Zdrav odnos
s novcem

Vladimir Veličković: Novca ima u obilju, potpuno virtualan i o njemu treba razmišljati sa što više nula

Vladimir Veličković: Novca ima u obilju, potpuno virtualan i o njemu treba razmišljati sa što više nula

Vladimir Veličković poslovni je konzultant i poduzetnik te autor knjige Biznis bukvar – 82 lekcije o novcu, zarađivanju i lijepom životu koju je moguće kupiti i u Hrvatskoj.

  • Čime se baviš? Kako je išao tvoj poduzetnički put?

Vladimir: Zadnjih godina moja karijera se vrlo jasno iskristalizirala u neka tri smjera: vodim konzalting kuću za biznis dizajn, skaliranje startupa i dostupnost financija. U najvećoj mjeri direktno radimo s osnivačima i vlasnicima biznisa na svim biznis procesima koji se mogu unaprijediti, na promjenama da se dođe do novih načina monetizacije, kao i na strategijama da se poslovi uvećaju, prošire na nova tržišta ili na nove grupe kupaca. U zadnje četiri godine radili smo sa 43 kompanije i startupa, od čega je najveći dio tehnoloških i inovativnih kompanija iz domena medicine, obnovljivih izvora, poljoprivrede, edukacija, softverskih alata, ecommercea…

Moj poduzetnički put je imao više faza, evoluirao i prilagođavao se. Neka prva iskustva sam imao s 12 godina, uz roditelje i mali privatni biznis proizvodnje papirnate ambalaže, u vrijeme prije interneta i društvenih mreža kada se prodaja radila direktno, od vrata do vrata. Taj naš biznis koji je osnovan sredinom 90-tih, potrajao je čitavih 10 godina i bio je u više navrata jedini izvor zarade za našu porodicu. Uz njih sam zaradio svoj prvi novac, džeparac sam zarađivao tako što sam sam održavao neke kupce i proizvodio ambalažu. U to teenage vrijeme probavao sam i razne kratkotrajne poslove u prodaji razne robe, ali bez prevelikog uspjeha.

Prve konkretne stalne poslove sam imao tokom studija, s 18, 19 godina i od tada računam da traje moja karijera. Nekoliko godina poslovi su bili linearni, u domeni medija, u smislu da sam radio samo jednu stvar, a zatim sam brzo ubacivao ili dodatne poslove za druge ili svoje neke inicijative i projekte. Prvo iz želje da dođem do dodatnih izvora prihoda, a zatim da se pronađem u nečemu trajnije. Iz novinarstva sam prešao u PR, iz PR u uredništvo, zatim u konzalting u izdavaštvu.

Sredinom i krajem 2000-ih opet sam imao neke uspješne i neke neuspješne privatne poslove. Početkom idućeg desetljeća bilo je i trajnijih angažmana za druge, nekih mojih eksperimenata, ali i sve češćih konzalting poslova, kako je raslo moje znanje o biznisu i skupljalo se iskustvo u raznim poslovima i industrijama. Jedno vrijeme (10 godina) paralelno s drugim poslovima, intenzivno sam se bavio i tradingom na burzi i proučavanjem financijskih tržišta. Ovo je jedan vrlo pojednostavljeni prikaz. U trenu kada sam napunio 20 godina rada, izračunao sam da sam surađivao s 80-tak brendova u više od 15 industrija i imao 10-ak svojih neuspješnih poduzetničkih pokušaja i nekoliko uspješnih.

2015. godine sam započeo s edukacijama u okviru financijske pismenosti i razvoja poduzetništva i to radim već 10 godina. Kreator sam više programa obuka, napisao sam knjigu Biznis bukvar 2020. koja je postala poslovni bestseler u Srbiji i godišnje imam 10-15 gostujućih predavanja na konferencijama, radionicama i fakultetima.

  • Što je novac za tebe?

Vladimir: I moje razumijevanje novca je evoluiralo, ne samo u teoretskom i konkretnom smislu, već i u mentalnom sklopu u vezi s njim. Ja imam tu sreću da sam djetinjstvo proveo u 80-im kad je na ovim prostorima bila relativno uređena ekonomska situacija i obitelji su pripadale srednjem staležu s dobrim plaćama, benefitima, odmorima, materijalnim stvarima. Zatim je 90-ih nastupila oskudica kada je novac postao nedostižan.

Od kada sam počeo raditi, moja osobna misija je bila da ponovo reprogramiram ta uvjerenja i da razbijem mitove o novcu. Tako da sam i na vlastitom primjeru iznova saznavao realnu priču o zarađivanju. Ono što je sada dominantna misao je da novca ima u obilju, da je potpuno virtualan, da o novcu treba razmišljati sa što više nula, ali da je to samo resurs, samo alat da se nešto postigne. Meni je novac resurs i znam što bih učinio i s 100 tisuća i s 100 milijuna.

  • Koje si pogreške napravio s novcem, a koje u poslu?

