Zdrav odnos
s novcem

Izglasani Zakoni o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Zakona o porezu na dohodak

Izglasani Zakoni o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Zakona o porezu na dohodak

Na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 28. rujna 2023. godine izglasani su Zakoni o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dodanu vrijednost te Zakona o porezu na dohodak. Stupanje na snagu većine zakonskih promjena je 1. siječnja 2024. godine. U nastavku donosimo pregled glavnih izmjena navedenih propisa.

Zakon o porezu na dobit

· Plaćanje usluga istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorskih usluga nije više predmetom oporezivanja porezom po odbitku osim kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija, a s kojima Republika Hrvatska nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

· Povećana je stopa poreza po odbitku s 20% na 25% za plaćanja prema osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija, a s kojima Republika Hrvatska nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

· Dodaje se mogućnost da porezni obveznici koji ne ispunjavaju uvjet minimalnog zadržavanja udjela u neprekinutom razdoblju od 24 mjeseca mogu ostvariti pravo na neoporezivu isplatu kamata i autorskih naknada ako dostave odgovarajuće jamstvo. Uvjete prihvaćanja odgovarajućeg jamstva propisat će ministar financija Pravilnikom o porezu na dobit.

· Izuzeće od oporezivanja porezom po odbitku na kamate, autorske naknade, dividende i udjele u dobiti primjenjuje se, osim na rezidente država članica Europske unije, i na rezidente Europskog gospodarskog prostora – Norveške, Islanda i Lihtenštajna . Način provedbe propisat će ministar financija Pravilnikom o porezu na dobit.

· Za razliku od dosadašnjih propisa gdje su porezni obveznici bili dužni platiti porez na dobit u trenutku podnošenja porezne prijave, porezni obveznici bit će dužni uplatiti porez na dobit i utvrditi više plaćeni predujam poreza najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja za koje se podnosi prijava poreza na dobit. Predmetne odredbe primjenjuju se na prijave poreza na dobit koje se podnose nakon 31. prosinca 2023., odnosno za porezno razdoblje koje završava 31. prosinca 2023.

· Prema dosadašnjim propisima, porezno priznati rashodi darovanja propisani su u visini do 2% prihoda ostvarenog u prethodnom poreznom razdoblju. Usvojenim izmjenama navedena odredba proširuje se i na 2% prihoda ostvarenog u tekućem razdoblju. Također, dodaje se iznimka kojom porezno priznati rashodi darovanja za svrhe utvrđene strateškim projektima prema posebnim propisima ili strategijom nadležnih ministarstava mogu biti u iznosu većem od 2% prihoda ostvarenog u prethodnom ili tekućem poreznom razdoblju. Porezna osnovica uvećava se, osim za darovanja prema gore navedenim svotama, i za darovanja koja poreznom obvezniku ili povezanoj osobi donose izravnu ili neizravnu korist. Također se dodaje da se svaka nepripadna nagrada, dar ili druga imovinska ili neimovinska korist, a koja se može sankcionirati sukladno propisima kaznenog zakonodavstva, ne priznaje kao porezno priznati trošak poslovanja. Ministar financija će Pravilnikom o porezu na dobit propisati postupak priznavanja rashoda u slučaju darovanja.

· Određeni iznosi zaokružuju se na cijele brojeve u korist poreznih obveznika (npr. zaokružuje se iznos prihoda za potrebe utvrđivanja stope poreza na dobit (10% ili 18%) sa 995.421,06 eura na 1.000.000,00 eura).

· Podiže se prag za utvrđivanje dugotrajne imovine, ali samo za potrebe utvrđivanja poreza na dobit, sa 464,53 eura na 665,00 eura te za priznavanje pojedinog zastarjelog otpisa potraživanja od nepovezanih fizičkih osoba sa 26,54 eura na 40,00 eura.

Zakon o porezu na dodanu vrijednost

· Mijenjaju se odredbe o ispravku porezne osnovice u dijelu koji se odnosi na nemogućnost naplate cijelog ili dijela dospjelih potraživanja. Izmjena se odnosi na potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine, a za koja će se poreznim obveznicima omogućiti jednostrani ispravak porezne osnovice pod propisanim uvjetima. Porezni obveznici koji koriste ovaj mehanizam će biti obvezni o obavljenom ispravku obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave u roku za podnošenje PDV obrasca za razdoblje oporezivanja u kojem je ispravak obavljen. Primatelj isporuke će biti obvezan ispraviti pripadajući odbitak pretporeza u poreznom razdoblju u kojem je primio obavijest isporučitelja o ispravku porezne osnovice. Ovu obvezu primatelja isporuke Porezna uprava će nadzirati putem obavijesti o obavljenom ispravku koju dostavi isporučitelj. Ako primatelj isporuke propusti ispraviti odbitak pretporeza, nadležna ispostava Porezne uprave će provesti odgovarajuće zaduženje za odgovarajući iznos korištenog pretporeza, o čemu će donijeti rješenje.

