Zdrav odnos
s novcem

Koliko dobro znam engleski?

Koliko dobro znam engleski?

Nedavno mi je to pitanje postavila draga prijateljica koja 20 godina uspješno rukovodi timom od 20+ ljudi. Moj odgovor je bio: Tvoj engleski je dobar, solidan. Malo griješiš u gramatici, mogla bi obogatiti vokabular i osvježiti svoje znanje. Složila se jer vrlo rijetko koristi engleski na poslu.

Moje iskustvo u tome koliko dobro Hrvati govore engleski proizlazi iz mog 20.-godišnjeg praktičnog iskustva prevodeći simultano razne konferencije, kongrese, znanstvene simpozije, poslovne sastanke, seminare, radne ručkove i večere, press konferencije i sl.

Dojmovi?

  • Mladi ga govore bolje od starijih.
  • Žene radije prepuštaju muškim kolegama da umjesto njih govore na engleskom, naročito na presicama.
  • Žene bolje govore engleski od muškaraca.
  • Blokade u govoru su prirodne i česte kod svih onih koji ne govore engleski redovito (svaki tjedan).
  • Trema čini svoje i ubrzava držanje govora (često puta ubrzano čitanje govora) na poslovnom skupu.
  • Starija garda preferira čitati hrpe teksta s power point prezentacija naprosto zato što nikada nisu učili kako se 1) drži govor, a kamoli 2) kako se radi s prevoditeljem. I mlađima bi edukacija rada s prevoditeljima dobro došla.
  • Razina engleske govorne kompetencije prosječnog Hrvata je dobra do vrlo dobra. Bravo mi!
  • Brojni Hrvati smatraju kako je engleski jezik lagan, da ga govore savršeno i da su vrlo tečni. Ne dijelim njihovo mišljenje.

6 najvećih izazova Hrvata u engleskom

1. Gramatičke pogreške

Nepoznavanje vremena (He works here for the past 20 years) i odgovarajućeg oblika nepravilnog glagola (I written a long report yesterday), neslaganje lica s glagolskim oblikom (Our foreign partner don’t speak English) itd.

2. Tvrd slavenski naglasak

Svi ga imamo koji nismo živjeli u zemljama engleskog govornog područja. Čak su i mene u Engleskoj više puta pitali dolazim li iz Rusije ili istočne Europe. Ma kuže nas Englezi, sve nas stavljaju u isti koš.

3. Utjecaj materinskog jezika

Slažemo u glavi rečenicu na engleskom poštujući zakonitosti hrvatskoj jezika, ali to ne funkcionira.

4. Lažni parovi

Riječi ili izrazi koji se slično pišu ili izgovaraju, a imaju potpuno drugo značenje. Npr:
– Ambulanta ≠ Ambulance (već: doctor’s office)
– Eventualno ≠ Eventually (već: possibly)
– Simpatičan ≠ sympathetic (već: nice, likeable)
– Recept ≠ Receipt (već: recipe)
– Kabina za presvlačenje ≠ cabin – (već: dressing/fitting room)

5. Uporaba pravilnih kolokacija

Kolokacije su karakteristične i često ponavljajuće kombinacije riječi, npr:
Appear in court – pojaviti se na sudu
He graduated from Harvard. – diplomirao je na Harvardu
Make a decision – odlučiti, donijeti odluku
Break a habit / in your shoes – odviknuti se neke navike / razgaziti cipele

6. Neosvježavanje davno naučenog engleskog

Ogleda se u svemu gore navedenom i u govornim blokadama i zamuckivanju, nedovršavanju rečenice, digresijama, strahu i sramu od govora jer se bojimo da ćemo pogriješiti i ispasti glupi pred drugima

Primijetila sam i „lažnu sigurnost“ kod pojedinaca koji su prirodno ekstrovertirani pa rado govore engleski, a da pritom uopće ni ne znaju koliko griješe. Toliko dugo ga govore tako kako su ga naučili, vjerojatno još na fakultetu, a da ga nisu glancali kasnije pa im se engleski nije puno maknuo s tog mjesta do danas.

