Zdrav odnos
s novcem

Što dijete uči dok upravlja novcem?

Što dijete uči dok upravlja novcem?

Financijska pismenost za djecu te općenito razgovaranje s djetetom o novcu je tema koja izaziva različita mišljenja ne samo roditelja, već odraslih ljudi generalno. Stavovi odraslih se dijele u dva štaba.

Prvi štab smatra da je neprikladno i nepotrebno zamarati djecu financijskim temama s kojima će se ionako svakodnevno suočavati kad odrastu. Neka djeca budu djeca, uglavnom poentiraju, uz opasku da su djeca ionako premala da bi zaista shvatila kompleksnost ekonomije i upravljanja novcem.

Drugi štab ima drukčiji stav, a to je onaj da djecu treba odmalena educirati o novcu – naravno, na način prikladan njihovim godinama. Razumijem i poštujem argumente prvog štaba, no osobno sam pripadnik drugog. Zašto?

Iz jednostavnog razloga što je novac sveprisutan – ne samo u životima nas odraslih, već i u svakodnevici naše djece. Naime, svi mi koji smo roditelji ili barem u čestom kontaktu s djecom (naši nećaci, učenici ili djeca bliskih prijatelja), znamo da djeca vrlo rano razvijaju svijest o vlastitim željama – od kojih se mnoge kupuju baš novcem. Igračke. Slatkiši. Dvorac – napuhanac. Ružičasti jednorog koji bliješti u izlogu, nova hit igrica koju svi igraju, iste tenisice kakve nosi prijateljica, sport koji trenira starija rođakinja… vi nastavite niz, a zajedno potvrdimo – sve od toga košta, i to često puno! U to ime, moj stav glasi – ako su djeca dovoljno velika za želje koje koštaju, nisu premalena za razgovor o novcu. Jasno, na način prikladan njihovim godinama!

Foto: Laboratorij zabave

Kako s djecom razgovarati o novcu?

Počnite od 1929. godine i tadašnjeg kraha burze na Wall Streetu. Šalim se, naravno – krenite od sebe!

Vaše dijete već sigurno zna da svaki radni dan odlazite na posao. To postojeće znanje iskoristite na način da od malih nogu osvijestite dijete da se novac stječe radom. Ne lijepim očima, ne milošću Svemira, ne pukom srećom – već učenjem, trudom, znanjem i iskustvom koje nam je potrebno da budemo dobri u svom poslu. I naravno, za njega dobivamo plaću!

Znači li to da preporučujem da isplatite djetetu svaki njegov posao, kao što je pospremanje sobe ili pisanje zadaće? Ne! Smatram da je pogrešno davati djetetu novac za sudjelovanje u kućanskim poslovima i redovno izvršavanje školskih aktivnosti. Kućanski poslovi su obaveza čitave obitelji, a ne rad za koji očekujemo plaću – pa, ako ne uvaljujete partneru koji euro da obriše prašinu ili napuni mašinu, nema nikakvog razloga da to činite djetetu.

Zapamtite, ne odgajamo djecu – mi odgajamo ljude! Ljude koje već od malih nogu potičemo na odgovornost, marljivost, ustrajnost… i naravno, izvršavanje vlastitih obaveza u koje, za početak, spada pospremanje igračaka. Također, smatram da se školski uspjeh ne nagrađuje novcem, već znanjem koje je dijete steklo pišući zadaće, pazeći na satu i učeći za testove. Redovnim radom stječe i radne navike koje su često ključnije za kasniji dobar uspjeh u (plaćenom) poslu nego talent za neko područje. Talent ne vrijedi puno ako ne ide pod ruku s marljivosti i radnom etikom i to je ono što trebamo objasniti djeci. Novac je tek posljedica našeg rada i truda – odnosno, još jasnije, nema kruha bez motike! Usadite li djetetu tu istinu kao vrijednost, lijenost će ga zaobići u širokom luku – baš kao i maštanje o nekoj lakoj zaradi ili barem uzdanje u sreću na Lotu.

Razgovorom o važnosti rada i truda nećete samo udariti odlične temelje za djetetov interes za iste, već mu jasno predočiti da novac ne pada s neba, da dobre vile ne pune bankomate i da vi ne dobivate svoju plaću samo zato jer ste dragi i lijepi. Želiš li nešto? Potrudi se da dobiješ! A kako? Ne morate čekati da dijete odraste i upozna praksu na svojoj prvoj plaći. Da vidimo kako razviti financijsku pismenost za djecu dok su još miljama daleko od struke!

Što još dijete uči kad upravlja novcem?

Prethodnim sam poglavljem pokušala predočiti svoj stav da razgovorom o novcu dijete može usvojiti nešto puno vrjednije od njega, a to je svijest o važnosti rada i truda. No, što u praksi s novcem koji dijete dobiva kao rođendanski/blagdanski poklon od baka, djedova i drugih odraslih, što s novcem koji mu mi dajemo za džeparac i što s konkretnim dječjim željama koje imaju svoju cijenu u trgovini?

