Marta Ana Cesar, stručnjakinja za ljudske potencijale i Employer Branding objasnila je kako privući zaposlenike i kako se pripremiti za razgovor za posao
Razgovarali smo s Martom Anom Cezar, stručnjakinjom za ljudske potencijale i Employer Branding i vlasnicom obrta Cesar Consulting putem kojeg već nekoliko godina pronalazi prave kandidate za razne pozicije unutar organizacija i njihove timove. Ako ste se ikad pitali zašto je na našem području trenutno prisutan otežan pronalazak kvalitetnih zaposlenika, kako motivirati i zadržati kvalitetne radnike, ali i kako se najbolje pripremiti za razgovor za posao – evo koje savjete donosi struka.
Marta Ana: Nakon devet godina provedenih u privatnim tvrtkama trebala sam neku veću karijernu promjenu. Znala sam da volim imati autonomiju u svom radu i da volim raznovrsnost u poslu – da želim raditi s različitim tvrtkama i industrijama. Taman se približavao i onaj famozni 30. rođendan kad mi žene krenemo u retrospekciju, introspekciju i sve ostale analize. I to me zapravo potaknulo i ohrabrilo za veći životni pothvat.
Foto: Marta Ana Cesar
Marta Ana: Svi već znamo da ljudi, pa tako i zaposlenika, generalno nedostaje – mnogi su odselili, mnogi rade na EU ili svjetskom tržištu iz svog dnevnog boravka. Posljedično, kandidati koji jesu na tržištu imaju više izbora, čime rastu i njihova očekivanja od potencijalnog poslodavca. Moramo osvijestiti da se danas kandidatima adekvatna kompenzacija podrazumijeva kao minimalni uvjet, pogotovo s inflacijom i porastom troškova života.
Uz to, kandidati su danas puno svjesniji sebe i svojih drugih potreba od radnog mjesta – traže i očekuju ono što je njima važno. Te potrebe su različite i zato bih naglasak stavila na pronalazak pravih kandidata – jer je poanta da privučemo i odaberemo one koji su dobar fit za nas. I ovdje tvrtke često griješe jer ne razumiju zaista tko su kao organizacija, koje su njihove vrijednosti, što mogu ponuditi kandidatima, a onda i griješe u definiranju koga uopće traže – pa posljedično ne privuku nikoga ili privuku (pa i odaberu) krive ljude.
Potrebna je i cjelovita komunikacijska strategija koja će osigurati pozicioniranje tvrtke među željenim kandidatima i to na duge staze. Jer ako pustimo oglas onda kada nam treba osoba i nestanemo sve do nekog novog oglasa – nitko za nas neće znati i samo će proskrolati preko našeg oglasa ili ponude. Kako tvrtke danas kako grade poslovnu reputaciju, tako moraju aktivno graditi i reputaciju poželjnog poslodavca među svojom publikom. A onda su rezultat toga međusobne preporuke kandidata, dobivanje otvorenih molbi i kad nemate otvorenih pozicija, čak i interes pasivnog kandidata za vašu novu rolu.
Marta Ana: Ova tema je iznimno slojevita, no pokušat ću odgovor svesti na osnove:
Zaposlenici moraju imati adekvatnu kompenzaciju za svoj rad + vodstvo koje doista upravlja tvrtkom i timom + imati ispunjene one potrebe od radnog mjesta koje su njima važne.
Sva su polja izazov za sebe, no najviše promašenih prilika vidim u potonjem i to samo zbog loše selekcije. Zaposlenici dolaze u kompaniju sa setom potreba i očekivanja – naša je odgovornost da odaberemo one kandidate čija očekivanja možemo ispuniti. U suprotnom zapošljavamo ljude koji odlaze iz tvrtke nakon 3 ili 6 mjeseci jer nije to baš onako kako su očekivali.
Ako znamo tko smo mi kao tvrtka, što nudimo kandidatima te dobro odaberemo, tek onda kreće rad na svim ostalim segmentima upravljanja – tek će tada naš trud moći uroditi pozitivnim rezultatima. Pritom tvrtke često vjeruju da upravljaju svojim ljudima, a u stvari reaktivno djeluju kad već nastane neki problem. Nužno je imati strateški pristup upravljanju ljudima i ljudskim potencijalima i konstantno raditi na tome kako možemo biti bolji našim zaposlenicima, a ne krpati rupe po putu. Ljudi ostaju s kompanijom koja ide naprijed, koja (unutar svojih realnih okvira) radi na sebi i u kojoj vide perspektivu – da im dugoročno može biti samo bolje.
