Zdrav odnos
s novcem

Održana 7. Porezna konferencija: Nova generacija poreza: Sadašnjost i budućnost oporezivanja

Održana 7. Porezna konferencija: Nova generacija poreza: Sadašnjost i budućnost oporezivanja

Zagrebački Ekonomski fakultet i tvrtka Deloitte organizirali su tradicionalnu sedmu po redu Poreznu konferenciju: Nova generacija poreza: Sadašnjost i budućnost oporezivanja.

Cilj konferencije bio je potaknuti razmjenu ideja i mišljenja, pružiti praktične preporuke za unapređenje poreznog sustava Republike Hrvatske kroz dijalog ključnih sudionika i predstavnika poreznih obveznika i države. Pod pokroviteljstvom Ministarstva financija RH, konferencija je okupila ugledne znanstvenike, gospodarstvenike i stručnjake za poreze u Hrvatskoj.

U ime organizatora sudionike su pozdravili prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Zagreb, Helena Schmidt, rukovoditeljica hrvatskog ureda Deloittea te izv. prof. dr. sc. Maja Mihelja Žaja, Ekonomski fakultet Zagreb.

Na konferenciji su održana dva predavanja i dvije panel diskusije. Predavanje na temu Izazovi porezne politike u Hrvatskoj održao je ministar financija izv. prof. dr. sc. Marko Primorac, dok je izv. prof. dr. sc. Maria Jesus Delgado Rodriguez sa Sveučilišta Universidad Rey Juan Carlos u Madridu održala predavanje na temu Bihevioralna ekonomija i oporezivanje: uvid u poreznu upravu.

Ministar financija Marko Primorac u svom je izlaganju istaknuo: U 2022. godini, nakon pandemije, potresa i nakon smanjenja kontrakcije gospodarstva, Hrvatska je ostvarila značajan gospodarski rast, preko 13%. U 2023. godini svjedočili smo gospodarskom rastu preko 6%, a to je dvostruko više od prosjeka Europske unije. Kada govorimo o 2024. godini, mjerama iz paketa Vlade ostvarili smo niz poreznih rasterećenja u sustavu poreza na dohodak, odnosno rasterećenja plaće.

Kao prvi korak, povećali smo iznos osobnog osnovnog odbitka s 530 na 560 eura, uz napomenu da još uvijek oko 53% građana ne plaća porez na dohodak, odnosno neće ga plaćati u 2024. godini. Dakle, osnovica će poreza na dohodak za većinu građana biti manja od iznosa osnovnog osobnog odbitka uvećanog za uzdržavane članove.

Kao drugi korak, uvedena je olakšica u sustavu mirovinskog osiguranja I. stup. A kao treći korak, ostvareno je povećanje autonomije jedinicama lokalne samouprave. Također, prirez, odnosno jedan od poreznih nameta je ukinut. U skladu s tim, od 302 jedinice lokalne samouprave (JLS) koje su imale prirez, 242 JLS (80%) ih je ukinulo ili smanjilo prirez.

Uspoređujući oporezivanje rada u Hrvatskoj s europskim prosjekom, ministar je zaključio: Prosjek poreznog opterećenja rada u Hrvatskoj je manji nego u EU27, Hrvatska pripada top tri skupini zemalja koje najmanje opterećuju rad (s implicitnom poreznom stopom od 27%).

Ministar se u izlaganju osvrnuo i na Portal porezne konkurentnosti koji čini dio službenih stranica Porezne uprave, a čija je svrha usporedba poreznih sustava država članica Europske unije i jasniji uvid u konkurentnost hrvatskog poreznog sustava. Unutar Portala dostupne su različite analize, poput analize poreznih prihoda, oporezivanja rada, potrošnje i kapitala.

Izv. prof. dr. sc. Maria Jesus Delgado Rodriguez, u svojem je predavanju istaknula ključne aspekte uloge bihevioralnih poreza u suvremenim strategijama. Njezino izlaganje pružilo je vrijedne perspektive o tome kako bihevioralna ekonomija utječe na poreznu administraciju: U budućnosti oporezivanja, četiri ključna faktora utjecat će na porezni sustav: digitalizacija, demografske promjene, globalizacija te klimatski i zdravstveni aspekti. Porezi usmjereni na okolišu i zdravstvo igraju važnu ulogu u poticanju pozitivnih promjena, stoga je nužno da porezna politika bude sveobuhvatna i usklađena s ostalim državnim politikama.

