Ususret konferenciji BodyBrain Leadership: Mindfulness – karika koja nedostaje u našem životu
Jeste li ikada osjećali kao da nešto bitno nedostaje u vašem životu, iako imate uspješnu karijeru, lijep dom, obitelj, dobar biznis? Ne možete uprijeti prstom u to, ali čini se da se nekakav se oblak nelagode nadvio nad taj vaš „savršeni“ život. Bjesomučno jurimo kroz život, a u toj žurbi lako je izgubiti iz vida ono gdje se odvija stvarni život – sad i ovdje.
Kad ogolimo stvari do temelja, naš je život u biti skup trenutaka od kojih se svaki zove „sad“. Sve ostalo je mentalni konstrukt, a svaki „sad“ koji propustite u neproduktivnom razmišljanju bilo o prošlosti ili budućnosti – zapravo ste ukrali od života, propustili. Je li to stvarno želite? Vjerojatno ćete odgovoriti s ne. Upravo je mindfulness ta karika koja nedostaje, ono nešto što povezuje naš mozak, tijelo i um, a time i naše živote, prije svega s nama samima, a onda i s drugima.
Iako smo na bezbroj tehnoloških načina međusobno povezani i umreženi, sve se češće osjećamo izolirano, odvojeno, odsječeno – kako od nas samih, tako i od drugih i od svijeta oko nas, na žalost čak i od najbliskijih. Ova svojevrsna pandemija nezadovljstva nadvila se nad čitav svijet, a statistike o anksioznostima, depresijama i drugim poremećajima neumoljive su. Trčimo kroz dane, tjedne i godine, opterećeni beskrajnim popisima obveza i digitalnim ometanjima, nikada ili vrlo rijetko zaustavljamo se da bismo se stvarno povezali sa sadašnjim trenutkom – a upravo je taj trenutak jedino što čini život. No, ta odvojenost ima svoju cijenu – i vjerujte, nitko od nas ne želi je platiti.
Uhvatimo se u začarani krug stresa, tjeskobe i nezadovoljstva, dok jurimo za vanjskim izvorima sreće i ispunjenja. Na taj način zapravo propuštamo život. K tome, naši odnosi trpe, nedostaju im dubina i autentičnost koje proizlaze iz istinske povezanosti. Upravo u toj neravnoteži naših vanjskih i unutrašnjih svjetova mindfulness se pojavljuje kao poveznica, karika koja nedostaje.
Foto: Unsplash
U svojoj biti, mindfulness je usmjeravanje našeg potpune pažnje na sadašnji trenutak, s otvorenošću, znatiželjom i prihvaćanjem. Mindfulness nas povezuje s našim mislima, emocijama i osjetima, bez prosudbe. To je holistička praksa koja integrira naš um, tijelo i duh. Kada prakticiramo mindfulness, ne samo da smirujemo naš kritički um, već se povezujemo s mudrošću našeg tijela, s fizičkim senzacijama koje nas usidruju u „sada i ovdje“. I to nam daje prostor za odabir najboljeg mogućeg odgovora na izazove života. A život je takav – izazovan, kompliciran, no istovremeno veličanstven i prekrasan. Zato ga treba proživjeti u njegovoj punini – sad i ovdje.
I kako produbljujemo vlastitu praksu mindfulnessa, vidimo kako se taj proces proteže izvan nas samih, povezujući nas s životima drugih na dubok i značajan način. Kada pristupamo svakoj interakciji s prisutnošću i suosjećanjem, stvaramo prostor za autentičnu povezanost prije svega s onima do kojih nam je stalo.
Kako zapravo mindfulness premošćuje taj jaz između našeg uma i tijela? Odgovor leži u dubokoj povezanosti između naših misli, emocija i fizičkih senzacija. Kada smo pod stresom ili anksiozni, naša tijela reagiraju s napetošću, plitkim disanjem i drugim fiziološkim reakcijama. S druge strane, kada smo smireni i prisutni, naše se tijelo opušta, disanje produbljuje, doživljavamo osjećaj lakoće i blagostanja.
Poznati psihijatar koji je proživio holokaust, Viktoa Frankl, a između ostalog bavio se smislom ljudskog postojanja, rekao je: Između podražaja i odgovora, postoji prostor. U tom prostoru je naša moć da odaberemo odgovor. U našem odgovoru leže naš rast i naša sloboda.
Upravo mindfulness je ključ za korištenje tog prostora – prostora gdje ponovno preuzimamo moć da upravljamo svojim životima, ponovno se povezujemo sa sobom i drugima, i živimo s višim ciljem, prisutnošću i radošću. Zapravo, živimo ispunjen život.
Kultiviranjem mindfulnessa učimo iskoristiti ovu povezanost uma i tijela, koristeći dah i svijest kako bismo regulirali emocije i umirili svoj živčani sustav. Čineći to, stvaramo temelj unutarnje stabilnosti i otpornosti na izazove života. Jednom riječju, postajemo zadovoljniji i sretniji. Ima li nešto važnije od toga? Teško.
Pomoću jednostavnih tehnika disanja, vizualizacije i svjesnosti. Pravi izazov je dosljedna i održiva praksa. Mindfulness kao tehnika nije ograničen na određenu domenu života; naprotiv, prožima svaki aspekt našeg postojanja, utječući na način na koji se odnosimo prema sebi, drugima i svijetu oko sebe. Bilo da smo na poslu, kod kuće, mindfulness nudi put prema većoj jasnoći, miru i radosti.
Vjerojatno mnogi od vas sada misle: Da, ali uz toliko obaveza i posla, gdje da nađem sat-dva dnevno za mindfulness meditaciju? Upravo je to jedan od mitova – da nam za mindfulness treba puno vremena. No, svaki svjesni udah i izdah su meditacija. Mindfulness se može prakticirati kroz dnevne rutine poput hodanja, jedenja, tuširanja ili provođenja vremena s voljenima, kao i tijekom trenutaka usamljenosti ili refleksije.
