Više od polovine Hrvatica ne štede za mirovinu, investirale bi više kad bi znale kako. Ipak, pomaci na bolje se vide: više njih otvoreno razgovara o novcu i izlazi iz loših dugova
Ispitivanje Kako Hrvatice upravljaju novcem i jesu li financije još uvijek tabu tema u Hrvatskoj? provedeno je u okviru projekta Žene i novac s ciljem otkrivanja kako žene u Hrvatskoj raspolažu financijama; kako štede, ulažu novac, imaju li dugove te u kojem postotku imaju problem s naplatom alimentacije i financijskim zlostavljanjem. Online ispitivanje je provedeno na uzorku od 541 ženu koje su većinom u dobi 35-45 godina te žive u Zagrebu i manjim gradovima.
Žene najviše troše novac na osnovne životne potrebe (63 posto), a iza toga slijede želje, djeca, edukacije i vlastiti biznis.
Trećina njih zarađuje jednako kao partner, trećina više te trećina žena manje nego partner.
Više od polovine odlučuje o financijama zajedno s partnerom, a one koje to ne rade, navode sljedeće razloge: strah ih je donositi odluke radi pogrešnih odluka iz prošlosti, misle da ne znaju dovoljno o financijama, nemaju vremena i ne žele znati išta o upravljanju novcem u obitelji.
35 posto žena je u dugu (za usporedbu, prošlogodišnje istraživanje pokazalo je kako je polovina ispitanih u dugu – manji broj možemo zasigurno pripisati edukacijama kako izići iz duga i otplatiti kredit). Većina ih je u dugu do 50 000 eura, a petina ima dug za minus u banci te nenamjenski kredit (čiji su se postotci smanjili s 30 na 20 posto u odnosu na prošlogodišnju anketu) te dug na kreditnim karticama.
82 posto žena štedi stoga uočavamo porast od 4 posto s obzirom na prošlogodišnju anketu.
Štede većinom u banci ili u kuverti, a tu su i životno osiguranje i treći mirovinski stup. Trend koji možemo zamijetiti je porast ulaganja (sadašnja trećina žena ulaže naspram prošle polovine koja nije ulagala). Žene smatraju da bi ulagale i više kad bi imale znanja o, primjerice, kriptovalutama u koje mogu investirati.
Gotovo 20 posto žena je osjetilo neki oblik financijskog zlostavljanja (koje se odnosi na sljedeće: zabranu rada od strane partnera, zabrana pristupa zajedničkim financijama, ograničavanje pristupa resursima itd.).
Svaka druga žena se u braku osjeća kao bankomat, odnosno smatra da daje financijski više nego partner.
Iako većina njih nije u primarnoj obitelji razgovarala o novcu, sada o financijama razgovaraju i s partnerom i s djecom, dok se kod razgovora o financijama kod djece može zamijetiti rast – 70 posto ove godine nasuprot prošlogodišnjih 50 posto.
One koje ne potiču razgovor, ne rade to zbog toga što smatraju da je tematika preosobna, ne žele druge opterećivati problemima, misle da ne znaju dovoljno o novcu da bi pričale o istome, smatraju da imaju različite prioritete naspram svojih prijatelja ili partnera te su odgajane tako da se o novcu ne razgovara.
Gotovo sve žene ne štede za mirovinu, nemaju pismenu oporuku, a predbračni ugovor ne bi potpisalo više od trećine žena. Također, još uvijek svaka druga žena brine financijski i/ili vremenski o svojim roditeljima.
Foto: Žene i novac
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
