Zdrav odnos
s novcem

Trećina financijskih direktora u srednjoj Europi testira rješenja koja se temelje na generativnoj umjetnoj inteligenciji

Trećina financijskih direktora u srednjoj Europi testira rješenja koja se temelje na generativnoj umjetnoj inteligenciji

Jedna od tri organizacije u srednjoj Europi ima iskustvo s generativnom umjetnom inteligencijom iz prve ruke, dok samo 4 % trgovačkih društava pasivno čeka da njihovi konkurenti povuku prvi potez. Tri četvrtine financijskih direktora u srednjoj Europi (73 %) smatraju da je generativna umjetna inteligencija važna za strategiju njihova trgovačkog društva. Prema Deloitteovu ispitivanju stavova financijskih direktora u srednjoj Europi pod nazivom „Jeste li spremni za generativnu umjetnu inteligenciju?“, polovica ispitanih financijskih direktora očekuje smanjenje troškova nakon uvođenja generativne umjetne inteligencije u svoje poslovanje.

Ovo je ispitivanje objavljeno kao treći dodatak 16. izdanju Deloitteova ispitivanja stavova financijskih direktora u srednjoj Europi. Ispitivanje obuhvaća stavove oko 500 financijskih direktora organizacija koje posluju na tržištima u 15 država srednje Europe o ključnim prednostima i izazovima uvođenja generativne umjetne inteligencije. Najnovije izdanje Deloitteova ispitivanja stavova financijskih direktora u srednjoj Europi – najtočnijeg pokazatelja stajališta financijskih stručnjaka u regiji — sadržava i pregled gospodarskih i poslovnih izgleda, kao i mogućnosti za rast trgovačkih društava, te mu je priložen dodatak o financijskom poslovanju, a koji pruža uvide u trenutačno poslovanje odjela za financije.

Velika većina sudionika u ispitivanju stavova financijskih direktora u srednjoj Europi pod nazivom „Jeste li spremni za generativnu umjetnu inteligenciju?“, čak 73 %, smatra da je generativna umjetna inteligencija važna za njihovu poslovnu strategiju, doduše u različitoj mjeri.

Petina financijskih direktora u srednjoj Europi (22 %) smatra da je umjetna inteligencija vrlo važna ili važna za provedbu poslovne strategije, premda jedna četvrtina njih (27 %) smatra da nije jako važna. Zanimljivo je da najveći broj ispitanika (oko 80 %) u Poljskoj i Rumunjskoj smatra da je generativna umjetna inteligencija relevantna za poslovnu strategiju, dok najmanji broj ispitanika (53 %) u Češkoj i Slovačkoj smatra da je ona relevantna za poslovnu strategiju.

Kad je riječ o konkretnim sektorima, sektor tehnologije, medija i telekomunikacija, potrošački sektor te sektor poslovnih i profesionalnih usluga vrlo će vjerojatno generativnu umjetnu inteligenciju smatrati važnom (38 % odnosno 33 % ispitanika smatra je važnom ili vrlo važnom), kao i sektor financijskih usluga (27 %).

Goran Končar, partner u Deloitteovom odjelu revizije i savjetovanja i voditelj CFO programa u Hrvatskoj, ističe: „Svjedočimo sve zastupljenijem uvođenju generativne umjetne inteligencije u trgovačka društva koja posluju u srednjoj Europi. Kao što je bio slučaj i s drugim tehnologijama, upotreba generativne umjetne inteligencije omogućit će trgovačkim društvima u srednjoj Europi iskorištavanje iskustava drugih tržišta na kojima su organizacije već uvele nova rješenja. Kako bismo uistinu razumjeli stvarnu vrijednost generativne umjetne inteligencije, ključno ju je neprimjetno integrirati u širu poslovnu strategiju, ne samo za potrebe izvršenja zadataka već i radi korjenite promjene poslovnih modela i načina na koji trgovačko društvo posluje.“

Trgovačka društva spremnija su iskušavati nove tehnologije nego ih uvoditi

Prema Deloitteovu izvješću, najnaprednijih 11 % financijskih direktora u srednjoj Europi uključilo je generativnu umjetnu inteligenciju u svoju strategiju, dok je četvrtina njih (25 %) tek počela iskušavati umjetnu inteligenciju. U tom pogledu u srednjoj Europi predvode Češka i Slovačka (20 % trgovačkih društava uvelo je nove tehnologije, a 22 % ih iskušava). Nadalje, 26 % organizacija koje se nalaze u srednjoj Europi uči o novim tehnologijama, dok jedna trećina njih (32 %) tvrdi da je prerano za njihovo uvođenje.

