Zdrav odnos
s novcem

Svega 23,6 posto građana podržava dolazak imigranata u Hrvatsku, a polovina ih doživljava prijetnjom hrvatskoj kulturi

Svega 23,6 posto građana podržava dolazak imigranata u Hrvatsku, a polovina ih doživljava prijetnjom hrvatskoj kulturi

Osim što 92,4 posto građana zabrinjava porast cijena, više od dvije trećine građana u posljednjih je godinu dana iskusilo pad kupovne moći (7,8 postotnih poena više nego lani), pokazuju to, dosad najpesimističniji, rezultati Nultog kvadranta*, četvrtog godišnjeg istraživanja o stavovima, uvjerenjima, strahovima i očekivanjima hrvatskih građana. Izazovnim ekonomskim pitanjima u godini pred nama pridružuju se nova vruća pitanja poput imigranata, čiji dolazak primjećuje više od dvije trećine građana, a podržava svega 23,6 posto njih.

Kao jedno od najvažnijih pitanja pojavljuje se pitanje mentalnog zdravlja djece i mladih, koje čak 85,5 posto građana vidi kao veliki problem koje društvo prioritetno treba rješavati. Istodobno, zabrinjavajuće je da bi čak četvrtina građana (26,5 posto) izbjegla cijepljenje svoje djece ako je to ikako moguće, a to bi u većoj mjeri učinili ispitanici sa završenom osnovnom i srednjom školom te osobe koje žive u kućanstvima s najnižim prihodima.

Nina Išek Međugorac, izvršna direktorica Val grupe, ukazuje na nastavak negativnih trendova: Najpesimističniji godišnji indeks optimizma, dodatni pad povjerenja u sve sektore koji čine temelj demokratskog društva te sve veća opća zabrinutost građana zahtijevaju od poslovnih i političkih elita manje kompromisa, a više hrabrih iskoraka i bolju komunikaciju. Također je istaknula kako rezultati istraživanja nameću tri prioritetna područja koja traže hitno djelovanje: suzbijanje rasta cijena, politiku integracije imigranata koja bi pomirila goruće potrebe tržišta za radnom snagom i kulturni suživot te uspostavljanje podrške za mentalno zdravlja djece i mladih.

Zaključuje kako nadu ulijeva činjenica da je istraživanje pokazalo da je znanje i dalje najvažniji resurs, koji čak 85 posto građana vidi kao najisplativiju investiciju, što je ujedno i jedini nalaz istraživanja koji pokazuje pozitivni trend rasta u ove četiri godine.

Gledajući ususret superizbornoj godini, lako je moguće da će upravo pitanje imigranata, koje je izravno povezano s izrazito lošim demografskim okolnostima u kojima se Hrvatska nalazi, postati jedno od najvažnijih političkih pitanja. S druge strane, mentalno zdravlja djece i mladih nije „atraktivno“, u smislu ideoloških podjela pa možda neće imati zasluženu pozornost tijekom predizbornih kampanja sljedeće godine, iako je po mišljenju građana najvažnija javna politika s kojom bi se ključni donositelji odluka trebali baviti.

Svaki drugi građanin za inflaciju krivi državu

Na porast životnih troškova uvelike je djelovala inflacija, a polovina ispitanika za to krivi državu, dok samo njih 20,5 posto smatra da su odgovorni vanjski faktori poput rata u Ukrajini. Dakle, unatoč mjerama vlasti za suzbijanje inflacije, čini se da ta poruka nije jasno i uspješno doprla do građana. Zanimljivo je da od početka 2023. godine nominalne i realne plaće rastu, pa tako i kupovna moć građana, no taj rast u kumulativu još uvijek nije nadomjestio pad kupovne moći u prethodnoj godini. Ako poslodavci zbog nedostatka radne snage nastave s nerealnim povećanjima plaća u 2024., otvara se prostor za novi inflacijski ciklus i ponovno smanjenje kupovne moći.

Djelovanje korporacija u korist društva ili nije dobro shvaćeno, ili postoji u tragovima

Potrošači slabo percipiraju što kompanije rade u segmentu okolišnog, društvenog i korporativnog upravljanja, što je u velikom nesrazmjeru s time koliko im je je to važno i koliko ih motivira za kupovinu proizvoda i usluga. Tu se posebno ističe načelo brige o zdravlju i sigurnosti zaposlenika pa tako čak 85 posto potrošača smatra da je prioritet kompanija da brinu o zdravlju i sigurnosti svojih zaposlenika. To je ujedno ključno načelo koje potrošače motivira za kupnju proizvoda i usluga.

