Zaštita okoliša: Kada je pravo vrijeme za ulaganje u projekte energetske tranzicije?
Održivi razvoj ključan je za razvoj modernog društva. Energetska tranzicija iznimno je složena, no samo je jedan segment u očuvanju okoliša. Snaga umnožavanja (eng. Power of compounding) pokazuje nam upravo kako malim koracima možemo doći do velikih rezultata.
Ambicije različitih energetskih strategija s pogledom na 2030. i 2050. vode k energetski decentraliziranim sustavima te značajnom smanjenju emisija stakleničkih plinova. Kako bi se postignuli ciljevi energetskih strategija, potrebno je u što većoj mjeri smanjiti korištenje fosilnih goriva te povećati potrošnju obnovljivih izvora energije.
Fosilna goriva svojim sagorijevanjem stvaraju velike emisije stakleničkih plinova te su njihove zalihe ograničene. Obnovljivi izvori energije poput vjetra, sunca, vode i biomase su neograničeni i ne stvaraju stakleničke plinove ili ih svojim procesom anuliraju. Biomasa je jedina specifična jer ju je potrebno obnavljati te zahtjeva proaktivni pristup.
Za uspostavu održivih gradova, zamjena fosilnih goriva obnovljivim nije jednostavna za sve sektore, posebice prometni sektor. Kod zračnog i pomorskog prometa elektrifikacija je kompleksnija i potrebna su fleksibilnija rješenja, poput elektrogoriva.
Elektrogoriva važan su segment energetske tranzicija. To su goriva koja nastaju skladištenjem električne energije u obliku tekućeg ili plinovitog goriva. Električnu energiju možemo pretvoriti u gorivo pomoću procesa elektrolize koji tada električnu energiju i vodu pretvara u vodik i kisik, a koje tada dalje možemo pretvoriti u ugljikovodike ili amonijak.
Ključno je da što više obnovljivih izvora energije kroz što više tehnologija može poslužiti što većem rasponu korištenja. Nadalje, kako imamo postojeće sustave i tehnologije, iznimno je bitno voditi brigu o dostupnosti sirovina te resursima. Rješenje za to se nalazi u kružnoj ekonomiji čiji cilj je stvaranje kvalitetnijih proizvoda koji se mogu dulje koristiti te uspostavljanje navike da stvari dijelimo, posuđujemo, ponovno koristimo, popravljamo i recikliramo.
Energetskom tranzicijom možemo osigurati održivu budućnost, no bitno je da krenemo od sebe i vidimo kako možemo mi pridonijeti našoj zajednici. Ukoliko se ogledamo na uspješne države u energetskoj tranziciji poput Danske, možemo vidjeti da je zajedništvo ključno, a budućnost električna.
Koraci koje mi trenutno možemo poduzeti su idući:
Kakvi su nam režijski troškovi? Koje energente koristimo? Koji energent nam predstavlja problem? Kakvo je trenutno stanje našeg sustava grijanja, hlađenja, rasvjete, bijele tehnike, naše ovojnice objekta, stolarije? Možemo li proizvoditi vlastitu energiju na neki način? Kakva nam je potreba za mobilnošću i transportom?
Dobitna kombinacija za energetsku tranziciju koja unutar nekoliko godina vraća investiciju su solarne elektrane i dizalice topline. Za zamjenu sustava grijanja i hlađenja, najčešće nam nije potrebna projekta dokumentacija, no za solarnu elektranu, potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju.
Životni vijek ove opreme je 25 godina i to je vrlo dug period kojim će se investicija vrlo brzo vratiti, a naša energetska neovisnost će biti najveća.
Posebice, ono što ide u prilog ovom svemu je to što ćemo u skoroj budućnosti imati puno razvijenije tržište električnom energijom te ćemo moći aktivnije sudjelovati. To znači da ćemo moći prodavati ili pak otkupljivati električnu energiju međusobno s nekim našim prijateljem ili rođakom, ili čak koristiti električnu energiju proizvedenu na vlastitoj solarnoj elektrani izgrađenu u primorskom dijelu Hrvatske, na kontinentalnom dijelu Hrvatske.
U svakom slučaju, budućnost nam je električna, a na nama je da iskoristimo vrijeme energetske tranzicije te tako budemo primjer energetski održivog društva.
Više informacija na SmartDesign.
Foto: Pexels
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
