Zdrav odnos
s novcem

Slučaj Franak: 37 dana prije zastare potraživanja

Slučaj Franak: 37 dana prije zastare potraživanja

Aktualna situacija u tzv. slučaju franak primiče se svojem finalu. Naime, 14. lipnja 2023., uslijed isteka zastarnog roka potraživanja, zadnji je dan mogućeg podnošenja pojedinačnih potrošačkih tužbi na temelju kolektivne presude u slučaju franak.

Znači ako želite podići tužbu, morate to učiniti najkasnije 14. lipnja 2023., jer u suprotnom preplaćene anuitete više nećete moći dobiti zbog zastare potraživanja.

Nevjerojatna je činjenica da Vrhovni sud RH još uvijek nije ujednačio sudsku praksu po pitanju konvertiranih kredita, zbog čega potrošači koji su konvertirali svoje kredite na temelju zakona 2015. i 2016. godine i dalje nemaju pravnu sigurnost za svoje tužbe.

Krajem 2022. organizirana je opća sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda RH (GO VSRH) na kojoj je trebalo odlučiti o tome imaju li potrošači koji su konvertirali CHF kredite u EURO kredite pravo na puno sudsko obeštećenje, ili su to pravo konverzijom izgubili. Pritom je važno napomenuti da je Sud EU u presudama C-118/17, C-260/18, C-452/18 te u recentnoj presudi C-705/21 nedvojbeno i jasno izrekao stav da se potrošačima koji su konvertirali kredite u Mađarskoj i Poljskoj mora omogućiti puno obeštećenje na temelju ništetnosti temeljnog ugovora odnosno na temelju izuzeća ništetnih ugovornih odredaba, ako to obeštećenje konverzijom nije postignuto. Naravno, te presude itekako su obvezujuće za hrvatske sudove.

GO VSRH na općoj sjednici nije odlučio imaju li potrošači to pravo ili nemaju, nego je izglasano hibridno nezakonito rješenje o pravu potrošača na zatezne kamate bez prava na glavnicu potraživanja, koje zbog te nezakonitosti i nesukladnosti s pravom Unije nije prihvaćeno odnosno stornirano je putem sudske evidencije VSRH. Uslijed takve pat pozicije očekivala se nova sjednica GO VSRH do koje još uvijek nije došlo.

Zašto nije bila postignuta meritorna odluka?

U prosincu je od 22-oje sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda RH (GO VSRH) 10-oro sudaca bilo za prava potrošača, 6-oro sudaca bilo je protiv prava potrošača, 4-oro sudaca bilo je neodlučno, a 2-oje sudaca se izuzelo iz odlučivanja. Bila je potrebna većina od 12-oro sudaca za meritornu odluku, koja nije postignuta.

U Nacionalu je 2. svibnja 2023. objavljen članak iz kojeg saznajemo da je Vrhovni sud i dalje u svojevrsnoj pat poziciji odnosno da i dalje ne postoji potrebna većina sudaca da se donese odluka o pravima potrošača s konverzijama na puno obeštećenje.

Hibridno neodrživo rješenje o zateznim kamatama koje su poduprli neodlučni suci, koje je dobilo 13 glasova, nije prošlo sudsku evidenciju zbog svoje pravne neodrživosti te nije bilo moguće dopustiti da se objavi odluka koja nije u skladu s pravom EU-a, koja nije u skladu s obveznim pravom, koja bi zbog toga bila neodrživa na Ustavnom sudu te bi i same zatezne kamate bez prava na naplatu glavnice potraživanja bile u zastari.

Potencijalno bi zbog te odluke mogla na kraju biti optužena i osuđena Republika Hrvatska na Sudu EU putem Europske komisije, što bi na kraju platili svi porezni obveznici.

U međuvremenu je dvoje sudaca GO VSRH otišlo u mirovinu, i sada je potrebna većina od 11-oro sudaca da se donese meritorna odluka, jer GO VSRH sada broji 20-oro sutkinja i sudaca. Nažalost, do danas ta većina nije postignuta, kako za prava potrošača, tako nasreću niti protiv prava potrošača s konverzijama. Zbog toga je, piše Nacional, uže vodstvo Vrhovnog suda neslužbeno odlučilo pričekati odnosno potražiti pogodno revizijsko pitanje na temelju pravomoćne sudske odluke za odlučivanje u proširenom vijeću koje čini 13 sudaca Vrhovnog suda, a temelj za takvu odluku jest članak 390. Zakona o parničnom postupku (ZPP) koji je izmijenjen lani sa stupanjem na snagu 19. srpnja 2022.

