Poduzetnici su dvostruko skloniji depresiji, ali rješenje postoji: Evo što predlaže struka
Svi koji smo u poduzetništvu znamo jako dobro da biti poduzetnik nije lako – nije to za one „tankih živaca“. Statistike pokazuju od 9 od 10 tvrtki propadne, a do 50% njih propadne do treće godine. Poduzetništvo, čak i za one koji na kraju uspiju, često uključuje više neuspjeha nego uspjeha. Stalni stres značajno utječe na samopouzdanje poduzetnika i njihovo mentalno zdravlje. I to je emocionalni „ringišpil“ koji ne staje. Sad si gore, uspješan, no već prekosutra možeš biti dolje.
U biti je povezanost poduzetništva i mentalnog zdravlja paradoksalna. Poduzetništvo nudi istovremeno ekstremne nagrade, ali i ogroman stres, stvarajući tako plodno tlo kako za dobrobit tako i za loše psihičko stanje. Na primjer, poduzetništvo može donijeti intrinzične nagrade koje su bitne za dobrobit, kao što su postizanje autonomije, osjećaj smislenosti, osjećaj uspjeha i osobni razvoj.
No, ono što poduzetnike potiče na bavljenje poduzetničkom aktivnošću istovremeno ima potencijal da bude izvor lošeg stanja. Ogromno radno opterećenje, rizik u poslovanju i osjećaj da ste sami i izolirani, neizbježno vode do visokih razina stresa, na žalost često i do kroničnih loših stanja kao što je depresija.
Poduzetništvo se često veliča kao put prema slobodi, kreativnosti, kao prilika za razvoj inovacija, a naravno i put prema financijskom uspjehu. I dok sve to može biti točno tako, ispod površine ovih privlačnih potencijalnih „navlakuša“ krije se stvarnost o kojoj se rijetko raspravlja: značajni izazovi za mentalno zdravlje koji su povezani s tim istim poduzetničkim putem.
Iako su životni problemi isti za poduzetnike kao i za većinu ljudi, njihovi uzroci i intenzitet su različiti. Tri glavna problema koja poduzetnici najčešće navode kao okidače za svoje neželjene osjećaje su njihovi kolege suosnivači, investitori i odnosi (bilo na poslu ili kod kuće).
Poduzetništvo je inherentno prožeto neizvjesnošću, a psihološki teret neizvjesnosti je ogroman, posebice za one koji nemaju alate kako se s time nositi. Dinamika i stalna promjenjivost tržišta, financijska nestabilnost i pritisak za uspjehom stvaraju koktel stresora koji su jedinstveni za poduzetničko iskustvo. Stalno donošenje bitnih odluka, preuzimanje rizika i odgovornost za zaposlenike i dionike mogu dovesti do kroničnog stresa i uzeti danak našem mentalnom zdravlju.
Neizvjesnost u poduzetništvu nije samo vezana za financijski rizik. Proteže se na nepredvidljivost uspjeha, fluktuaciju tržišnih trendova i stalnu potrebu za inovacijama. Ova razina nepredvidljivosti može dovesti do anksioznosti, depresije i osjećaja gubitka kontrole. Identitet poduzetnika često postaje isprepleten s njihovim poslom („ja sam moja firma“), zbog čega svaki neuspjeh ili stagnaciju djeluju na njih duboko osobno.
Istraživanja pokazuju da u generalnoj populaciji jedna od četiri odrasle osobe doživljava mentalne bolesti. Poduzetnici su još više izloženi riziku. Prema istraživanju Michaela Freemana, poduzetnici imaju 50% veću vjerojatnost da razviju mentalni poremećaj ili bolest. Određeni uvjeti su češći među osnivačima, a karakterne osobine ih čine podložnijima promjenama raspoloženja. Freemanovi nalazi pokazuju da su poduzetnici:
Ljudi koji su energični, motivirani i kreativni imaju veću vjerojatnost da postanu poduzetnici i imaju snažna emocionalna stanja, kaže Freeman. Ta stanja mogu uključivati depresiju, očaj, beznađe, osjećaj bezvrijednosti, gubitak motivacije i suicidalne misli.
Žene se pak suočavaju s jedinstvenim izazovima u poduzetništvu. Istraživanja pokazuju da je jedna od pet žena doživjela teže mentalne poremećaje u usporedbi s jednim od osam muškaraca. Faktori kao što su rodna pristranost, biološki utjecaji, rodno uvjetovano nasilje i izazovni radni uvjeti doprinose ovoj razlici. Čak je i pandemija nesrazmjerno pogodila žene.
Stuart Hillston, trener poduzetnika i psihoterapeut, naglašava važnost prepoznavanja ranih znakova izgaranja, poput anksioznosti, stresa i depresije. Savjetuje poduzetnicima da redovito procjenjuju svoje mentalno zdravlje i traže podršku ako je potrebno.
Napravite stoga Hillstonov test da vidite gdje ste i kamo idete. Odgovorite na sljedeća pitanja kako biste procijenili je li vrijeme za drastične promjene ili traženje podrške. Neka vaši odgovori budu iskreni, bez puno razmišljanja.