I tu imamo dvije opcije. Prva je čuvati taj novac i od njega kupovati djetetu ono što smatrate potrebnim i prikladnim. Druga je naučiti dijete da samostalno upravlja novcem, naravno uz vašu podršku. Pogađate, opet sam u drugom štabu. Ne toliko zbog samog novca, već opet onog vrjednijeg od njega, a to su vrijednosti koje kroz učenje o upravljanju novcem možemo usaditi djetetu. Nabrojat ću samo neke!

Odgovornost

Biti sam svoj gazda je odličan osjećaj za kojeg ne moramo završiti školu ni zaći u godine kad nam zakon to dozvoljava. Upravljajući svojim novcem, djeca se osjećaju upravo tako, što razvija osjećaj prave odgovornosti. Mi smo tu da ih usmjerimo tome i u prvo vrijeme upravljamo iz sjene. Kasnije će sami izaći na sunce!

Samostalnost

I to kakva! Djeca povezuju novac s njima mističnim svijetom odraslim i itekako im imponira kad ih u njega uključimo. Osjećaj da samostalno upravljaju novcem, pa makar se radilo o par sitnih kovanica, omogućuje da razvijaju samopouzdanje, samopoštovanje i sve ono što im želimo usaditi. A to su vrijednosti koje se ne kupuju!

Foto: Laboratorij zabave

Donošenje/planiranje odluka

Što zaista želimo imati, a što nam zapravo i nije tako napeto? Mogućnost upravljanja vlastitim novcem nas navodi da trošimo pametnije i promišljenije nego što bismo to činili da nam novac doslovno pada s neba. Izbor između desetog plišanca i prve članarine u klubu najdražega sporta tu postaje jasniji, logičniji i lakši. Dijete vježba donošenje mudrih, važnih i dugoročno korisnih odluka. Mogli biste se iznenaditi kako im to dobro ide, kad im jednom date odriješene ruke. Pokušajte!

Ustrajnost

Ustrajnost je još jedna osobina koja se ne može kupiti novcem. No, novac je način da je dijete vježba u praksi. Kako? Štednjom! Štednja za ono što si dijete zaista želi kupiti ga uči strpljenju, koncentraciji i svim ostalim vrijednostima koje čine ustrajnost.

Štednja uspješno razvija i vrlo važnu svijest da ne možemo baš odmah dobiti sve što poželimo. Za svoje snove se moramo potruditi, pa makar sanjali desetog plišanca. Kad štednjom prikupi dovoljno novca, dijete neće samo kupiti plišanca. Dobit će svijest o vlastitom trudu koji je urodio željenim plodom. A to će zapamtiti i kad zaboravi plišance!

Stvaranje pozitivne slike o sebi

Svijest o upravljanju vlastitim novcem u nama budi osjećaj samopouzdanja i djeca tu nisu iznimka. Odličan je osjećaj da si možemo priuštiti nešto što si želimo, bila to knjiga, igračka ili vikend putovanje. Kupovina željene stvari nam potvrđuje da naše želje nisu nedostižne, samo se moramo potruditi da ih ostvarimo. I tu se vraćamo na priču o trudu!

Razvoj vlastitog stava

Baš poput nas odraslih, djeca su danas sa svih strana bombardirana dobrim ili lošim marketingom. Za razliku od nas, često to ne shvaćaju već upijaju kampanje kao male spužve. Nova hit igračka! Moraš je imati! Bit ćeš glavna faca! Sakupi ih sve! Je li stvarno tako? Naravno da nije, i naš je zadatak to objasniti djeci. Potičite djecu da ulažu svoj novac u ono što zaista vole. Ako je to crtanje, nek’ ulože u pribor. Ako je to sport, nek’ čuvaju za trening!

Pozitivan razvoj vlastitoga stava ih ne čuva samo od agresivnog marketinga, već i često nezdravog pritiska vršnjaka, pri čemu mislim na tenisice koje „svi nose“ i igračke koje „svi imaju“ (a često se kupuju u onoj istoj trgovini u kojoj Sveti Petar kupuje kajganu). Naravno da su djeca premalena da ih posjednete pred ozbiljnu marketinšku studiju, no i ona mlađa su dovoljno velika da im prijateljski objasnite da bi svijet bio prilično dosadno mjesto da svi izgledamo isto i imamo jednake stvari. Veće smo face ako smo svoji!

Što se tiče pojma i principa marketinga, ni ta tema ne mora biti apstraktna ako im je objasnite na jednostavan način. Konkretno, da reklamne kampanje ne pišu druga djeca koja se danonoćno zabavljaju s tom igračkom, već odrasli ljudi kojima je to posao. I da, rade ga za novac – a ne za tu igračku koju možda smatraju prilično bezveznom. Još jedno znanje koje se ne kupuje!