I mi prevoditelji griješimo, bez brige. Nismo ni mi pošteđeni. Meni recimo uvijek bude neugodno kad me usred bijela dana u Engleskoj konobar 2 puta pita što ću naručiti jer mora prilagoditi svoje uho još jednoj, njemu neprirodnoj varijanti engleskog. Kad sam bila na studentskoj razmjeni u Londonu, najtečnije sam govorila engleski u pubu, nakon 22h. Pogađate zašto… Tamo me nikad nisu 2 puta pitali što naručujem!

Istina je da kod svih nas ima prostora za poboljšanje. Edukacije, tečajevi engleskog i rad 1:1 su korisni ako se angažirate 110% i radite na jeziku i nakon završetka edukacije, što se pokazalo kao veliki izazov.

Također, nije isto pasivno konzumirati engleski slušanjem pjesama, čitanjem engleskih knjiga/izvješća/sadržaja na internetu ili pohađanjem tečaja samostalno, bez ikakve podrške mentora. Sasvim nešto drugo je kad ga morate govoriti. Onda naglo shvatite kako u svakodnevnom engleskom imate blokade kad želite reći najobičnije stvari tipa „Dodaj mi…./Pass me the…“, Koliko ima do?/How far is it to…?, Kakvu kavu piješ?/How do you take your coffee?, Ajmo se vidjeti u subotu da se napričamo/Let’s catch up on Saturday…

Vratimo se mi poslovnom engleskom. To svakako jest zahtjevniji engleski.

Nikad neću zaboraviti kako smo na magisteriju u Austriji vježbali simultano prevoditi govore Tony Blaira. Nitko ga nije uspio prevesti 100%. To je valjda nemoguće. Jer, njegov engleski je tako bogat, učen, oxfordski kako su nam rekli profesori na faksu, uglađen i fin.

Godinama radim na tom engleskom. I poslovnom i svakodnevnom. I revno si bilježim te čuvene kolokacije. Evo dok ovo tipkam, napisala sam si na post-it par zanimljiv komada s današnjeg webinara…

To push somebody down on price (srušiti nekome cijenu),
To trial run a course (testirati tečaj),
I should also say a final word of thanks to (Konačno, želim zahvaliti i – ova je od Tony Blaira osobno),
To go all in on sth (potpuno se posvetiti nečemu),
To ponder sth (pomno razmišljati o nečemu),
Sljedeći korak: njihova aktivna primjena, da ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru (engleski: dead letter).

Moj dobronamjerni savjet svima vama koji govorite engleski? Dobra priprema.

Nije sramota ne znati briljirati strani jezik, raditi umne pauze i griješiti u gramatici. Ali, šteta je ne pripremiti se, zapisati si sa strane gramatički točne rečenice kako pozdravljate vašu publiku ili gosta na engleskom, kako sebe predstavljate, kako formulirate pitanja, kakav zaključak i zahvalu na kraju dajete. To su neke male stvari koje se pamte i ostavljaju dojam.

Ako niste vični takvom pothvatu, možete zamoliti za pomoć profesora stranog jezika, prevoditelja ili prijatelja koji živi u engleskom govornom području.

Krenimo od samih sebe i malo se više potrudimo izbrusiti i osvježiti svoj engleski. Što iz respekta prema onima kojima se na njemu obraćamo, što prema samima sebi i firmi koju predstavljamo. Da ne bi i nas pamtili kao kreatoricu one čuvene „People must trust us“.

Foto:

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

Otvorene prijave za edukaciju “Marketing malih proizvođača”

Poduzetnica Janja Pavetić zaslužna je za novo izdanje Ideje doma – vodeće regionalne platforme za ljubitelje dizajna interijera

Održan 71. Business cafe u Zagrebu: Otkrili smo gdje je novac i kako do njega

Pretraga

znn