U usporedbi s prije tri mjeseca:
Dodijelite si 1 bod za svaki prvi odgovor, -1 za svaki drugi odgovor i 0 za svaki treći odgovor na svako pitanje. Ako je vaš rezultat ispod nule, trebali biste se zapitati: Idem li prema izgaranju? Ako je vaš rezultat ispod -5, ozbiljno razmislite o traženju podrške od svoje okoline ili čak potražite stručnu pomoć kako biste promijenili svoje navike.
Iako je određena razina stresa neizbježna (čak i poželjna) u poduzetništvu, poduzetnici ne moraju živjeti u stalnom stanju anksioznosti. Evo nekoliko savjeta koje stručnjaci za mentalno zdravlje predlažu svojim klijentima kako bi im pomogli postići bolju ravnotežu između osobnog i profesionalnog života:
Normalizirajte otvorene razgovore o mentalnom zdravlju, uključujući razgovor o tome kako svi brinete o svom.
Iako svi mogu od njega imati koristi, ne žele svi niti ne trebaju kliničko savjetovanje, i to je u redu. Postoje mnogi načini na koje možemo potaknuti zaposlenike da pronađu zdrave preventivne mehanizme za suočavanje sa stresom i brigu o sebi. Antistres vježbe, meditacija, mindfulness, pauze za kretanje i zahvalnost su prakse koje svatko može integrirati u svakodnevni život bez ikakvih troškova.
Stres, anksioznost i depresija često se prvo manifestiraju kao fizički simptomi, a mnoge studije pokazale su poboljšanje raspoloženja nakon dobre vježbe, zbog lučenja endorfina i serotonina. Bilo osobno ili u hibridnom obliku, malo kretanja i vježbanja može imati velike koristi za tijelo i um. 43% pripadnika generacije Z kaže da je upravo poboljšanje mentalnog zdravlja njihov glavni razlog za vježbanje.
Njegujte osjećaj pripadnosti organiziranjem zajedničkih aktivnosti, društvenih događaja ili grupa za međusobnu podršku, bilo osobno ili na daljinu. Potičite povezanost, povjerenje i odnose kao temeljne vrijednosti vaše korporativne kulture. Omogućite ljudima da se upoznaju izvan svog profesionalnog svijeta i slavite osobne uspjehe i jubileje zajedno—od velikih do malih. To će kolegama pružiti vrijednu mrežu podrške unutar organizacije na koju se mogu osloniti u dobrim i lošim vremenima.
Istraživanje objavljeno u Personnel Psychology pokazuje da poduzetnici doživljavaju osamljenost u većoj mjeri od drugih profesionalaca, što može imati štetne posljedice ako se ne rješava na odgovarajući način. Ne morate biti sami. Umrežite se s drugim poduzetnicima, jer to vam može pružiti osjećaj pripadnosti i zajedničkog iskustva. Grupe za podršku mogu biti platforme za raspravu o sličnim izazovima i učenje od drugih, a mentorstvo vam može pomoći u određivanju smjera i smanjenju osjećaja izolacije.
Na kraju, poduzetnici koji promijene svoj način razmišljanja i u stanju su neuspjehe i prepreke prepoznati kao prilike za učenje, mogu značajno smanjiti strah od neuspjeha u budućnosti, smanjujući istovremeno mentalne posljedice neizvjesnosti u poslovnom vodstvu.
Poduzetništvo je zahtjevno putovanje s velikim izazovima za mentalno zdravlje – sami smo ga odabrali, i upravo mi na tom putu imamo najveći utjecaj. Prepoznavanje znakova stresa i poduzimanje proaktivnih koraka za upravljanje mentalnim zdravljem može pomoći poduzetnicima da se nose s vrtlogom emocija koje donosi vođenje privatnog posla. Tražite podršku kroz umrežavanje, prakticirajte mindfulness i druge oblike samopomoći, povežite se s prirodom i krećite se.
Poduzetnički put, iako nam nudi ispunjenje i svrhu, također je prepun izazova koji loše utječu na naše mentalno zdravlje. Ključni korak, a to je prepoznavanje i rješavanje utjecaja neizvjesnosti poduzetništva na mentalno zdravlje, nije samo koristan već i nužan za održiv uspjeh. Na taj način, poduzetnici ne samo da štite svoje mentalno zdravlje, već si i osiguravaju ispunjeniji i održiviji poduzetnički put.
Poduzetnici više nego ikad trebaju imati na umu da je briga o njihovom mentalnom zdravlju jednako važna kao i briga o poslovanju. Na kraju krajeva, zdravi um je najvrjedniji resurs u nepredvidivoj, ali istovremeno uzbudljivoj poduzetničkoj avanturi, u koju smo se vlastitim izborom upustili.
Iako toga često nismo svjesni, mentalno zdravlje nije ništa manje važno od fizičkog; kao što na različite načine brinemo o svom tijelu (sistematski pregledi, vježbanje, prehrana i slično), tako bismo trebali brinuti i o mentalnoj dobrobiti kroz razne oblike emocionalne podrške, ali i samopomoć u prevenciji stresa i svih njegovih psihosomatskih posljedica.
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
