Zdrav odnos
s novcem

Ususret konferenciji BodyBrain Leadership: Mindfulness – karika koja nedostaje u našem životu

Ususret konferenciji BodyBrain Leadership: Mindfulness – karika koja nedostaje u našem životu

Jeste li ikada osjećali kao da nešto bitno nedostaje u vašem životu, iako imate uspješnu karijeru, lijep dom, obitelj, dobar biznis? Ne možete uprijeti prstom u to, ali čini se da se nekakav se oblak nelagode nadvio nad taj vaš „savršeni“ život. Bjesomučno jurimo kroz život, a u toj žurbi lako je izgubiti iz vida ono gdje se odvija stvarni život – sad i ovdje.

Kad ogolimo stvari do temelja, naš je život u biti skup trenutaka od kojih se svaki zove „sad“. Sve ostalo je mentalni konstrukt, a svaki „sad“ koji propustite u neproduktivnom razmišljanju bilo o prošlosti ili budućnosti – zapravo ste ukrali od života, propustili. Je li to stvarno želite? Vjerojatno ćete odgovoriti s ne. Upravo je mindfulness ta karika koja nedostaje, ono nešto što povezuje naš mozak, tijelo i um, a time i naše živote, prije svega s nama samima, a onda i s drugima.

Iako smo na bezbroj tehnoloških načina međusobno povezani i umreženi, sve se češće osjećamo izolirano, odvojeno, odsječeno – kako od nas samih, tako i od drugih i od svijeta oko nas, na žalost čak i od najbliskijih. Ova svojevrsna pandemija nezadovljstva nadvila se nad čitav svijet, a statistike o anksioznostima, depresijama i drugim poremećajima neumoljive su. Trčimo kroz dane, tjedne i godine, opterećeni beskrajnim popisima obveza i digitalnim ometanjima, nikada ili vrlo rijetko zaustavljamo se da bismo se stvarno povezali sa sadašnjim trenutkom – a upravo je taj trenutak jedino što čini život. No, ta odvojenost ima svoju cijenu – i vjerujte, nitko od nas ne želi je platiti.

Uhvatimo se u začarani krug stresa, tjeskobe i nezadovoljstva, dok jurimo za vanjskim izvorima sreće i ispunjenja. Na taj način zapravo propuštamo život. K tome, naši odnosi trpe, nedostaju im dubina i autentičnost koje proizlaze iz istinske povezanosti. Upravo u toj neravnoteži naših vanjskih i unutrašnjih svjetova mindfulness se pojavljuje kao poveznica, karika koja nedostaje.

Foto: Unsplash 

Najkraća definicija mindfulnessa – super moć

U svojoj biti, mindfulness je usmjeravanje našeg potpune pažnje na sadašnji trenutak, s otvorenošću, znatiželjom i prihvaćanjem. Mindfulness nas povezuje s našim mislima, emocijama i osjetima, bez prosudbe. To je holistička praksa koja integrira naš um, tijelo i duh. Kada prakticiramo mindfulness, ne samo da smirujemo naš kritički um, već se povezujemo s mudrošću našeg tijela, s fizičkim senzacijama koje nas usidruju u „sada i ovdje“. I to nam daje prostor za odabir najboljeg mogućeg odgovora na izazove života. A život je takav – izazovan, kompliciran, no istovremeno veličanstven i prekrasan. Zato ga treba proživjeti u njegovoj punini – sad i ovdje.

I kako produbljujemo vlastitu praksu mindfulnessa, vidimo kako se taj proces proteže izvan nas samih, povezujući nas s životima drugih na dubok i značajan način. Kada pristupamo svakoj interakciji s prisutnošću i suosjećanjem, stvaramo prostor za autentičnu povezanost prije svega s onima do kojih nam je stalo.

Kako zapravo mindfulness premošćuje taj jaz između našeg uma i tijela? Odgovor leži u dubokoj povezanosti između naših misli, emocija i fizičkih senzacija. Kada smo pod stresom ili anksiozni, naša tijela reagiraju s napetošću, plitkim disanjem i drugim fiziološkim reakcijama. S druge strane, kada smo smireni i prisutni, naše se tijelo opušta, disanje produbljuje, doživljavamo osjećaj lakoće i blagostanja.

