Kojim je sve pravima intelektualnog vlasništva zaštićen vaš mobilni uređaj?
Zaštita intelektualnog vlasništva jedna je od osnova gospodarskog napretka jedne zemlje. Izumi, knjige, filmovi, brandovi, software-i, djela arhitekture, dizajn raznih proizvoda, predstavljaju neopipljiva dobra, čija je vrijednost u umnožavanju, prikazivanju drugima i uporabi istih.
Kako bi ih njihovi nositelji imali motiv prikazati i dati na korištenje i kako bi to za njihovog nositelja imalo ekonomskog smisla, zaštićeni su kao intelektualno vlasništvo. Kada ne bi bili zaštićeni, intelektualno vlasništvo bi svi mogli koristiti besplatno, a inovatori ne bi ubirali plodove svog rada pa bi i prestali stvarati. Zaštitom intelektualnog vlasništva njihovi nositelji stječu ekskluzivnost što im daje ekonomski razlog za daljnje inovacije.
Intelektualno vlasništvo je, dakle, nematerijalno dobro koje je pravno izjednačeno s imovinom. To znači da intelektualno vlasništvo možete prodati, zamijeniti, založiti, naslijediti, kao i vlasništvo na nekoj drugoj stvari. Intelektualno vlasništvo je odvojeno od vlasništva na fizičkoj stvari.
Predmet na kojem postoji intelektualno vlasništvo može imati različitog vlasnika od nositelja intelektualnog vlasništva. Primjer za to je recimo knjiga koju ste nedavno kupili. Vi ste vlasnik knjige koju ste kupili, ali to ne znači da sadržaj knjige možete umnožavati, knjigu uskenirati i objaviti na svojim društvenim mrežama i sl. Ili primjerice, vlasnik ste svog mobilnog (pametnog) telefona, međutim, to ne znači da sadržaj telefona pripada vama – za određene aplikacije koje koristite morate plaćati dodatnu licencu i, iako se radi o telefonu u vašem vlasništvu, sadržaj aplikacija smijete koristiti samo na način na koji vam je u licenci dozvoljen.
Foto: Unsplash
Možda će najlakše biti shvatiti koje vrste intelektualnog vlasništva poznajemo, ako na primjeru jednog proizvoda nabrojimo različite vrste intelektualnog vlasništva. Uzmimo već gore spomenuti primjer mobilnog telefona. On se sastoji od mnogo različitih prava intelektualnog vlasništva kao što su žig, dizajn, autorsko pravo, patent.
Patentom se štiti izum koji nudi novo rješenje nekog tehničkog problema. U slučaju gore spomenutog mobilnog telefona, patentom su potencijalno zaštićene neke metode proizvodnje mobilnog telefona, kamere u telefonu, sistemi slanja i primanja različitih vrsta informacija, neke nove funkcionalnosti i načini korištenja.
Industrijskim dizajnom se naziva vanjski izgled nekog predmeta – dizajn je ono što proizvod čini privlačnim. Na primjeru mobilnog telefona, kao dizajn može biti zaštićen sam oblik telefona, tipkovnica, ali i sučelje kako samog telefona, tako i pojedinih aplikacija.
Žigom se štiti znak koji služi razlikovanju proizvoda i usluga jednog poduzeća od proizvoda i usluga drugog poduzeća. Znak podoban za zaštitu žigom može bit bilo koji znak, primjerice osobno ime, slova i brojke, boje, crteži, oblik, zvuk, miris kao i mnogi drugo znakovi. Mobilni telefon pun je različitih znakova – od samog naziva mobilnih telefona, do znakova na aplikacijama koje su nam instalirane na telefonu. Kao žig može biti zaštićen kako naziv neke aplikacije, tako i njezin vizualni identitet. Ako prije vaše omiljene serije koju gledate na mobilnom telefonu čujete karakterističan zvuk, vrlo lako je moguće da je i taj zvuk zaštićen kao žig. Pri tome treba imati na umu da znak koji se štiti mora biti razlikovan. Ne možete, primjerice, zaštiti naziv “mobilni telefon” za pružanje usluge proizvodnje mobilnih telefona. Kada biste uspjeli s takvom zaštitom, to bi značilo da samo vi možete za određeni proizvod koristiti naziv tog proizvoda i time biste nedopušteno stekli monopol nad tim nazivom.
Preporuka je da se izabere znak koji nema nikakve veze sa robom, odnosno uslugama koje se tim znakom štite. Tako znak poput “TikTok”-a djeluje kao logičan izbor za društvenu mrežu koja se može naći na zaslonu vašeg mobilnog telefona.
Žig, kao i patent i dizajn, zaštićen je samo ako je registriran pri nadležnom tijelu i to samo za područje na kojem je registriran. Registracijom zapravo štitite svoj brend, investiciju u istraživanje, marketing i svoj položaj na tržištu. Zaštita patentom traje 20 godina i nakon toga predmet patenta postaje javno dostupan i svatko ga smije koristiti. Zaštita dizajnom traje 5 godina i može se produljiti najviše do 25 godina. Zaštita žigom je najdulja i ona inicijalno traje 10 godina, ali se može neograničeno produljivati.
Autorsko pravo je isključivo pravo autora raspolagati njihovim autorskim djelima. U kontekstu mobilnog telefona, kao autorsko djelo je zaštićen svaki računalni program (software) koji se nalazi na telefonu, zaštićen je potom sadržaj unutar pojedinih aplikacija – bilo da se radi o glazbi koju putem mobilnog telefona slušate, novinskom članku koji na portalu listate ili nečem trećem.
Važna razlika u odnosu na patent, dizajn i žig je u tome što se autorsko djelo štiti samim nastankom. Druga značajna prednost autorskog djela je i u tome što autorsko djelo nema teritorijalno ograničenje, dakle zaštita vrijedi i izvan granica u kojima je djelo nastalo. Konačno, imovinska prava autora traju za života autora i 70 godina od smrti autora, što je značajno dulje od zaštite patentom ili dizajnom.
Tajne informacije u vezi s mobilnim telefonima (u najširem smislu riječi) mogu uživati i zaštitu kao poslovna tajna. Iako poslovna tajna formalno ne predstavlja intelektualno vlasništvo, ona predstavlja bitan resurs modernog poslovanja. Riječ je o tajnim informacijama koje imaju komercijalnu vrijednost.
Primjerice, kanali prodaje mobilnih telefona, lista klijenata, razne metode rada proizvođača mobilnih telefona najčešće su zaštićeni kao poslovna tajna. Prednost takve vrste zaštite je da se ona, ako ju dobro štitite, može čuvati neograničeno vrijeme. Ne čudi stoga da neki poduzetnici svjesno ne štite svoj izum patentom, nego kroz poslovnu tajnu jer tako mogu sačuvati svoj izum i kada prođe 20 godina koliko inače traje zaštita patentom.
Ono što prava intelektualnog vlasništva ne štite su ideje, postupci, matematički koncepti. Štiti se, naime, samo realizacija tih ideja. I navedene nezaštićene tvorevine je, istina, moguće zaštititi kao poslovnu tajnu, pod određenim uvjetima.
Bez obzira na zakonsku zaštitu, važno je zaštititi svoja prava, bilo registracijom, adekvatnim ugovorom ili trećim pravnim radnjama, jer prava intelektualnog vlasništva su dugotrajna, a i doseg im, s obzirom na izlaganje javnosti, može biti jako širok pa stoga i šteta koja može nastati nositeljima intelektualnog vlasništva može biti značajna.
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