U profesionalnoj sferi, mindfulness poboljšava vještine vođenja, komunikaciju i donošenje odluka, potičući kulturu kreativnosti, suradnje i wellbeinga. Također se proteže na naše fizičko zdravlje, jer eliminira učinak stresa, koji sa sobom donosi mnoge psihosomatske bolesti.
Konačno, mindfulness je način života – put samootkrivanja i transformacije koji se odvija u svakom trenutku, u svakoj domeni naših života.
Foto: Unsplash
Idealno, pet minuta ujutro kad otvorite oči i započinjete novi dan i pet minuta navečer, prije nego što utonete u san. I to je to. Nemate 10 minuta dnevno za sretniji i zadovoljniji život? Da citiram jednog uvaženog učitelja mindfulnessa – vama onda stvarno dnevno treba najmanje sat vremena vježbanja mindfulnessa.
Poznat po svojim programima mindfulnessa poput Search Inside Yourself – potraži u sebi, Google nudi mindfulness vježbe zaposlenicima kako bi poboljšao njihovu emocionalnu inteligenciju i blagostanje. U suradnji s Google-om organizirala sam 2019. godine prvu konferenciju i edukaciju po ovom programu i njihovi smo partneri za Hrvatsku.
Apple uključuje prakse mindfulnessa u svoju korporativnu kulturu, nudeći sesije meditacije i radionice iz mindfulnessa svojim zaposlenicima.
Salesforce promovira mindfulness putem svoje inicijative Važnost mindfulnessa, koja uključuje posebne prostorije za meditaciju, edukacije iz mindfulnessa i programe wellbeinga.
Nike uključuje treninge iz mindfulnessa u svoje programe razvoja sportaša, prepoznajući važnost mentalne kondicije uz fizičku spremnost.
Harvard nudi predavačima i studentima programe mindfulnessa putem svog Centra za promicanje wellnessa i zdravlja, uključujući tečajeve meditacije i tečajeve smanjenja stresa na temelju mindfulnessa.
Stanfordov Centar za istraživanje suosjećanja i altruizma (CCARE) istražuje koristi mindfulnessa i suosjećanja kroz istraživačke i obrazovne programe.
Centar za mindfulness ovog sveučilišta nudi programe smanjenja stresa na temelju mindfulnessa (MBSR) za studente, fakultet i zajednicu. Upravo je ovdje kolijevka modernog sekularnog mindfulnessa, gdje je Jon Kabat-Zinn prije četrdesetak godina osnovao Kliniku za smanjenje stresa i dokazao pozitivne učinke svojeg osmotjednog MBSR programa, koji je postao temelj za razvoj drugih specijaliziranih mindfulness programa.
Oxford nudi tečajeve i radionice iz mindfulnessa putem svog Oxford Mindfulness Centra, usredotočujući se na mentalno zdravlje i blagostanje studenata i osoblja.
Centar za istraživanje svjesne svjesnosti UCLA-a (MARC) provodi istraživanja o mindfulnessu i nudi programe obuke iz mindfulnessa za studente i fakultet.
NBA superzvijezda LeBron James javno je govorio o svojoj upotrebi tehnika mindfulnessa kako bi poboljšao fokus i izvedbu na košarkaškom terenu.
Olimpijski plivač Michael Phelps zahvaljuje meditaciji mindfulnessa što mu pomaže u upravljanju stresom i održavanju vrhunske izvedbe tijekom natjecanja.
Uključuje mindfulness meditaciju u svoj režim treninga kako bi poboljšao mentalnu jasnoću i otpornost na terenu. On je jedan od najvažnijih promotora mindfulnessa.
Medijska mogulica Oprah Winfrey zagovornica je mindfulnessa i meditacije kao alata za osobni rast, smanjenje stresa i opće blagostanje.
Poslovna žena i autorica Arianna Huffington promotorica je mindfulnessa i uključuje meditaciju kao dio svoje svakodnevne rutine.
Duhovni učitelj Deepak Chopra promovira prakse mindfulnessa kao sredstvo postizanja holističkog zdravlja i duhovnog rasta.
Komičarka i voditeljica Ellen DeGeneres uključuje mindfulness u svoj svakodnevni život i ugostila je stručnjake mindfulnessa u svojoj emisiji.
Ukratko, mindfulness nudi mnoge koristi kako za osobni tako i za poslovni život, od smanjenja stresa i poboljšanog mentalnog zdravlja do poboljšane fokusa, donošenja odluka i međuljudskih odnosa. Integriranjem mindfulnessa u svakodnevni život i radnu kulturu, pojedinci i organizacije ostvaruju svoj puni potencijal za rast, blagostanje i uspjeh. Daje nam uvid u nas same, u ono što zaista jesmo, što stvarno želimo i kako možemo upravljati svojim potrebama i ambicijama kako bismo živjeli ispunjen život. Omogućuje nam maksimalno korištenje našeg mozga za planiranje i razmišljanje o prošlosti i budućnosti kad je to potrebno. Omogućuje nam i moć pauze, primjećivanja onoga što se događa i pronalaženje mira, bez obzira što se oko nas događa.
Mindfulness čini naš život boljim, a nas sretnijima na mnogo načina. Postajemo osjetljiviji na ljepotu života, zahvalni smo i dublje cijenimo male radosti i trenutke sreće koji nas svakodnevno okružuju. Služi nam kao čarobni štapić koji nas vodi kroz život s osmijehom na licu i snagom u srcu. A kad smo svjesni svog uma i srca, ništa nam nije nedostižno!
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