Poznati psihijatar koji je proživio holokaust, Viktoa Frankl, a između ostalog bavio se smislom ljudskog postojanja, rekao je: Između podražaja i odgovora, postoji prostor. U tom prostoru je naša moć da odaberemo odgovor. U našem odgovoru leže naš rast i naša sloboda.

Upravo mindfulness je ključ za korištenje tog prostora – prostora gdje ponovno preuzimamo moć da upravljamo svojim životima, ponovno se povezujemo sa sobom i drugima, i živimo s višim ciljem, prisutnošću i radošću. Zapravo, živimo ispunjen život.

Kultiviranjem mindfulnessa učimo iskoristiti ovu povezanost uma i tijela, koristeći dah i svijest kako bismo regulirali emocije i umirili svoj živčani sustav. Čineći to, stvaramo temelj unutarnje stabilnosti i otpornosti na izazove života. Jednom riječju, postajemo zadovoljniji i sretniji. Ima li nešto važnije od toga? Teško.

Kako zapravo prakticiramo mindfulness?

Pomoću jednostavnih tehnika disanja, vizualizacije i svjesnosti. Pravi izazov je dosljedna i održiva praksa. Mindfulness kao tehnika nije ograničen na određenu domenu života; naprotiv, prožima svaki aspekt našeg postojanja, utječući na način na koji se odnosimo prema sebi, drugima i svijetu oko sebe. Bilo da smo na poslu, kod kuće, mindfulness nudi put prema većoj jasnoći, miru i radosti.

Vjerojatno mnogi od vas sada misle: Da, ali uz toliko obaveza i posla, gdje da nađem sat-dva dnevno za mindfulness meditaciju? Upravo je to jedan od mitova – da nam za mindfulness treba puno vremena. No, svaki svjesni udah i izdah su meditacija. Mindfulness se može prakticirati kroz dnevne rutine poput hodanja, jedenja, tuširanja ili provođenja vremena s voljenima, kao i tijekom trenutaka usamljenosti ili refleksije.

U profesionalnoj sferi, mindfulness poboljšava vještine vođenja, komunikaciju i donošenje odluka, potičući kulturu kreativnosti, suradnje i wellbeinga. Također se proteže na naše fizičko zdravlje, jer eliminira učinak stresa, koji sa sobom donosi mnoge psihosomatske bolesti.

Konačno, mindfulness je način života – put samootkrivanja i transformacije koji se odvija u svakom trenutku, u svakoj domeni naših života.

Foto: Unsplash

Koliko vam vremena treba dnevno?

Idealno, pet minuta ujutro kad otvorite oči i započinjete novi dan i pet minuta navečer, prije nego što utonete u san. I to je to. Nemate 10 minuta dnevno za sretniji i zadovoljniji život? Da citiram jednog uvaženog učitelja mindfulnessa – vama onda stvarno dnevno treba najmanje sat vremena vježbanja mindfulnessa.

Ove vodeće tvrtke, sveučilišta, sportaši i poznate osoba otkrili su moć mindfulnessa

1. Google

Poznat po svojim programima mindfulnessa poput Search Inside Yourself – potraži u sebi, Google nudi mindfulness vježbe zaposlenicima kako bi poboljšao njihovu emocionalnu inteligenciju i blagostanje. U suradnji s Google-om organizirala sam 2019. godine prvu konferenciju i edukaciju po ovom programu i njihovi smo partneri za Hrvatsku.

2. Apple

Apple uključuje prakse mindfulnessa u svoju korporativnu kulturu, nudeći sesije meditacije i radionice iz mindfulnessa svojim zaposlenicima.

3. Salesforce

Salesforce promovira mindfulness putem svoje inicijative Važnost mindfulnessa, koja uključuje posebne prostorije za meditaciju, edukacije iz mindfulnessa i programe wellbeinga.

4. Nike

Nike uključuje treninge iz mindfulnessa u svoje programe razvoja sportaša, prepoznajući važnost mentalne kondicije uz fizičku spremnost.

5. Harvard University

Harvard nudi predavačima i studentima programe mindfulnessa putem svog Centra za promicanje wellnessa i zdravlja, uključujući tečajeve meditacije i tečajeve smanjenja stresa na temelju mindfulnessa.

6. Stanford University

Stanfordov Centar za istraživanje suosjećanja i altruizma (CCARE) istražuje koristi mindfulnessa i suosjećanja kroz istraživačke i obrazovne programe.

