Profitabilne kulture: Što se isplati uzgajati u Hrvatskoj?
Uspješno bavljenje poljoprivredom zahtijeva pažljivo planiranje, a jedan od važnijih koraka u tom procesu je pravilan odabir kultura za uzgoj. Osim agronomskih uvjeta, sve više pažnje posvećuje se i ekonomskoj isplativosti, odnosno kulturama koje mogu donijeti stabilan i zadovoljavajući prihod. Kako bi se ostvarila profitabilnost, potrebna je kultura visokog prinosa, velike potražnje, višestruke namjene i optimalan trošak održavanja.
Potražnja za bobičastim voćem poput borovnice globalno raste, no hrvatska proizvodnja je još uvijek u povojima. U 2024. godini na području Republike Hrvatske zasađeno je 289 ha borovnice što je veliki porast u zadnjih 10 godina, no i dalje nedostatno kako bi se pokrila potražnja zbog čega postižu vrlo visoke cijene oko 12 €/kg u maloprodaji.
Borovnica može ostvariti prinos do 15 t/ha u punoj rodnosti nakon otprilike 6 godina. Posebnost uzgoja borovnica je da zahtijevaju kisela i rastresita tla koje dobro propušta vodu. Radi korijena koji raste plitko potrebno je redovito zalijevanje. Najbolji prinos ostvaruju ako su na sunčanom mjestu. Prema nekim izvorima u standardnim uvjetima uzgoja trošak ulaganja po hektru iznosi oko 24.000 € što uključuje sadnice, pripremu tla, navodnjavanje, sadnju i agrotehniku.
Najčešće se plasiraju kao svježe voće zatim kao zamrznuto voće. Osim toga, mogu se prerađivati u sokove, džemove, sirupe i vino. U Hrvatskoj se borovnice najčešće plasiraju kao svježe i zamrznuto voće, prerađivačka industrija nije razvijena kao u slučaju maline i jagode.
Foto: Freepik
Malina ima niz agronomskih prednosti (brz rod, mogućnost više berbi godišnje) i tržište ju voli. U Hrvatskoj potražnja za malinama raste, a većina ih dolazi iz uvoza. Prema podacima za 2024. godinu, u Hrvatskoj je registrirano svega 162 proizvođača na 58 ha što je pad u odnosu na 2020. godinu. Maline u maloprodaji dosežu cijenu od 14 €/kg, dok je otkupna cijena na veliko znatno manja, oko 8 €/kg.
Malina može ostvariti prinos do 10 t/ha godišnje. Malina traži plodno ilovasto tlo pH vrijednosti oko 5,5 – 6,5. S jedne strane tlo mora propuštati vodu, a s druge strane mora zadržavati vlagu. Izrazita prednost maline je što vrlo brzo ulazi u rod, već prve godine nakon sadnje ostvari manji urod, a punu rodnost doseže u trećoj godini.
Postoje sorte malina koje daju dva roda, ljeti i u jesen, što ju čini vrlo privlačnom za poljoprivrednike. U standardnim uvjetima uzgoja, trošak ulaganja po hektru iznosi 26.000 – 35.000 EUR/ha što uključuje sadnice, pripremu tla, sustav navodnjavanja, potpornu konstrukciju, sadnju, agrotehniku.
Domaće maline se plasiraju svježe i lokalno, a veće plantaže malina dio uroda zamrzavaju i izvoze za konditorsku industriju. Osim svježeg i zamrznutog stanja, malina se može prerađivati u sokove, sirupe i džemove. Dodana vrijednost se može ostvariti i sušenjem (liofilizirane maline za čajeve, dekoraciju slastica).
Foto: Freepik
Bob se ističe kao inovativna ratarska kultura. Dodatno, specifičan je jer ima dvostruku tržišnu ulogu: kao povrće za ljudsku prehranu i kao ratarska kultura za preradu u stočnu hranu ili za ekstrakciju biljnih proteina. Donedavno je bob bio gotovo zaboravljen, međutim od 2020. kreće veće ulaganje u ovu kulturu. Prema podacima iz 2023. oko 1500 ha poljoprivredne površine je bilo pod bobom. Cijena svježeg boba se može biti čak i do 8 €/kg jer ga malo tko komercijalno uzgaja.