Uvjet da neki predmet može doći na prošireno vijeće jest da još uvijek nije donesena pravomoćna presuda na dan stupanja na snagu novoga izmijenjenog članka 390. ZPP-a kojim je regulirano odlučivanje u proširenom vijeću od 13 sudaca. Konkretno, svaka pravomoćna presuda koja je donesena 19. srpnja 2022. ili kasnije, za koju je zatraženo dopuštenje revizije, a tiče se konvertiranog kredita, pogodna je za odlučivanje u proširenom vijeću Vrhovnog suda RH.

Postoji i mogućnost pokretanja oglednog postupka za predmete u kojima još nema prvostupanjske presude, i u tom slučaju također odlučuje prošireno vijeće od 13 sudaca. Zahtjev za ogledni postupak podrazumijeva nešto kompliciraniji proceduralni postupak, jer se taj zahtjev šalje s nekog od prvostupanjskih sudova.

Možemo li očekivati konačnu odluku prije isteka roka zastare potraživanja?

Nažalost, vrlo je vjerojatno da više ne možemo očekivati konačnu odluku prije isteka roka zastare potraživanja 14. lipnja 2023., i sada je očigledno da će odluka zbog proceduralnih razloga biti donesena možda i mjesecima kasnije, pa stoga svi potrošači s konverzijama, ali i potrošači koji nisu konvertirali kredite, moraju pokrenuti svoje sudske postupke na vrijeme, a to je najkasnije do 14. lipnja 2023. Nakon toga datuma bit će kasno za sve tužbe kojima se traže preplaćeni anuiteti na temelju kolektivne presude u slučaju franak.

Naravno, GO VSRH mora odlučiti i o tome jesu li ugovori s ništetnom valutnom klauzulom i kamatnom stopom ništetni u cijelosti. Za takve tužbe ne bi smjelo biti nikakve zastare, ali i tu je potreban oprez, jer ne znamo što mogu iznjedriti suci na Vrhovnom sudu kada su u pitanju ništetni ugovori koji su utemeljeni na kolektivnoj presudi, a posebice se tu izdvajaju konvertirani krediti.

Budući da već 5 godina nemamo riješeno naoko jednostavno pitanje vezano za konverzije, koje je Sud EU odavno razriješio na nivou Unije u korist potrošača, onda imamo nepoznanice i u vezi s budućim odlukama VSRH vezano za ništetnost ugovora u cijelosti, kao i u vezi s posljedicama te ništetnosti.

Obeštećeno 2000 potrošača

Prema grubim procjenama dosad je oko 2.000 potrošača obeštećeno te ih još 10.000 čeka na pravomoćnost presuda, a uslijed neriješene pravne zavrzlame oko konverzija svega 5 % riješenih slučajeva odnosi se na kredite koji jesu konvertirani, dok se ostalih 95 % presuda odnosi na otplaćene kredite oko kojih nema nikakvih dilema u vezi s obeštećenjima potrošača.

Dosad je vjerojatno ukupno podignuto između 40.000 i 50.000 tužbi, od čega se pola odnosi na konvertirane, a pola na nekonvertirane kredite. Ostaje još 70.000 potencijalnih tužbi koje se mogu podići, od toga 30.000 za konvertirane, i 40.000 za nekonvertirane kredite.

Važno je naglasiti činjenicu da su potrošači koji su konvertirali kredite konverzijom samo djelomično obeštećeni, ali nikako nisu u potpunosti obeštećeni.

Dokaz da je tako utvrđuje se matematičkim izračunima, iz kojih se usporedbom kredita s konverzijom po kojem nije izvršeno sudsko obeštećenje i istog tog kredita uz simulaciju da nije bio konvertiran, ali je ostvareno sudsko obeštećenje dolazi do sljedećih zaključaka:

1. Potrošač s konverzijom i bez sudskog obeštećenja plaća na kraju banci između 20 % i 40 % više novca u anuitetima nego potrošač bez konverzije i s realiziranim sudskim obeštećenjem.

2. Potrošač s konverzijom i bez sudskog obeštećenja konverzijom je dobio svega 50 % obeštećenja koje je potrošač bez konverzije dobio sudskim putem.

3. Ukupno sudsko obeštećenje potrošača bez konverzije (preplaćeni anuiteti plus pripadajuće zatezne kamate) veće je od 60 % do 80 % od ukupnog obeštećenja koje je potrošač dobio konverzijom (ukupan iznos umanjenja glavnice plus iznos preplate utvrđen konverzijom).