Primjerice, na Sveučilištu Rey Juan Carlos u Madridu analizirali smo optimalne porezne protokole za alternativne duhanske proizvode, fokusirajući se na primjeru snusa u Švedskoj. Cilj je bio pokazati potencijal za ekonomske uštede i smanjenje zdravstvenih rizika poticanjem potrošnje manje štetnih proizvoda. Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za poreznim politikama koje uzimaju u obzir niže zdravstvene rizike tih proizvoda.

U Hrvatskoj, s gotovo milijun pušača, takav pristup može utjecati na javno-zdravstvene troškove i održati prihode vlade. Poticanjem prijelaza na manje štetne proizvode moguće je postići dugoročne ekonomske i zdravstvene koristi.

U sklopu konferencije povela se rasprava o aktualnim poreznim temama u okviru dva panela:

  • Panel 1. Porezna politika: Gdje smo sada?
  • Panel 2. Porezna politika: Gdje idemo?

U panel diskusiji Porezna politika: Gdje smo sada? govorili su Josip Funda, glavni ekonomist, Svjetska banka, Slaven Posavac, Plant Controller, Jabil, Natko Sertić, glavni partner za poreze u CE South regiji, Deloitte, mr. sc. Renata Kalčić, pomoćnica ravnatelja, Porezna uprava i Irena Weber, glavna direktorica, Hrvatska udruga poslodavaca. Panel je moderirala izv. prof. dr. sc. Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta Zagreb.

Panelisti su istaknuli ključnu ulogu trenutnih poreznih politika u suvremenom društvu. Kroz analizu aktualnog stanja, naglasili su dinamiku promjena u ovom području te podijelili strateške uvide za buduće promjene u poreznom sustavu. Suglasni su u važnost inovacija, tehnoloških promjena, odgovornog poslovanja i održivosti u oblikovanju učinkovitih poreznih politika. Ti zaključci pružaju jasnu sliku smjernica za oblikovanje budućnosti poreznih politika, uzimajući u obzir suvremene izazove i potrebe društva.

U drugom dijelu konferencije uslijedila je panel diskusija koju je moderirala Tatjana Orešković Trcin, direktorica u Deloitteovom Odjelu poreza, a u kojoj su sudjelovali Drago Cota, glavni direktor, Glovo, Mario Demirović, ravnatelj, Carinska uprava, prof. dr. sc. Saša Drezgić, dekan, Ekonomski fakultet Rijeka, Božidar Kutleša, ravnatelj, Porezna uprava i Zrinka Vrtarić, odvjetnica, Deloitte Legal. Na zaključnom dijelu drugog panela, sudionici su istaknuli ključne smjerove buduće porezne politike. Kroz raspravu o različitim područjima poreza i javnih davanja, naglasili su teme koje su već sada aktualne, a imat će značajan utjecaj u budućnosti.

Diskusija se fokusirala na administrativnu suradnju u području poreza, obveze izvještavanja prema Direktivi o administrativnoj suradnji DAC7, te načine smanjenja opterećenja za porezne obveznike putem standardiziranih izvještaja. Također, panelisti su razmatrali kako porezne politike mogu odgovoriti na izazove u područjima poput zapošljavanja i klimatskih promjena. Ovi zaključci pružaju smjernice za oblikovanje budućnosti poreznih politika, uzimajući u obzir trenutne i buduće izazove društva.

Na konferenciji su se čule poruke koje se odnose na potrebu daljnje prilagodbe poreznog sustava suvremenim gospodarskim prilikama, s fokusom na učinkovitosti provedbe mjera u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Istovremeno, istaknuta je važnost razvoja tehnologije i ubrzane digitalizacije što će zahtijevati značaju transformaciju tradicionalnog poslovanja i porezne funkcije.

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podjelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

Jere Dumanić: Cilj nam je postati nacionalni brend koji će pružati vrlo kvalitetne usluge mobilnih autopraonica diljem Hrvatske

Poduzetnik ste i nemate vremena? Katarina Zubatović otkrila je zašto vam treba virtualni asistent, ali i kako postati jedan

Hustle kultura: 3 načina kako da se rasteretite od ovog zabrinjavajućeg trenda

Prijava za članice

Pretraga

znn