I rad na kompenzaciji, naravno, čini veliku razliku. Tvrtke često idu linijom manjeg otpora pa kažu da nema novca za povišice i to je to. No postoje i drugi benefiti osim plaće – opet samo treba uložiti trud da se vidi što je moguće.
Marta Ana: Prvi savjet koji uvijek dajem: radije pošalji 10 individualiziranih prijava nego 100 generičkih. Često kandidati traženju posla pristupaju kao igri brojeva – poslat ću što više prijava, negdje će proći! Ne pridaju mnogo pažnje tom prvom koraku prijave, pa ih se u praksi niti ne pozove na razgovor ili barem ne tamo gdje bi baš htjeli. Zašto? Jer su poslali identično motivacijsko pismo kao i svi ostali kandidati, umjesto da u tom prvom, odlučujućem kontaktu objasne poslodavcu zašto su super kandidat baš za njih.
Unatoč nedostatku radne snage, kvalitetne tvrtke i dalje biraju i potrebno je pokazati motivaciju od samog početka. Slanje otvorenih molbi s kvalitetnim motivacijskim pismom je također dobra metoda.
3 konkretna savjeta za razgovor za posao:
1. Pripremite odgovor na pitanje “recite nam nešto o sebi” – pitat će vas i zanimat će ih koje ste informacije odabrali kao važne. Istražite i o drugim čestim pitanjima ovisno o poziciji za koju se prijavljujete i razmislite o svojim odgovorima.
2. Aktivno slušajte i budite angažirani u razgovoru. Ako vas se traži primjer neke situacije, potrudite se dati primjer umjesto generalnog odgovora: ja uvijek, ja nikad, smatram da uvijek treba…
3. Pripremite pitanja o onome što vam je važno: opisu posla, očekivanjima, radnoj okolini. I vi birate kompaniju, ne samo ona vas. Pitanja kandidata jako utječu na pozitivan dojam – pokazat ćete da ste angažirani i motivirani za radno mjesto.
Marta Ana: Osobno veliku pažnju pridajem troškovima. U jednom sam trenutku shvatila kako mi lako novac odlazi na stavke koje ne donose niti vrijednost niti zadovoljstvo u mom životu, odnosno što mi je sve taj odletjeli novac mogao donijeti. Malo je reći da sam se šokirala 🙂
I od tada i u poslu i privatno iznimno kritički pristupam odlukama kome ću i za što dati svoj novac, a sukladno tome i svoje vrijeme, energiju i fokus.
Marta Ana: Rođena sam u divnoj radničkoj obitelji, uz roditelje koji su uvijek jako puno radili, a neproporcionalno malo imali. I nažalost, ono što se meni urezalo kao standard je da je ugovor za stalno vrhunac financijskog ostvarenja. Onaj pravi financijski prosperitet nekako ni nije bio tema. Čini mi se da je dosta ljudi te neke generacije odraslo s takvim uvjerenjima koja ograničavaju, no s radom na sebi i razvojem i taj se odnos prema novcu lako može promijeniti.
Marta Ana: Edukacije su meni dio one kategorije trošak poslovanja, jer smatram da ako želiš biti uspješan poduzetnik jednostavno moraš stalno investirati u svoj razvoj.
Tako da novac kao takav najradije trošim na one male gušte – dobru večeru, izlet, itd.
Foto: Marta Ana Cesar
Marta: Trenutno još ne investiram, no svakako planiram uskoro početi. Osobito nakon svih savjeta sa šeste konferencije u organizaciji portala Žene i novac!
Marta Ana: Poručila bih da u svom kalendaru ili planeru, kao obavezu prema samoj sebi, odvajaju vrijeme za definiranje i planiranje svojih želja i ciljeva. Danas živimo na autopilotu, ispunjavajući sve druge uloge koje imamo i ne stavljamo sebe na prvo mjesto. Čak i kad posvetimo pažnju sebi, ograničavamo se u tome što je za nas moguće. Vrijeme je da to počnemo mijenjati, kako bismo doista bile financijski neovisne, zadovoljne i ostvarene.
Foto: Marta Ana Cesar
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