Vladimir: Bilo je tu svega s obje strane. Pogrešnog trošenja, pogrešnih kupovina, teških situacija bez novca u momentima kada se očekivalo da gradim svoju obitelj, pogrešnih poslovnih partnerstava, ali i straha od ponovne oskudice u momentima kada se trebalo odvažiti na neke poslovne odluke. Ali bez obzira na sve, možda najveće pogreške su što nisam ranije i odlučnije realizirao neke stvari u koje sam vjerovao i probao pronaći načine kako da se oni ostvare. Doduše, trebamo znati da ranije nisu ni postojale mnoge opcije financiranja i dolaska do kapitala koje sada postoje.

  • Napisao si knjigu Biznis bukvar koja je i u Hrvatskoj preporučena za čitanje na temu novca. Podnaslov je 82 lekcije o novcu, zarađivanju i lijepom životu. Koja su tvoje tri najvažnije lekcije o novcu?

Vladimir: Drago mi je to čuti. Svaki autor se nada da će njegovo djelo doprijeti do što više ljudi i lijepo je kada se čuju ovakve stvari.
Prva lekcije je – Zaboravimo sve što smo nekad naučili o novcu. Bitno je da nove generacije ne poslušaju starije, koji imaju velika mentalna ograničenja u poimanju novca. Da budemo svjesni i tih sputavajućih šablona koje nam je neko nametnuo, ali i ograničenja koja sami sebi postavljamo u glavama

Druga lekcija je – Novac je dobar! Novac je društvena tvorevina, nastala kao univerzalno mjerilo stvari i takvom je treba prihvatiti. Također, novac je pojačivač. Ako ste dobra osoba, humana, puna ideja i želite unaprijediti svijet, trebate se željeti obogatiti! Jer ćete znati kako da iskoristite taj novac za dobre stvari.

Treća lekcija – Najbolji način dostizanja financijske slobode je kroz poduzetništvo, kroz kreiranje novih vrijednosti, kroz pokretanje novih biznisa. Sada je vrijeme kreatorske ekonomije i postoje nebrojene prilike da se na razne načine najbolje iskoriste potencijali koje svatko od nas ima – postoje društvene mreže gdje boravi više milijardi ljudi, postoje fondovi, poslovni anđeli i Venture capital koji mogu investirati u vaš biznis i u vas. Novca i u fizičkom i u virtualnom svijetu ima više nego ikad i samo ga treba dosegnuti.

  • Uskoro će izaći i tvoja knjiga Ženska snaga biznisa. Zašto muškarac piše takvu jednu knjigu? Poznaje li poduzetništvo spol i kako to objasniti nekom muškarcu?

Vladimir: Ova knjiga je rezultat raznih edukacija kroz program “Mala škola ženskog biznisa” koja je pokrenuta baš sa namjerom da ukaže da se žene, osim izazova na poslu, suočavaju i s raznim drugim sumnjama i otporima u domaćinstvu, u društvu, samostalno kao osobe.

Jesam ja bio idejni tvorac, glavni predavač i glavni autor, ali sam za predavanja i kao koautore pozvao 11 poduzetnica i konzultantica iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, USA i UAE. Tako da je knjiga ustvari kolekcija znanja gdje se riječ daje ženama.

I nedavno sam baš i čuo jedan takav komentar – da je baš dobro što knjigu o ženskom biznisu piše muškarac jer to znači da smo spremni i da čujemo i da podržimo žene. A što se mene tiče, u biznis procesima nema razlike u spolu, jedino su žene generacijski potiskivane s pozicija pa se stvorio taj jaz.

  • Kako ti se svidjela naša knjiga o novcu?

Vladimir: Kristininu knjigu sam odmah pročitao i naravno da mi je bilo drago što smo mnoge koncepte obradili na sličan način, ali posebno što je knjiga napisana vrlo lagano, s jasnim uvjerenjima u to što se govori. Ono što je bitno da čitatelji prihvate, a to je ova knjiga najbolje objasnila, jest da trebamo biti motivirani kad razmišlja o novcu, o sebi i svojim kvalitetama, da želite sebi dobar i luksuzan život i da to zaista jest ostvarivo. Trebamo odbaciti lažna uvjerenja i živjeti najbolju verziju svog života.

  • Vrednuješ li ti sebe dovoljno?

Vladimir: Moram reći da ranije nisam. Svatko od nas se suočava sa raznim sumnjama, neke pogreške koje smo učinili nas navedu da razmišljamo kako je neuspjeh naša karakterna osobina, da smo predodređeni da smo gubitnici, da je neko spretniji, vredniji i da mu više pripadaju neke stvari. Ali to su samo šablone u našoj glavi. Ja sam se toga izliječio 🙂

To ne znači da sam sad nepogrešiv i da se ne zapitam radim li nešto kako trebam, nego samo razmišljam na način da je i sumnja dio procesa i svakodnevica, ali da me to neće spriječiti da postignem uspeh.