Financijska pismenost za djecu

Snažna i praktična prisutnost novca i marketinga u životima djece, pitanje kako s djecom razgovarati o novcu te stav da im edukacijom o tim pojmovima možemo priskrbiti nešto puno vrjednije je navelo moj tim i mene da u našem Laboratoriju zabave održimo program FinPis – financijska pismenost za djecu. U tome nismo bili posve sami. Sretna sam i ponosna što su educirani financijski stručnjaci iz dvije renomirane banke koje uspješno posluju na našem tržištu prepoznali ideju i vrijednost tog programa u koji su se uključili kao partneri, prijatelji, klijenti.

Osim za djecu njihovih zaposlenika, program Financijska pismenost za djecu smo proveli i kao radionicu za građanstvo, odnosno djecu koju su prijavili njihovi roditelji. Kroz ugodne i zabavne susrete na interaktivnoj, duhovitoj i dinamičnoj radionici, s malim polaznicima smo prošli sve što jedno dijete treba znati o novcu i kako se s njim zabavljati na odgovoran način. Još sam ponosnija na brojne feedbacke roditelja koji su potvrdili da njihova djeca nakon radionice štede ustrajnije, troše pametnije te njeguju odgovoran odnos prema novcu. Bez brige, nitko nije postao mali Ujo Tvrdica – ali niti Sveti Petar s kajganom!

Foto: Laboratorij zabave

Program Financija pismenost za djecu je ostvarenim rezultatima ostao stalni program Laboratorija zabave koji smo spremni ponovno održati, kao praktično rješenje i odgovor na pitanje kako s djetetom razgovarati o novcu. Dok se ponovno ne vidimo na novoj radionici, dijelim 5 brzinskih savjeta iz prakse kako s djetetom razgovarati o novcu – i to već od danas, u vlastitom domu!

Kako razgovarati s djetetom o novcu: Savjeti iz prakse

1. Kasica prasica

Kasica prasica je u naše doba bila neizostavna (ne)pokretna imovina svakog djeteta. Vratimo joj posao koji radi sjajno! Lako je možete napraviti i sami, i to ne samo u obliku prasice. Kakav zmaj, pauk, pas, dinosaur ili bilo koja peta životinja za kojom luduje vaše dijete će vrlo rado čuvati sav njegov novac. A ne mora koštati niti jedan euro!

2. Plan štednje

Malo matematike, puno dobre prakse! Vaše dijete želi igračku koja košta 20 eura. Ako svaki dan odvoji jedan euro, bit će njegova za 20 dana. Postavite izazov i pratite proces, pružajući djetetu podršku za ustrajnost. Već znate da će nagrada biti puno veća od još jedne igračke (i 20 eura).

3. Tablica troškova + tablica želja i potreba

Riječ je o dvije jednostavne tablice koje su povezane k’o Tri mušketira. U tablicu troškova upisujete iznos kojim dijete raspolaže (taj mjesec ili općenito).

Tablica želja sadrži želje – 106 novih igrica, bijele tenisice sa žutim maslačcima kakve nosi prijateljica, ugovor s Realom, vikend u Gardalandu. Tablica potreba je mnogo prizemnija – zimska jakna, školska torba, ruksak za tjelesni. Kad dijete, uz vašu pomoć, sve to stavi na papir, slijedi odabir i raspodjela troškova. Što odmah kupiti, a za što štedjeti? Postoji li nešto što možemo prekrižiti jer baš i nije potrebno kako nam se čini? Shvatili ste, to su odluke – a one dobre vrijede više od svog novca!

4. Troši, štedi, doniraj

Iza ove tri riječi se kriju tri staklenke za kavu, krastavce ili neku treću namirnicu. Sigurno ih već imate kod kuće! Lako ih možete zabavno oslikati (savjetujem tempere) te dogovoriti s djetetom da u svaku ubacuje odlučeni iznos. Staklenka na kojoj piše „Doniraj“ je odličan način kako kod djece razvijati empatiju i svijest o pomoći potrebitima, bili oni ljudi (siromašne obitelji, beskućnici…) ili životinje (psi i mačke u azilima). Dobra praksa je ključna za velika djela – a za njih nikad nismo premaleni!

Foto: Laboratorij zabave

5. Uradi sam!

Tko kaže da zabava uvijek mora koštati? Potičite dijete da samostalno izrađuje zabavne igračke, igre, nakit ili dekoracije za svoju sobu. Internet je, srećom, pun jednostavnih i atraktivnih DIY tutorijala koji ne samo da štede novac, već snažno razvijaju kreativnost, samostalnost i vlastiti ukus. A to je ono što želimo djeci!

Foto: Laboratorij zabave

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

Stručnjaci dijele tajne SEO optimizacije i digitalnog marketinga uživo u Zagrebu

BDP će do kraja 2024. rasti na 3,5 posto

Znate li što je to surferski mentalitet i kakvu poveznicu ima s biznisom?

Prijava za članice

Pretraga

znn