Banke nastoje medijskim plaćenim oglasima te putem pristranih profesora prava kao i putem neovisnih ekonomskih analitičara bezočnom propagandom izvršiti utjecaj na suce Vrhovnog suda RH, tvrdnjama kako su potrošači konverzijama obeštećeni, jer su izjednačeni s potrošačima iz euro kredita, i drugo da CHF krediti ne mogu biti svedeni na kunske kredite s kamatnim stopama iz kredita u švicarcima, jer takvih kamatnih stopa nije bilo u vrijeme ugovaranja kredita u švicarcima.

Takve propagandne antipravne svinjarije ne drže vodu, jer se kod utvrđenja ništetnosti ne radi o tome je li bilo, ili nije bilo kamatnih stopa koje su se primjenjivale na kunske kredite, niti se radi o tome da se potrošači s konverzijama uspoređuju s potrošačima iz kunskih ili euro kredite.

Pravne posljedice utvrđenja ništetnosti ugovornih odredaba su sljedeće

1. Ugovor se sagledava izuzećem ništetnih ugovornih odredaba, ako bez tih odredaba može opstati.

2. Ako se izuzme valutna klauzula CHF, ostaje početni iznos kredita u kunama koji je isplaćen potrošaču.

3. Ako se izuzme promjena kamatne stope na štetu potrošača, ostaje početni iznos kamate po početnom otplatnom planu, ali i iznosi kamate manji od početno ugovorenih.

4. Kod izračuna preplaćenih iznosa od naplaćenih anuiteta oduzimaju se anuiteti po početnom otplatnom planu, i razlika čini iznose koje banka mora vratiti te se na te iznose obračunavaju i zatezne kamate.

Upravo iznosi pod točkom 4. efektima konverzije su obuhvaćeni samo oko 50 %, dok ostalih 50 % mora biti vraćeno sudskim putem.

Osobno vjerujem da će na Vrhovnom sudu prevladati oni suci koji razumiju hrvatsko pravo i pravo Unije, dok će suci podložni političkim utjecajima te utjecajima banaka i njihovih lobija ipak na kraju biti u znatnoj manjini. U ovome trenutku veći dio sudaca je na putu prava i pravde (9-oro sutkinja i sudaca), manji dio sudaca očigledno ili nema pojma o segmentu prava koji je potrebno poznavati da bi se donijela meritorna odluka za konverzije ili je pod utjecajem politike i banaka (5-oro sutkinja i sudaca), dok je još jedan dio sudaca (njih 6-oro) neodlučan te će se na kraju prikloniti jednoj od suprotstavljenih struja GO VSRH.

Ukratko, potrošači na koje se odnosi kolektivna presuda moraju tužiti najkasnije 14. lipnja 2023., jer u suprotnom preplaćene anuitete više neće moći dobiti zbog zastare potraživanja.

Sve općenite potrebne informacije o tužbama potrošači mogu pročitati na idućoj web stranici te se mogu obratiti s konkretnim osobnim pitanjima na e-mail: franak.tuzbe@gmail.com

Ujedno, važno je reći i to da Udruga Franak nema nikakve veze niti s jednom od agencija koje pozivaju potrošače da im se jave radi kupovine njihovih potraživanja ili zastupanja u njihovim postupcima uz naplatu provizije. Osobno smatram da je najbolji način za ostvarenje prava potrošača pokretanje vlastitih pojedinačnih sudskih postupaka uz zastupanje kvalitetnih odvjetnika koji su se dokazali unazad 5 godina svojim uspješnim tisućama prvostupanjskih i pravomoćnih presuda u pojedinačnim zastupanjima potrošača.

Vjerujem da će tijekom ove godine pravo i pravda još jednom pobijediti, kao što su pobijedili 2018. pravomoćnim utvrđenjem ništetnosti valutne klauzule CHF u hrvatskim potrošačkim ugovorima o kreditu, što je potvrđeno i na EU sudu za ljudska prava u Strasbourgu!

Foto: Pexels

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podjelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

Jere Dumanić: Cilj nam je postati nacionalni brend koji će pružati vrlo kvalitetne usluge mobilnih autopraonica diljem Hrvatske

Poduzetnik ste i nemate vremena? Katarina Zubatović otkrila je zašto vam treba virtualni asistent, ali i kako postati jedan

Hustle kultura: 3 načina kako da se rasteretite od ovog zabrinjavajućeg trenda

Prijava za članice

Pretraga

znn