· Implementiraju se odredbe PDV Direktive kojima se u nacionalno zakonodavstvo uvode određeni zahtjevi za izvještavanje pružatelja platnih usluga o prekograničnim plaćanjima (tzv. CESOP (Central Electronic System of Payment information) izvještavanje), a sve u svrhu provođenja kontrola nad prekograničnim isporukama i suzbijanje prijevara u vezi s PDV-om.

· Zaokružuju se iznosi koji su ranije bili izračunani uz primjenu općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakon o uvođenju eura (npr. prag za upis u registar obveznika PDV-a zaokružuje se na 40.000 eura, a dozvoljena vrijednost poklona male vrijednosti se zaokružuje na 22 eura).

Zakon o porezu na dohodak

· Osnovni osobni odbitak povećava se s 530,90 eura na 560 eura.

· Podiže se prag za primjenu više godišnje stope poreza na dohodak (30%) s trenutnih 47.780 eura na 50.400 eura.

· Ukida se prirez porezu na dohodak s ciljem implementacije jednostavnijeg poreznog sustava. Ukidanjem prireza će se omogućiti jedinicama lokalne samouprave da same odrede visinu stope poreza na dohodak, ali u ograničenim rasponima kako slijedi:

  • Općine: niža stopa poreza na dohodak 15% – 22%, viša stopa poreza na dohodak 25% – 33%;
  • Gradovi s manje od 30.000 stanovnika: niža stopa poreza na dohodak 15% – 22,4%, viša stopa poreza na dohodak 25% – 33,6%;
  • Gradovi s više od 30.000 stanovnika: niža stopa poreza na dohodak 15% – 23%, viša stopa poreza na dohodak 25% – 34,5%;
  • Grad Zagreb: niža stopa poreza na dohodak 15% – 23,6%, viša stopa poreza na dohodak 25% – 35,4%.

· Tijekom 4. kvartala 2023. općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja tekuće godine, sa stupanjem na snagu 1.siječnja 2024.

· Uvode se nove stope poreza na dohodak od imovine i kapitala kako slijedi:

  • Dohodak od imovine ostvaren od najamnine i zakupnine – stopa poreza 12%;
  • Dohodak od vremenski ograničenog ustupa imovinskih prava – stopa poreza 24%;
  • Dohodak po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica – stopa poreza 24%;
  • Dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka: od otuđenja financijske imovine – stopa poreza 12%; od otuđenja udjela u kapitalu – stopa poreza 12%;
  • Dohodak po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu – stopa poreza 12%;
  • Dohodak od kamata – stopa poreza 12%;
  • Dohodak od samostalne djelatnosti – paušalno oporezivanje obrtnika – stopa poreza 12%;
  • Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava – stopa poreza 24%.

· Smanjuje se opterećenje plaća kroz smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje I stupa, za najviše do 300 eura. Za bruto plaće do 700 eura uvodi se fiksna olakšica od 300 eura, a za plaće od 700,01 eura do 1.300 eura uvodi se postupno smanjenje porezne olakšice koje se računa kako slijedi: 0,5 x (1.300 – osnovica).

· Utvrđuje se nova stopa poreza na dohodak od 12% za kategoriju dohotka od samostalne djelatnosti, koja podrazumijeva paušalno oporezivanje obrtnika.

· Neoporezivi iznos napojnice određuje se u iznosu 3.360 eura godišnje. Iznos napojnice iznad neoporezivog dijela oporezuje se kao tzv. konačan drugi dohodak po stopi od 20%. Uvodi se i obveza dostavljanja informacije o primitku napojnice Poreznoj upravi, putem elektroničke veze koja je uspostavljena za potrebe fiskalizacije prometa u gotovini.

*tekst je preuzet s Deloitte newslettera.

Foto: Pexels

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

Networking je podcijenjen. Jeste li znali da se druženjem s pravim ljudima zapravo možete obogatiti? Evo i kako!

Održana još jedna promocija knjige “Ne radi se o novcu, radi se o nama” u jedinstvenom ambijentu imanja KuSshh na Krku

Planirate investirati u obveznice? Evo koje biste pojmove trebali znati razlikovati ako ste potpuni početnik

Prijava za članice

Pretraga

znn