Premda odgovori jasno pokazuju da većina trgovačkih društava nema jasnu viziju o tome kako krenuti putem generativne umjetne inteligencije, samo mali postotak trgovačkih društava pasivno čeka da njihovi konkurenti poduzmu prve korake (oko 4 %). Poljska i CE South regija u čijem je sastavu i Hrvatska i dalje su najnesigurniji u pogledu sljedećih koraka, dok Slovačka i Češka predvode u odnosu na prosjek kad je riječ o uvođenju generativne umjetne inteligencije u svoje strategije (skoro 20 % u odnosu na prosječnih 11 % u srednjoj Europi). Trgovačka društva u Baltičkoj regiji suočavaju se sa zanimljivim paradoksom: iako znatno veći broj ispitanika smatra da je generativna umjetna inteligencija u pokusnoj fazi (38 % u odnosu na prosječnih 25 %), manje od 2 % njih aktivno je upotrebljavaju u okviru svoje strategije (u usporedbi s prosjekom od 11 % za srednju Europu kao cjelinu).

Sektori koji će najvjerojatnije uključivati rješenja zasnovana na generativnoj umjetnoj inteligenciji u svoje strategije su: sektor tehnologije, medija i telekomunikacija (21 %), prirodne znanosti (20 %) i sektor poslovnih i profesionalnih usluga (17 %).

Što se generativna umjetna inteligencija više upotrebljava, to su njezini troškovi manji, a učinkovitost veća

Polovica (49 %) financijskih direktora u srednjoj Europi smatra da je glavna prednost uvođenja generativne umjetne inteligencije u svoje poduzeće smanjenje troškova, dok se na drugom mjestu nalazi povećana točnost predviđanja (43 %). Jasno, produktivnost i učinkovitost, za koje 34 % naših ispitanika u srednjoj Europi smatra da su ključne za uvođenje generativne umjetne inteligencije, mogu u potpunosti preobraziti poslovanje.

Međutim, najveća vrijednost i razlike u strategiji nastat će upotrebom nove tehnologije radi inovacije. Jedan od tri ispitanika u srednjoj Europi (36 %) smatra da je generativna umjetna inteligencija važan čimbenik za razvoj novih kapaciteta, usluga ili proizvoda, a Češka (40 %) i Rumunjska (42 %) pokazale su da najbolje razumiju mogućnost inovacije. Zanimljiva je činjenica da je relativno veliki broj poljskih ispitanika izrazio interes za upotrebu generativne umjetne inteligencije u svojem poslovanju (36 % u odnosu na prosjek srednje Europe od 22 %) te narušavanje poslovanja konkurenata (21 % u odnosu na prosjek od 6 %). No, financijski direktori iz Poljske ne vide generativnu umjetnu inteligenciju kao sredstvo za poboljšanje iskustva korisnika: 17 % ispitanika u usporedbi s 34 % u drugim dijelovima regije i skoro 42 % u Baltičkoj regiji. Jedna trećina ispitanika u Češkoj (34 %) smatra da je generativna umjetna inteligencija učinkovit alat za držanje koraka s tržištem, u usporedbi s prosjekom od 24 %.

Smanjenje troškova smatra se osnovnom prednosti generativne umjetne inteligencije u većini sektora, posebice u kapitalno intenzivnim sektorima kao što su: proizvodni sektor; energetika, komunalne usluge, rudarenje (58 % svaki sektor) i građevinski sektor (54 %). Financijski direktori u sektoru poslovnih i profesionalnih usluga usredotočeni su na klijente te smatraju da su glavne prednosti uvođenja generativne umjetne inteligencije razvoj novih proizvoda i usluga te povećano zadovoljstvo korisnika (47 %). U sektoru potrošača najviše se cijeni veća točnost prognoza, modela i planiranih scenarija (50 %). Istodobno, u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija glavnim se prioritetom smatra razvoj novih kapaciteta, proizvoda i usluga (49 %), a nakon toga smanjenje troškova (47 %).

Ljudski resursi – najveći izazov za financijske direktore

Rezultati Deloitteova ispitivanja pokazuju da više od polovice ispitanika (59 %), najveći dio njih u Poljskoj, Baltičkoj regiji i Rumunjskoj, smatra da je najveći izazov u pogledu uvođenja generativne umjetne inteligencije pronalazak odgovarajućih zaposlenika, resursa i kompetencija.

Na tržištima rada na kojima već nedostaje radne snage preporučuje se planiranje zajedničkog ulaganja u tehnologiju i talente, kao izvore nezamjenjivih skupova vještina, odnosno objedinjenih vještina ljudi i strojeva. Premda je ključno osigurati potrebnu tehnologiju, organizacije moraju razumjeti i učinak koji imaju na svoje zaposlenike. U protivnom će biti teško ljudima pružiti potporu koja im je potrebna da bi usvojili nove načine za uspješno izvršavanje zadataka. smatra Končar.

