Zdrav odnos
s novcem

Zaštita okoliša: Kada je pravo vrijeme za ulaganje u projekte energetske tranzicije?

Zaštita okoliša: Kada je pravo vrijeme za ulaganje u projekte energetske tranzicije?

Održivi razvoj ključan je za razvoj modernog društva. Energetska tranzicija iznimno je složena, no samo je jedan segment u očuvanju okoliša. Snaga umnožavanja (eng. Power of compounding) pokazuje nam upravo kako malim koracima možemo doći do velikih rezultata.

Ambicije različitih energetskih strategija s pogledom na 2030. i 2050. vode k energetski decentraliziranim sustavima te značajnom smanjenju emisija stakleničkih plinova. Kako bi se postignuli ciljevi energetskih strategija, potrebno je u što većoj mjeri smanjiti korištenje fosilnih goriva te povećati potrošnju obnovljivih izvora energije.

Zašto u biznisu koristiti obnovljive izvore energije?

Fosilna goriva svojim sagorijevanjem stvaraju velike emisije stakleničkih plinova te su njihove zalihe ograničene. Obnovljivi izvori energije poput vjetra, sunca, vode i biomase su neograničeni i ne stvaraju stakleničke plinove ili ih svojim procesom anuliraju. Biomasa je jedina specifična jer ju je potrebno obnavljati te zahtjeva proaktivni pristup.

Za uspostavu održivih gradova, zamjena fosilnih goriva obnovljivim nije jednostavna za sve sektore, posebice prometni sektor. Kod zračnog i pomorskog prometa elektrifikacija je kompleksnija i potrebna su fleksibilnija rješenja, poput elektrogoriva.

Što su elektrogoriva?

Elektrogoriva važan su segment energetske tranzicija. To su goriva koja nastaju skladištenjem električne energije u obliku tekućeg ili plinovitog goriva. Električnu energiju možemo pretvoriti u gorivo pomoću procesa elektrolize koji tada električnu energiju i vodu pretvara u vodik i kisik, a koje tada dalje možemo pretvoriti u ugljikovodike ili amonijak.

Ključno je da što više obnovljivih izvora energije kroz što više tehnologija može poslužiti što većem rasponu korištenja. Nadalje, kako imamo postojeće sustave i tehnologije, iznimno je bitno voditi brigu o dostupnosti sirovina te resursima. Rješenje za to se nalazi u kružnoj ekonomiji čiji cilj je stvaranje kvalitetnijih proizvoda koji se mogu dulje koristiti te uspostavljanje navike da stvari dijelimo, posuđujemo, ponovno koristimo, popravljamo i recikliramo.

Energetskom tranzicijom možemo osigurati održivu budućnost, no bitno je da krenemo od sebe i vidimo kako možemo mi pridonijeti našoj zajednici. Ukoliko se ogledamo na uspješne države u energetskoj tranziciji poput Danske, možemo vidjeti da je zajedništvo ključno, a budućnost električna.

Kako mi jednostavnim koracima možemo sudjelovati u energetskoj tranziciji?

Koraci koje mi trenutno možemo poduzeti su idući:

  • Prvo je potrebno napraviti analizu trenutnog stanja postaviti si slijedeća pitanja te pripremiti odgovore.

Kakvi su nam režijski troškovi? Koje energente koristimo? Koji energent nam predstavlja problem? Kakvo je trenutno stanje našeg sustava grijanja, hlađenja, rasvjete, bijele tehnike, naše ovojnice objekta, stolarije? Možemo li proizvoditi vlastitu energiju na neki način? Kakva nam je potreba za mobilnošću i transportom?

  • Trebamo vidjeti imamo li prostora za investiciju u neki energetski učinkovitiji sustav, obnovljivi izvor energije kojim ćemo proizvoditi vlastitu energiju ili pak možemo nabaviti hibridno ili električno vozilo?
  • Ne zaboravite stručnu tehničku pomoć. To može biti savjetovanje sa prodavačem opreme, ili s projektantom koji će nam pomoći oko tehničke dokumentacije ukoliko nam je ona potrebna. Ako se mijenja samo oprema ili se radi adaptacija objekta, nije nam potrebna tehnička dokumentacija. No, ukoliko se odlučimo za rekonstrukciju objekta ili pak ugradnju nekakve solarne elektrane, potrebna nam je projekta dokumentacija.
  • Provjeriti možemo li kako sufinancirati našu investiciju koju planiramo.

Dobitna kombinacija za energetsku tranziciju koja unutar nekoliko godina vraća investiciju su solarne elektrane i dizalice topline. Za zamjenu sustava grijanja i hlađenja, najčešće nam nije potrebna projekta dokumentacija, no za solarnu elektranu, potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju.

Koji je životni vijek opreme?

Životni vijek ove opreme je 25 godina i to je vrlo dug period kojim će se investicija vrlo brzo vratiti, a naša energetska neovisnost će biti najveća.

Posebice, ono što ide u prilog ovom svemu je to što ćemo u skoroj budućnosti imati puno razvijenije tržište električnom energijom te ćemo moći aktivnije sudjelovati. To znači da ćemo moći prodavati ili pak otkupljivati električnu energiju međusobno s nekim našim prijateljem ili rođakom, ili čak koristiti električnu energiju proizvedenu na vlastitoj solarnoj elektrani izgrađenu u primorskom dijelu Hrvatske, na kontinentalnom dijelu Hrvatske.

U svakom slučaju, budućnost nam je električna, a na nama je da iskoristimo vrijeme energetske tranzicije te tako budemo primjer energetski održivog društva.

Više informacija na SmartDesign.

Foto: Pexels

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

Održana još jedna promocija knjige “Ne radi se o novcu, radi se o nama” u jedinstvenom ambijentu imanja KuSshh na Krku

Planirate investirati u obveznice? Evo koje biste pojmove trebali znati razlikovati ako ste potpuni početnik

Malene Rydahl: Istraživanja su pokazala da novac ne utječe na sreću kod samo 1% ljudi

Prijava za članice

Pretraga

znn