U optimalnim uvjetima, prinos boba po hektru iznosi oko 3 kg. Bob preferira vodopropusna tla, neutralne pH reakcije. Bob je mahunarka koja obogaćuje tlo dušikom koji ostaje u tlu djelomično dostupan za slijedeće usjeve. Dodatno, jari bob dozrijeva u srpnju što ostavlja mogućnost sijanja jesenske kulture, npr. uljane repice. Neki izvori navode kako je trošak ulaganja po hektru iznosi 1.500 €/ha. Navedeni trošak uključuje sadni materijal, pripremu tla, sjetvu, mineralnu gnojidbu, zaštitu bilja, žetvu, transport i sušenje.
Zbog visokog sadržaja proteina bob ima široke mogućnosti prerade i korištenja. Može se koristiti u prehrambenoj industriji za proizvodnju biljnih proteina, aminokiseline i peptidi se mogu koristiti u proizvodnji dodataka prehrani i kozmetici. Nadalje, bob se može koristiti u hranidbi domaćih životinja.
Foto: Freepik
Iako uljana repica čini svega 5 % ratarskog plodoreda u Hrvatskoj, kultura je s konstantnom tržišnom potražnjom, trpi lošija tla i s obzirom da se žanje u lipnju manje je podložna klimatskim promjenama. U standardnim uvjetima uzgoja prema nekim podacima, trošak ulaganja po hektru iznosi oko 1.300 €/ha. Trošak ulaganja po hektru uključuje sjeme, mineralna gnojiva, zaštitna sredstva te mehanizaciju i rad.
Prosječni prinosi su oko 3 t/ha, dok se uz povoljnije uvjete i napredne hibride mogu doseći i 4 t/ha. Repica traži neutralno tlo (pH 6 – 7) s dobrom strukturom i drenažom. Prema javno dostupnim podacima u 2024. proizvedeno je oko 49000 tona repice. Preporučuje se sijati moderne hibride repice koji imaju otpornost na polijeganje i pucanje komuški.
U Hrvatskoj se repica uglavnom prerađuje u uljarama i u pogonima za biodizel. Dodatno može se prerađivati u pogaču/sačmu repice za ishranu životinja.
Foto: Freepik
Batat je poznat i kao slatki krumpir, a posljednjih godina se sve više prepoznaje kao perspektivna kultura. Potrošnja iz godine u godinu raste stoga potrošači uglavnom nemaju problema s plasmanom. Batat uspijeva i u kontinentalnom i u mediteranskom dijelu Hrvatske. Traži puno sunčanih dana i topline, a dobro podnosi ljetne vrućine. Može se uzgajati da različitim tipovima tla, a najbolje rezultate daje na lakšim, pjeskovito – ilovastim tlima.
U standardnim uvjetima uzgoj prinos batata po hektru je oko 20 t/ha. Otkupna cijena je relativno visoka i iznosi oko 0,66 €/kg. U standardnim uvjetima uzgoja trošak ulaganja po hektru iznosi otprilike 7.000 € i uključuje troškove sadnica, folija za gredice, sredstva za zaštitu i prehranu, gorivo, troškove berbe i ostale troškove.
Korijen batata se često upotrebljava za pripremu pekmeza, štrudli i pita, a može se jesti i svjež. Listove batata je moguće upotrijebiti kao i listove blitve. Dodatno, česta je uporaba batata u farmaceutskoj industriji za izradu dijetetskih proizvoda.
Foto: Freepik
Ako razmišljate o pokretanju ili širenju svog OPG-a, važno je donijeti odluke temeljene na pouzdanim informacijama, ali i ako postoji mogućnost, iskoristiti poticaje. To možete brzo i besplatno provjeriti putem online EU kalkulatora koji će vas usmjeriti na natječaje koji odgovaraju vašim planovima i resursima.
S druge strane, ako ste tek na početku, preuzmite ovu Brošuru o otvaranju OPG-a i saznajte sve o toj temi na jednom mjestu.
Foto: IPS konzalting
Foto: Ana-Marija Špicnagel, IPS konzalting
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