Druga su glavna prepreka, prema mišljenju financijskih direktora iz Poljske (58 %) i Rumunjske (53 %), izvori podataka i tehnologija (51 % u srednjoj Europi). Na trećem su mjestu troškovi ulaganja u generativnu umjetnu inteligenciju, prema mišljenju skoro polovice svih financijskih direktora (48 %) i 61 % financijskih direktora u Rumunjskoj. Velika većina ispitanika u srednjoj Europi (67 %) namijenit će manje od 1 % svojih proračunskih sredstava za ulaganja u generativnu umjetnu inteligenciju. Zanimljiv je podatak da će se u Rumunjskoj i CE South regiji namijeniti više resursa za generativnu umjetnu inteligenciju nego u drugim regijama, posebice u Baltičkoj regiji.

Sva će se trgovačka društva susretati sa sebi svojstvenim izazovima ovisno o vrsti svojih digitalnih kapaciteta i temeljne tehnološke infrastrukture koju trenutačno posjeduju. Konkretno, brojne se organizacije u srednjoj Europi bore s teretom manjka međugeneracijskog tehnološkog znanja te rascjepkanošću digitalne imovine i podataka. Ključni je čimbenik poslovnog uspjeha s pomoću umjetne inteligencije prvo utvrditi i otkloniti prepreke i blokade koje organizacijama onemogućuju prilagodbu umjetne inteligencije svojim potrebama. Procjena umjetne inteligencije i zrelosti podataka često je prvi logičan korak prema utvrđivanju mogućih nedostataka i pripreme vaših podataka i infrastrukture za ostvarenje opipljive poslovne vrijednosti na vama potreban način, navodi Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja.

Foto: Gordan Kožulj

Samo su financijski direktori u Poljskoj naveli da su pitanja povezana s privatnosti i sigurnosti među tri najveće prepreke za uvođenje generativne umjetne inteligencije (trošak ulaganja smatraju manjom preprekom) jer je održavanje usklađenosti s novim zakonskim propisima već dugo problematično za poljska poduzeća koja posluju u okviru poljskog pravnog sustava.

Generativna umjetna inteligencija podrazumijeva uspostavu snažnog temelja u pogledu digitalnih kapaciteta i umjetne inteligencije, uključujući tehnološku infrastrukturu koja osigurava fleksibilnost i računalnu snagu potrebnu za djelotvornu uporabu umjetne inteligencije, upravljanje podacima radi integriranja digitalnog plana organizacije u modele umjetne inteligencije te promjene u rukovodstvu koje se odnose na nadogradnju vještina, kulturne promjene i moguće restrukturiranje radi usklađivanja s novim načinima rada. Usto, rješavanje pitanja koja se odnose na privatnost, sigurnost, povjerenje i usklađenost ključno je za postupak transformacije, zaključuje Kožulj.

Dostupnost talenata smatra se vodećom preprekom u potrošačkom sektoru (66 %), proizvodnom sektoru (62 %), sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija (62 %) i sektoru financijskih usluga (56 %), dok su podatkovni i tehnološki resursi najveća prepreka u građevinskom sektoru (67 %) te sektoru poslovnih i profesionalnih usluga (60 %).

Cjelokupno izvješće možete preuzeti na idućoj internetskoj stranici.

O ispitivanju

Ispitivanje je provedeno u razdoblju od listopada do prosinca 2023. Riječ je o 16. izdanju ispitivanja stavova financijskih direktora u srednjoj Europi. Financijskim je direktorima postavljen niz pitanja osmišljenih radi pružanja pregleda planova i sumnji naših ispitanika u pogledu budućnosti te ključnih prijetnji, prilika i prioriteta, njihove sklonosti riziku i čimbenika koje smatraju ključnima za uspjeh. U ispitivanju su sudjelovale sljedeće države: Rumunjska, Poljska, Češka, Hrvatska, Bugarska, Latvija, Bosna i Hercegovina, Slovačka, Slovenija, Srbija, Mađarska, Estonija, Litva, Kosovo i Albanija.

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

Održana još jedna promocija knjige “Ne radi se o novcu, radi se o nama” u jedinstvenom ambijentu imanja KuSshh na Krku

Planirate investirati u obveznice? Evo koje biste pojmove trebali znati razlikovati ako ste potpuni početnik

Malene Rydahl: Istraživanja su pokazala da novac ne utječe na sreću kod samo 1% ljudi

Prijava za članice

Pretraga

znn