Također, sad imam veliko znanje i iskustvo, ali volim često i usporediti svoj rad s drugim konzultantima i poduzetnicima, ne u smislu zavisti, već neke vrste odmjeravanja uspjeha, na koji način svako sebe vrednuje, što je postavio kao svoje ciljeve i prioritete u životu. I treba dodati da je u ovom vrednovanju novac samo jedna, možda i manje bitna stavka, a da su tu i osjećaj postignuća, kakvi smo kao ljudi i prema drugima.

  • Što znači razmišljati kao radnik, kao poduzetnik i kao investitor? U čemu je razlika? Kako to promijeniti?

Vladimir: Radnik je netko tko slijedi tuđe planove, uklapa se u šablone, živi po normama, ne dovodi u pitanje sistem, ne voli česte promjene i igra na sigurno. I jasno je da najveći broj ljudi živi ovako, ali to je samo program kojim smo učeni desetljećima. Novac je za njih oskudan, jer žive od mjesečne plaće. Fascinantno mi je bilo jedno nedavno istraživanje gdje je prije škole 98% djece bilo ocjenjeno kao odlikaši, a zatim do kraja školovanja taj postotak se smanjio na 3-4%. Društveni sistem je nažalost osmišljen tako da uprosječi sve individue, dok pravo rješenje treba biti u individualnosti i jačanju pojedinačnih potencijala.

Poduzetnik je najprije onaj kome neka situacija ne da mira, netko tko postavlja pitanja, ne zadovoljava se normama, primjećuje nedostatke sistema, ali ima i ideje kako da ih eliminira, kako da doprinese društvu na neki način. Također, to je netko tko ima jaku volju, trpi rizike i nelagodu, jer je svjestan da će praviti greške na putu. Ne plaši se, ili ga to bar ne pokoleba. Razmišlja o životu kroz mogućnosti, ima bolju viziju života nego što je trenutno, razmišlja o novcu kao sredstvu i zna da su mogućnosti neograničene.

Investitor je ukrotio novac. Ne samo da razumije kako on funkcionira, već koristi sve te prilike, igra se na tržištu, upravlja. Njegov osjećaj slobode i mogućnosti je najveći, jer zna da je sve dostupno. Upravlja situacijama i svojim životom. Ne znači da su investitori samo milijunaši, to je najviše način razmišljanja, a nakon toga se lakše dolazi i do više novca.

Objasnili smo razlike, a najbolje je da čitatelji prepoznaju gdje žele biti.

  • Što bi savjetovao svima koji imaju problema naplatiti svoje znanje?

Vladimir: Volio bih da je svatko od nas sa znanjem puno ranije bio svjestan svojih vrijednosti. Ne pričam sad o nekoj lažnoj predstavi vrijednosti, ali da osoba koja ima određene vještine i znanja, bude odvažnija u “stavljanju cijene” na sebe. To opet potiče iz ranijih uvjerenja da je novac nešto loše i da se o njemu ne treba otvoreno pričati.

  • Što si ti naučio o novcu od svojih predaka? A što i kako učiš djecu dalje?

Vladimir: Od svojih predaka sam naučio što je oskudica i “zatvoren um” po pitanju novca i bilo mi je potrebno dosta godina da se oslobodim toga. Kao i da za veliki novac čovjek mora puno raditi i odreći se raznih drugih stvari. Možda u njihovo vrijeme. Danas u vrijeme digitalizacije, AI, blockchaina i raznih drugih tehnoloških i marketing unapređenja, zarađivanje je povezano s idejom kako doći do što većeg broja ljudi. Kad imamo vidljivost, možemo ponuditi i naplatiti što god nam padne napamet.

Ja svojoj djeci ne želim postavljati nikakva ograničenja po tom pitanju. Bilo što što izjave da će napraviti i postići, ja se složim sa tim. Jer tko sam ja da tvrdim da se to neće desiti? Supruga i ja živimo neusporedivo bolje od naših roditelja i ja i dalje svojoj majci objašnjavam neke stvari u vezi s novcem.

Cijeli moj sadašnji život ne bi mogla razumjeti, da sam joj pričao o tome prije 10-15 godina. Moja djeca će možda raditi poslove koji trenutno uopće ne postoje, možda će u dvadesetima već postati milijunaši svojim radom, možda će cijeli život posvetiti humanitarnom radu. Sve je moguće.

  • Što bi volio da si znao prije? Što bi savjetovao našim čitateljima?

Vladimir: Volio bih da sam ranije znao da ne postoji trenutak kada čovjek dostigne maksimalnu sigurnost i samopouzdanje, jer bih sigurno bar 5-7 godina ranije pokrenuo neke stvari koje sam kasnije ostvario u životu.

Čitateljima savjetujem da se najprije oslobode bilo kojih ograničavajućih misli, kao i da dozvole sebi da uspiju u životu neusporedivo bolje i više od onoga što su im najluđi snovi. I da – novac je dobar!

Foto: Vladimir Veličković

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

BIZkoshnica održala 2. konferenciju o društvenom poduzetništvu „Kako financirati društveno-korisne projekte u Hrvatskoj?“

5 poslovnih lekcija koje možemo naučiti od sportašica

5 savjeta kako već danas smanjiti troškove kućnih ljubimaca

Prijava za članice

Pretraga

znn