7. University of Massachusetts Medical School

Centar za mindfulness ovog sveučilišta nudi programe smanjenja stresa na temelju mindfulnessa (MBSR) za studente, fakultet i zajednicu. Upravo je ovdje kolijevka modernog sekularnog mindfulnessa, gdje je Jon Kabat-Zinn prije četrdesetak godina osnovao Kliniku za smanjenje stresa i dokazao pozitivne učinke svojeg osmotjednog MBSR programa, koji je postao temelj za razvoj drugih specijaliziranih mindfulness programa.

8. Oxford University

Oxford nudi tečajeve i radionice iz mindfulnessa putem svog Oxford Mindfulness Centra, usredotočujući se na mentalno zdravlje i blagostanje studenata i osoblja.

9. University of California, Los Angeles (UCLA)

Centar za istraživanje svjesne svjesnosti UCLA-a (MARC) provodi istraživanja o mindfulnessu i nudi programe obuke iz mindfulnessa za studente i fakultet.

10. LeBron James

NBA superzvijezda LeBron James javno je govorio o svojoj upotrebi tehnika mindfulnessa kako bi poboljšao fokus i izvedbu na košarkaškom terenu.

11. Michael Phelps

Olimpijski plivač Michael Phelps zahvaljuje meditaciji mindfulnessa što mu pomaže u upravljanju stresom i održavanju vrhunske izvedbe tijekom natjecanja.

12. Novak Đoković

Uključuje mindfulness meditaciju u svoj režim treninga kako bi poboljšao mentalnu jasnoću i otpornost na terenu. On je jedan od najvažnijih promotora mindfulnessa.

13. Oprah Winfrey

Medijska mogulica Oprah Winfrey zagovornica je mindfulnessa i meditacije kao alata za osobni rast, smanjenje stresa i opće blagostanje.

14. Arianna Huffington

Poslovna žena i autorica Arianna Huffington promotorica je mindfulnessa i uključuje meditaciju kao dio svoje svakodnevne rutine.

15. Deepak Chopra

Duhovni učitelj Deepak Chopra promovira prakse mindfulnessa kao sredstvo postizanja holističkog zdravlja i duhovnog rasta.

16. Ellen DeGeneres

Komičarka i voditeljica Ellen DeGeneres uključuje mindfulness u svoj svakodnevni život i ugostila je stručnjake mindfulnessa u svojoj emisiji.

Mindfulness se primjenjuje u različitim domenama života, uključujući:

  • Vrtići i škole: Programi mindfulnessa sve se više integriraju u školske kurikulume kako bi potaknuli emocionalnu regulaciju, fokus i blagostanje među učenicima.
  • Bolnice i zdravstvene ustanove: Intervencije na temelju mindfulnessa, poput MBSR-a i MBCT-a, koriste se kako bi se pomoglo pacijentima u upravljanju kroničnom boli, anksioznošću, depresijom i drugim zdravstvenim stanjima.
  • Klinike za mentalno zdravlje i terapijske prakse: Pristupi na temelju mindfulnessa koriste se u psihoterapiji za liječenje različitih mentalnih poremećaja, uključujući anksioznost, depresiju, PTSP i poremećaje prehrane.

Što donosi osam tjedana vježbanja mindfulnessa po 10 minuta dnevno?