Gotovo 70 posto potrošača tvrdi kako je načelo društveno odgovornog poslovanja, koje uključuje brigu kompanija o problemima zajednice, a ne samo o profitu, ključni faktor koji utječe na njihove odluke o kupnji. Taj uvid trebao bi motivirati korporativni sektor da tom pitanju u sljedećoj godini pristupe strateški, osobito jer tek svaki deseti potrošač smatra da kompanije u Hrvatskoj to doista čine.

Najmanje zadovoljstvo državnim institucijama

Građani i dalje pokazuju najmanje zadovoljstvo državnim institucijama, sa samo 12,2 posto izrazito ili uglavnom zadovoljnih, a slijede institucije i tvrtke lokalne samouprave te mediji. Svi sektori bilježe pad zadovoljstva, dok najslabiji rezultat imaju osiguravajuća društva, s kojima je zadovoljno svega 23,7 posto građana.

Pri usporedbi s prethodnim godinama povjerenje u većinu sektora je opet palo. Niti jedan sektor ne bilježi porast povjerenja, a njih sedam zadržalo je povjerenje građana na razini prošlogodišnjeg istraživanja; najveće povjerenje građana uživaju uslužne djelatnosti. Tri petine ispitanika uglavnom, ili u potpunosti vjeruje svojim frizerima, pedikerima i kozmetičarima (59 posto), a prisutan je i blagi trend rasta zadovoljstva privatnim zdravstvenim uslugama (48,5 posto), kojima su građani u dvostruko većoj mjeri zadovoljni nego javnim (26,2 posto). Među onima s najnižim povjerenjem potrošača su osiguravajuća društva, kojima uglavnom ili potpuno vjeruje svega 14,5 posto potrošača.

Nastavak pada optimizma ususret superizbornoj godini

Broj građana koji očekuje da će im kvaliteta života biti malo lošija nego sad smanjio se s 28,5 posto na 24,1 posto, što ukazuje na stagnaciju pesimizma, no unatoč tome, optimizam je blago opao. Više građana, njih 35,3 posto, sada vjeruje da će njihova kvaliteta života ostati nepromijenjena, u usporedbi s 29,6 posto iz prošle godine.

Ljudi su najpesimističniji oko gospodarske situacije u zemlji – njih 56,9 posto misli da će ona u narednim godinama biti malo ili puno lošija nego sada, dok je optimizam prisutan kod pitanja na koja sami mogu utjecati, poput poslovnog statusa te ljubavnih i emotivnih odnosa.

U četiri godine istraživanja, indeks optimizma nam je najpesimističniji dosad, ljude brinu više oko svega, jako osjećaju pad kupovne moći, boje se imigranata, ali su najzabrinutiji za mentalno stanje svoje djece i mladih. Ljudi jednostavno očekuju snažniji i jasniji društveni angažman biznisa i politike, a jedino što vide kao spas jest ulaganje u znanje – svoje i znanje svoje djece. – zaključila je Išek.

*Istraživanje je proveo Ipsos za Val grupu od 26. do 31. listopada 2023. online metodom na uzorku od 600 ispitanika članova Ipsosovog online panela reprezentativnih za populaciju korisnika interneta u dobi od 18 do 60 godina. Razumijevanje konteksta vremena iznimno je važno prilikom svakog strateškog i komunikacijskog planiranja, zato četvrtu godinu zaredom Val grupa provodi istraživanje Nulti kvadrant, kojem je zadatak utvrditi stavove, očekivanja i strahove hrvatskih građana na kraju tekuće godine, obilježene daljnjim ekonomskim pritiscima i geopolitičkim nestabilnostima u Europi i svijetu. Kontinuitet našeg istraživanja, četiri godine zaredom, omogućava nam jasniji uvid u trendove zbog čega je Nulti kvadrant danas zasigurno jedan od ključnih uvida za poslovna i komunikacijska planiranja u 2024. godini.

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

Networking je podcijenjen. Jeste li znali da se druženjem s pravim ljudima zapravo možete obogatiti? Evo i kako!

Održana još jedna promocija knjige “Ne radi se o novcu, radi se o nama” u jedinstvenom ambijentu imanja KuSshh na Krku

Planirate investirati u obveznice? Evo koje biste pojmove trebali znati razlikovati ako ste potpuni početnik

Prijava za članice

Pretraga

znn