, radne grupe ili odlučivačka tijela su postali nepristojni i percipiraju se kao fundamentalni propusti. Ne želimo da nam primjerice deset žena odlučuje o reproduktivnim pravima ako u reprodukciji sudjeluju i muškarci. Ne želimo niti da nam deset muškaraca odlučuje o reproduktivnoj politici, ako ona odlučuje i sudbinu žena.
Nadišli su stereotipi da o ratu i ekonomiji govore isključivo muškarci, a o odgoju djece žene. Uostalom, zar ratovima i ekonomskom situacijom nismo pogođeni i jedni i drugi? Zaslužujemo li jednako pravo u kreiranju svih tih politika?
Jednako je i kada se odlučuje o državnom proračunu tj. kome točno u odnosu na različite ljudske kategorije – muškarce, žene, djecu ili starije osobe – će otići javni novac. Javna sredstva je potrebno rasporediti što pravednije, napokon: kada se odlučuje o državnom proračunu,
odlučuje se i o rasporedu društvenih pozicija moći. Hoće li, u konačnici, konkretni zakon pridonijeti većoj jednakosti ili nejednakosti društva?
Analiziranje različitih potreba muškaraca i žena u određenom društvu je osnova donošenja rodno odgovornog proračuna. Slično kao i u obiteljima gdje roditelji raspoređuju budžet vodeći računa o različitim potrebama svojih članova, i kćeri koja studira i sinu koji svira instrument i onom djetetu koje primjerice boluje od dijabetesa s ciljem da svatko dobije upravo ono što mu je potrebno.
Za razliku od spomenutih javnih panela gdje je očito sjede li u njemu muškarci ili žene, za kreiranje rodno osviještenog proračuna je potrebno prikupiti informacije tko će biti zahvaćen određenim pravilima tj. tko će, u konačnici, biti beneficijer državnog novca.
Neke zemlje ustavom garantiraju da će se rodne analize zakona i državnih mjera i politika, uključujući proračuna, provoditi sistematski kao preduvjet za stvaranje ravnopravnijeg i pravičnijeg društva. Zakoni u izgradnji se klasificiraju po tzv. rodnom indexu ovisno o tome u
kolikoj mjeri je rodno osjetljiv tj. u kolikoj mjeri će njegova primjena utjecati na muškarce i žene u konkretnom segmentu. Ono što neke zemlje uvode u Ustav kako bi najvišim zakonodavnim aktom utvrdili važnost rodnog elementa u primjeni pravila i zakona, vlasnicima stoke ne treba puno objašnjavati. Planiranje peradarskog stada, ishrana, ispaša, reprodukcija te konačna ekonomska računica biti će sasvim drugačija, ako se stado sastoji od primjerice tisuću pijetlova ili od tisuću koka nesilica. Jednako je i s ljudima.
U Akcijskom planu za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014 – 2020, naglašava se važnost sustavnog prikupljanja statistike razvrstane po spolu, sveobuhvatna analiza te ocjene stanja. Važno je, naravno, i mišljenje samih poduzetnica. Intenzivnije uključivanje žena na tržište rada je najbolja prevencija rodnog nasilja te je preduvjet veće rodne jednakosti u društvu.
Kontinuirano sakupljanje statistike razvrstane po spolu te rodna analiza su temelj rodno odgovornog proračuna.
Foto: Pexels
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
