Koliki rast prosječnih bruto plaća možemo očekivati u Hrvatskoj ove godine?
Neoporezive isplate efektivno smanjuju porez na ukupno isplaćene naknade zaposlenima, ali samo bi porezno rasterećenje srednjih te viših plaća u sklopu cjelovite porezne reforme olakšalo snažan rast ugovorenih bruto plaća.
Hrvatska bilježi i treći po veličini nesrazmjer snažnijeg rasta minimalne plaće u odnosu na nominalni rast BDP-a (na razini EU), što je neodrživo, a i još jedan je argument u prilog nužnosti šireg poreznog rasterećenja rada. Unatoč tome, bilježimo rast poreznog klina jači od prosjeka EU naročito na razini bruto plaća iznad 167% prosječne, koji je u Hrvatskoj rastao i drugu godinu za redom ili kumulativno 1 postotni bod, dok je na razini EU nepromijenjen.
S obzirom na spomenuti snažan rast plaća u ovoj godini uz rast zaposlenosti od 2%, suficit lokalne države mogao bi opet premašiti plan te doseći 1% BDP-a, što otvara prostor za rasterećenje srednjih i visokih plaća uz agilniji porezni tretman turističkog najma. U prilog poreznom rasterećenju idu i nedavne projekcije EK u kojima je u odnosu na prošlogodišnje prognoze poboljšana prognoza utjecaja troška starenja na državne financije za 0,4% BDP-a. Trošak starenja obuhvaća utjecaj demografskih trendova na izdatke za mirovine, zdravstveni sustav, njegu i obrazovanje. EK je također malo smanjila prognoze kamatnih rashoda u servis javnog duga, što daje prostor za ‘predah’.
U 2024. očekujemo rast prosječnih bruto plaća od oko 10%, odnosno drugu uzastopnu godinu rasta realnih plaća iznad 6%, čime Hrvatska prednjači u CEE regiji te posebno u EU. Uz neoporeziva primanja te primitke u naravi, očekujemo porast ukupnih primanja zaposlenih od oko 15% slično kao lani.
Glavni razlozi tome su neviđeno nominalno povećanje plaća u javnom sektoru od oko 17% u izbornoj godini te gotovo rekordno povećanje minimalne plaće (+20% prema svega 5% u EU), koje je znatno iznad očekivane stope rasta kolektivno-ugovorenih plaća u euro području u 2024. godini od oko 4,5%. Zbog toga će masa plaća na razini opće države skočiti na 13% BDP-a s 11,5% BDP-a u 2023. godini.
Napetost na tržištu rada se nastavlja što najbolje vidimo kroz podatke da 45% menadžera u industriji, 28% u uslugama te čak 63% njih u graditeljstvu (nasuprot 20%, 28% te 26% u istim sektorima na razini EU) manjak radne snage ističe kao jedno od glavnih ograničenja u poslovanju. I u 2024. Hrvatska će se stoga suočiti s bržim rastom jediničnog troška rada nego u našim ključnim vanjskotrgovinskim partnerima.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
