Zdrav odnos
s novcem

Krenuo je upis narodnih obveznica. Hoćete li se uključiti?

Krenuo je upis narodnih obveznica. Hoćete li se uključiti?

Adekvatan proizvod za prosječnu opreznu osobu koja nije sklona riziku

Pitali smo nekoliko kolega hoće li se uključiti i što misle o tome.

Milan Horvat, CEO Fima Plus, je baš i na svom Linkedinu objavio prednosti i mane:

Prednosti:

  • Kamatna stopa (kupon) od 3,25 posto godišnje, što je nekoliko desetaka puta više od onoga što nude banke sa sadašnjim kamatama na depozite u rasponu od 0 do cca 0,1 posto.
  • Obveznice su nominalne vrijednosti od jednog eura, a minimalni iznos uplate je 500 eura. Maksimalni iznos uplate nije ograničen.
  • Kamata na obveznice je neoporeziva.
  • Nema rizika gubitka na glavnici i u prinosu, naravno uz obavezu držanja obveznice do dospijeća u roku od 2 godine. Mali je rizik neisplate glavnice (samo u slučaju bankrota države). Država osigurava isplatu cijelog iznosa, a ne samo do 100.000 eura, na koliko su osigurani depoziti u bankama.

Kao nedostatke je istaknuo:

  • Kratak rok za upis i obveza osobnog dolaska na šalter banke.
  • Kamatna stopa (kupon) ne pokriva očekivanu stopu inflacije.
  • Izgledna nelikvidnost na sekundarnom tržištu i zbog toga otežana ili čak nemoguća utrživost tj. prodaja obveznica prije roka dospijeća.
  • U slučaju rasta kamatnih stopa i prodaje u nuždi prije dospijeća postoji ozbiljan rizik gubitka dijela glavnice jer vrijednost obveznice pada s rastom kamatnih stopa uzrokovanih npr. inflatornim pritiscima ili gubitkom kreditnog rejtinga države.

Milan navodi da je potencijalni plus ovog poteza Vlade RH mogući znak da će se hrvatsko tržište kapitala konačno značajnije pokrenuti i nastaviti se razvijati, što bi stvorilo uvjete za snažnije gospodarstvo, a građane RH učinilo bogatijima. Ipak ne očekuje navalu građana.

Foto: Pexels

Ivan Stojanović, broker i investicijski savjetnik, Head of OptimTrader  podsjeća nas da uvijek ima smisla ulagati, pogotovo u ono što donosi prilično siguran prinos (iako ne skroz bezrizičan) u trenutnom nestabilnom financijskom okruženju i za naš portal komentira: Što se pak tiče narodnih obveznica, obveznica kao takva je prilično siguran vrijednosni papir jer iza nje u ovom slučaju stoji država, a i rok dospijeća od 2 godine je prilično kratak pa ne bi trebalo biti problema oko isplate glavnice, a u međuvremenu primate godišnji kupon od 3,25 posto, koji je neoporeziv za razliku od oročene štednje.

Osobno ne bih ulagao u obveznice s ovako niskim prinosom jer ulažem u dionice i dioničke ETF-ove koji u dužem roku imaju dosta veće prinose pa bi mi ulaganje u ovu obveznicu bilo samo teret i oportunitetni trošak gubitka većeg prinosa na volatilnijim/rizičnijim imovinskim klasama. Ali za prosječnu osobu, koja nema alternativu, a povrh svega želi sigurnost, ovakva ulaganja je optimalna kombinacija jer će dobiti prinos koji je značajno veći od oročenja depozita, a opet, iza svega je država pa je i sigurnost prilična.

Marija Đeldum, financijska savjetnica, vlasnica tvrtke Stogaj također potvrđuje da uvijek ima smisla ulagati, ako imamo neka sredstva koja nam stoje bez kamate na tekućem računu ili na oročenoj štednji (proizvodima koji imaju znatno manju kamatu i prinos) te da ukoliko smo oprezan ulagač i nismo uopće spremni prihvatiti bilo kakav negativan prinos na neko financijsko investiranje tada je obveznica – savršen financijski proizvod.

Marija je dodala: Za ambiciozne ulagače sklone riziku (ali time i mogućnosti eventualno boljih prinosa) ovo nije adekvatan proizvod jer ponuđena kamata tj. prinos na kraju su u konačnici manji od stope inflacije i tim proizvodom ne čuvamo realnu vrijednost svog novca. Ali za profil opreznog ulagača koji ne prihvaća rizik ovo je adekvatan proizvod.

Toni Milun, predavač matematike i statistike na Visokom učilištu Algebra objasnio je kako se ulaganje u narodne obveznice isplati svima onima koji imaju višak novca na tekućim i žiro računima, dodavši: Ako se pitate pa tko danas ima viška novca, evo odgovor – oko 35 milijardi eura iznosi novac koji građani Hrvatske drže na mjestima na kojima je godišnja kamatna stopa oko 0,1 % ili niža. Pod uvjetom da im taj novac neće trebati u sljedeće dvije godine, onda ga je bolje uložiti u narodne obveznice. Građani bih rado ulagali u nešto gdje bi kamatna stopa bila veća od inflacije. Ali ne postoji niti jedno ulaganje koje bi garantiralo takvu zaradu. Kamatna stopa od 3,25 posto na narodne obveznice je ipak bolja nego što trenutno nude banke na oročenu štednju ili kad novac stoji na tekućim računima, tako da je iz tog kuta u redu.

Na pitanje hoće li on uložiti, rekao je: Moja strategija ulaganja je drugačija – ulažem dugoročno u indeksne ETF-ove, koji na dulji rok imaju puno veći prinos i dobrovoljnu mirovinsku štednju za sigurniju mirovinu. Još nisam odlučio hoću li uložiti u narodne obveznice, imam još par dana.

Svakako postoje i bolje financijske prilike na tržištu koje nude veće rizike, ali i znatno veće prinose. Važno je i voditi računa o dostupnosti financijskih sredstava što je kod ovog proizvoda problem jer ako nam sredstva zatrebaju ranije, prodati ćemo ih najvjerojatnije po znatno nižoj cijeni.

Hoćete li i vi osobno uložiti?

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

Branimir Brkljač: Kroz Mokrin House u par godina prošlo je stotine digitalnih nomada iz preko 50 zemalja svijeta

Zašto je psihologija u investiranju toliko bitna?

DigitalPub Day 2024 okupio vodeće stručnjake digitalne industrije

Prijava za članice

Pretraga

znn