  1. Smanjenje stresa: Praksa mindfulnessa znanstveno dokazano smanjuje stres poticanjem reakcija opuštanja u tijelu i pomažući u razvijanju zdravijih mehanizama suočavanja s izazovima života.
  2. Poboljšano mentalno zdravlje: Redovita praksa mindfulnessa povezana je sa smanjenjem simptoma anksioznosti, depresije i drugih mentalnih poremećaja. Poboljšava regulaciju emocija, otpornost i opće psihološko blagostanje.
  3. Poboljšana svijest o sebi: Mindfulness razvija dublje razumijevanje sebe, uključujući misli, emocije i ponašanja. Ta samosvijest potiče osobni rast, samopouzdanje i sposobnost donošenja svjesnih izbora usklađenih s vlastitim vrijednostima.
  4. Bolji odnosi: Ako smo prisutniji u trenutku, mindfulness poboljšava vještine komunikacije, empatiju i povezanost u odnosima. Podstiče dublje razumijevanje i suosjećanje prema drugima, što dovodi do ispunjenijih i harmoničnijih odnosa. A odnosi su presudni za zadovoljstvo životom.
  5. Više sreće: Mindfulness nam pomaže da cijenimo svaki trenutak života i pronalazimo radosti u jednostavnim iskustvima. Smanjuje vraćanje u prošlost (ruminacije) i žaljenje za propuštenim šansama, smanjuje i brigu o budućnosti, promičući opće zadovoljstvo i sreću.
  6. Poboljšano fizičko zdravlje: Mindfulness je povezan s različitim koristima za fizičko zdravlje, uključujući smanjenje krvnog tlaka, poboljšanje kvalitete sna i jačanje imunološke funkcije. Potiče zdravije životne izbore i razvija povezanost uma i tijela koja podržava opće blagostanje.
  7. Poboljšana fokusiranost i koncentracija: Prakse mindfulnessa, poput meditacije i vježbi dubokog disanja, poboljšavaju kontrolu pažnje i koncentraciju. To dovodi do povećane produktivnosti, učinkovitosti i sposobnosti da se ostane usredotočen na zadatke usred čestih ometanja.
  8. Poboljšano donošenje odluka: Mindfulness razvija jasnoću uma i sposobnost pristupanja situacijama s mirnoćom i objektivnošću. Poboljšava vještine kritičkog razmišljanja, sposobnosti rješavanja problema i kapacitet donošenja pravih odluka pod pritiskom.
  9. Upravljanje stresom: U okruženju visokog radnog pritiska, tehnike mindfulnessa služe kao neprocjenjivi alati za upravljanje stresom. Zaposlenici koji prakticiraju mindfulness spremniji su za rješavanje stresnih situacija na radnom mjestu, što dovodi do poboljšanja zadovoljstva poslom, smanjenja izgaranja i manjih stopa izostanaka s posla radi bolovanja.
  10. Učinkovito vođenje (leadership): Svjesni vođe iskazuju kvalitete poput empatije, emocionalne inteligencije i prisutnosti, što potiče povjerenje i suradnju među članovima tima. Stvaraju pozitivnu radnu kulturu obilježenu otvorenom komunikacijom, poštovanjem i inkluzivnošću, potičući angažman i lojalnost zaposlenika.
  11. Kreativnost i inovativnost: Mindfulness potiče mentalni sklop otvorenosti, znatiželje i eksperimentiranja, što su bitni sastojci za poticanje kreativnosti i inovacija na radnom mjestu. Smireni um i pristup intuitivnim spoznajama otvaraju nove perspektive i rješenja kompleksnih izazova.
  12. Poboljšani međuljudski odnosi: Prakse mindfulnessa potiču aktivno slušanje, empatiju i vještine rješavanja sukoba, što rezultira zdravijom dinamikom među kolegama. To pak dovodi do jače povezanosti tima, suradnje i podržavajuće radne okoline koja je povoljna za postizanje zajedničkih ciljeva.

Ukratko, mindfulness nudi mnoge koristi kako za osobni tako i za poslovni život, od smanjenja stresa i poboljšanog mentalnog zdravlja do poboljšane fokusa, donošenja odluka i međuljudskih odnosa. Integriranjem mindfulnessa u svakodnevni život i radnu kulturu, pojedinci i organizacije ostvaruju svoj puni potencijal za rast, blagostanje i uspjeh. Daje nam uvid u nas same, u ono što zaista jesmo, što stvarno želimo i kako možemo upravljati svojim potrebama i ambicijama kako bismo živjeli ispunjen život. Omogućuje nam maksimalno korištenje našeg mozga za planiranje i razmišljanje o prošlosti i budućnosti kad je to potrebno. Omogućuje nam i moć pauze, primjećivanja onoga što se događa i pronalaženje mira, bez obzira što se oko nas događa.

Mindfulness čini naš život boljim, a nas sretnijima na mnogo načina. Postajemo osjetljiviji na ljepotu života, zahvalni smo i dublje cijenimo male radosti i trenutke sreće koji nas svakodnevno okružuju. Služi nam kao čarobni štapić koji nas vodi kroz život s osmijehom na licu i snagom u srcu. A kad smo svjesni svog uma i srca, ništa nam nije nedostižno!

Foto: Unsplash

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

Stručnjaci dijele tajne SEO optimizacije i digitalnog marketinga uživo u Zagrebu

BDP će do kraja 2024. rasti na 3,5 posto

Znate li što je to surferski mentalitet i kakvu poveznicu ima s biznisom?

Prijava za članice

Pretraga

znn