Razgovarali smo s Ilijom Brajkovićem, poznatim marketinškim stručnjakom i suosnivačem digitalne agencije Kontra. Ilija je s ciljem uvođenja jedinstvenosti u digitalni svijet u agenciji uveo NFT-ove.
NTF je moguće prevesti kao nezamjenjivi token (eng. Non-fungible token), odnosno nezamjenjivu jedinicu podataka pohranjenu na blockchainu u obliku digitalne knjige kojom se može jednostavno prodavati i trgovati. NFT podatkovne jedinice mogu biti povezane s digitalnim datotekama kao što su videozapisi, fotografije i audio zapisi.
- ŽIN: Nedavno ste plasirali na tržište jedan od prvih hrvatskih NFT-ova. Kako ste došli na tu ideju? Kakve sve vrste Kontra NFT-a postoje?
Ilija: Osobno sam se počeo interesirati za cijelu priču krajem prošle godine i kada sam shvatio da je ovo velika i dugoročna priča, odlučio sam probati i sam nešto napraviti po tom pitanju.
Htio sam napraviti neki naš NFT koji će imati neki utility, da ljudi ne kupuju samo digitalnu fotku nego da dobiju i nešto korisno u pozadini. Najbolje što možemo ponuditi je naše vrijeme i znanje, te su zbog toga nastali tokeni koji garantiraju određeni stupanj konzultacija.
Dok Silver razina nudi kavu, Gold nudi ručak, a Platinum sve to plus druženje na Marketing Meet Up. Sve smo to objavili na web stranici.
- ŽIN: Što su NFT-ovi uopće – znamo da su to nezamjenjivi tokeni, no što to znači? – i koja je razlika između kriptovaluta?
Ilija: NFT-ovi su, ako to možemo tako jednostavno pojednostaviti, kao pametni ugovori koji jamče vlasništvom nad određenim umjetničkim djelom.
Pokušajmo to prebaciti u fizički svijet – vi imate svoj stan, a vlasnički list je onda kao NFT, jamči vam da je taj stan vaš. Stan ste kupili novcem, NFT kriptovalutama.
- ŽIN: Na koji način funkcionira kreiranje ove vrste tokena i plasiranje u prodaju, tj. na tržište? / Može li svatko onda napraviti svoj token i kako?
Nije problem napraviti svoju NFT kolekciju i ponuditi je tržištu, najveći izazov je odgovor na pitanje: a zašto bi to netko kupio?.
S tehničke strane, na platformama poput OpenSea, kreiranje kolekcije i NFT-ova je jako jednostavno i to svatko može napraviti, ali promocija i prodaja je sljedeći korak koji nije lako napraviti.
- ŽIN: Ako je NFT u jpg obliku – može li ga svatko kopirati? Kako je to riješeno?
Vratimo se na gore priču o stanu – ja mogu kopirati vaš vlasnički list, ali i dalje je original vaš. Ja mogu kupiti kopiju Mona Lise, ali zna se gdje je jedna i jedina Mona Lisa.
Kod blockchaina je to sve javno i vidljivo, tako da je mogućnost kopiranja nemoguća. Vi možete desni klik pa Save as i dobit ćete tu fotografiju, ali na blockchainu je javno zapisano tko je njezin vlasnik.
- ŽIN: Koji su neki od najpopularnijih NFT-ova u svijetu?
Neke od najpopularnijih kolekcija su Crypto Punks, Bored Ape Yacht Club i Azuki.
- ŽIN: Zašto ovi tokeni postaju sve popularniji? Mislite li da su već dio mainstreama, tj. za mase kao što su sad kriptovalute?
Dio popularnosti leži u fear of missing out – ljudi kupuju jer se boje da će propustiti veliku priliku. Puno toga što se trenutno prodaje nema pravu vrijednost, ali NFT-ovi će definitivno imati sve više primjena u biznisu i koristit će ih sve više ljudi.
Za sada je problem što cijeli proces nije jednostavan prvi put, pa treba otvoriti neki wallet, pa kupiti kripto i slično.
Krivulja učenja je dosta strma.
- ŽIN: Kako će NFT-ovi utjecati na svakodnevne kupnje (kao što je sad kripto)?
Ilija: Neće utjecati na svakodnevne kupnje, teško da ćemo kruh kupovati kao NFT. Ali da će biti dodatna stvar koju će ljudi kupovati – to sigurno.
Na primjer, ulaznicu za koncert možete kupiti kao NFT. Danas mnogi od nas kupuju ulaznice online, s tehničke strane ne bi bila velika stvar da svaka kupljena ulaznica postane NFT kojeg ćete staviti u wallet na mobitelu i pokazati na ulazu u klub.
Skroz funkcionalno, a ulaznica vam ostaje kao trajna uspomena u walletu.
- ŽIN: Gdje se mogu kupiti NFT-ovi?
NFT-ovi se najčešće kupuju na platformama od kojih su najpoznatije OpenSea i MagicEden.
Foto: Privatna arhiva Ilije Brajkovića