Iznos depozita građana kod banaka predstavlja oko 50% očekivanog BDP-a Hrvatske za 2023.
Kako obavještava HUB, oročeni depoziti i dalje čine svega oko jedne četvrtine ukupnih depozita građana što je rezultat dugog razdoblja s povijesno niskim kamatnim stopama. Europska središnja banaka je u cilju obuzdavanja visokih stopa inflacije značajno zaoštrila monetarnu politiku te je podizala ključne kamatne stope na deset uzastopnih sjednica Upravnog vijeća što je utjecalo i na kretanje kamatnih stopa u Hrvatskoj. Prosječna kamatna stopa na oročene depozite građana u kolovozu je rasla na godišnjoj razini za 1,23 postotna boda te se očekuje da će se udio oročenih depozita povećavati usporedno s rastom kamatnih stopa na štednju.
Banke ulažu značajna sredstva u digitalizaciju svojih usluga i proizvoda što ima direktan utjecaj na sve veći dio ugovaranja poslova između potrošača i banaka te obavljanja platnih transakcija uz pomoć modernih tehnologija elektronskim putem. Udjel elektroničkih naloga u ukupnim kreditnim nalozima potrošača nastavio je rasti sa 72% u prvoj polovini 2022. na 74,6% u istom razdoblju 2023. Značajniji rast uočen je i kod naloga zadanih putem mobilnih uređaja koji prema zadnjim podacima predstavljaju 65,8% u strukturi ukupnih naloga, odnosno 88,2% u strukturi samo elektroničkih naloga.
Potrošači i dalje prepoznaju banke kao partnere koji u isto vrijeme jamče sigurnost i najbolji omjer kvalitete i cijene usluge. Hrvatske banke imaju adekvatnost kapitala veću od 22% i prema tom kriteriju nalaze se među ponajbolje kapitaliziranima u svijetu. To je jamstvo sigurnosti štednje građana kao i sposobnosti banaka da kroz pružanje usluga i ponudu kredita podupru daljnji gospodarski oporavak, investicije i otvaranje novih radnih mjesta.
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
