Hrvatski rejting skočio: Što to znači za poduzetnike, građane i državu?
Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina ostvarila značajan napredak u kreditnom rejtingu, dostigavši status A, što je znak velikog povjerenja međunarodnih financijskih institucija i ulagača. Dodatno, brzina promjene rejtinga Hrvatske je rekordna u globalnim okvirima, otkad smo izgubili neinvesticijski rejting i ušli u proceduru prekomjernog deficita, ponajviše zahvaljujući potpuno pogrešnim potezima dviju vlada kroz trajanje Velike financijske krize i Europske krize državnog duga.
Ova vijest je prije svega pozitivna jer donosi određene prednosti za poduzetnike, građane i samu državu. Međutim, važno je imati i zrnce opreza te razumjeti širu sliku kako bi se taj napredak iskoristio na najbolji način.
Prije svega, viši kreditni rejting signalizira stabilnost i nisku razinu rizika za investitore, što Hrvatskoj omogućuje povoljnije uvjete zaduživanja. To znači da država, poduzeća i građani mogu posuđivati novac po nižim kamatnim stopama. Na globalnim financijskim tržištima, zemlje s višim rejtingom automatski postaju privlačnije za investicije, jer investitori traže sigurnost i stabilnost.
Za poduzetnike, od mikro do velikih, to znači smanjenje troška kapitala, odnosno ukupnog troška financiranja. Kako se rizik države ugrađuje u sve kamatne stope, niži rizik automatski snižava kamate na zaduživanje. Poduzeća mogu lakše pristupiti financiranju po povoljnijim uvjetima, što otvara prostor za nove investicije, proširenje poslovanja i rast. Viši rejting također privlači veće institucionalne investitore, koji su često ograničeni na ulaganja u zemlje s visokim kreditnim rejtingom. Znači, mogu se pojaviti i potpuno novi ulagači koji dosad Hrvatsku uzimali u obzir.
Za građane, to znači povoljnije uvjete za stambene i potrošačke kredite. Banke, kao odgovor na niže kamatne stope na državne obveznice, mogu smanjiti kamatne stope na kredite za građane, što im omogućuje lakši pristup financijskim sredstvima za kupnju nekretnina, refinanciranje ili potrošačke kredite. Stabilnost koju donosi viši rejting pozitivno utječe na cijelu ekonomiju i povjerenje potrošača, što može stimulirati potrošnju i investicije u dugoročne projekte. No, opet, takva promjena traje.
Za državu, viši kreditni rejting znači lakše i jeftinije zaduživanje na međunarodnim tržištima kapitala. Hrvatska sada može refinancirati postojeće dugove po povoljnijim uvjetima, čime se smanjuju godišnje obveze za otplatu kamata, a oslobađaju se sredstva za druge ključne projekte – poput infrastrukture, obrazovanja ili zdravstva. Uz niže troškove financiranja, država može planirati dugoročne projekte uz manji pritisak na proračun.
Ponovimo kako ovaj napredak također otvara vrata većim stranim investicijama, budući da investitori sada Hrvatsku vide kao stabilniju i sigurniju zemlju za ulaganje. Više ulaganja može značiti više radnih mjesta i veći gospodarski rast, što dugoročno može povećati životni standard građana.
Iako je viši kreditni rejting nesumnjivo velik uspjeh, postoji i druga strana priče. Tek trebamo vidjeti kako će ponašati prinosi na dugoročne obveznice. Naime, prinosi na državne obveznice su podložni globalnim ekonomskim trendovima i odlukama centralnih banaka, Europske središnje banke (ECB), ali i američkog FED-a. Hrvatska, kao dio Eurozone, dijeli monetarnu politiku sa svim članicama, što znači da odluke ECB-a o kamatnim stopama jako utječu na trošak zaduživanja. Nepravovremene ili neadekvatne reakcije ECB-a na globalne financijske izazove, kakvih je bilo u zadnje vrijeme, poput neprepoznavanja inflacije, mogu poništiti dio koristi od višeg rejtinga.
Strukturne reforme, poput zdravstva, mirovinskog sustava i obrazovanja, još uvijek čekaju na provedbu u Hrvatskoj. Bez njih, dugoročna održivost naših financija može lako biti upitna. Iako će bolji rejting vrlo vjerojatno kratkoročno smanjiti trošak zaduživanja, samo provođenje reformi može osigurati dugoročnu fiskalnu stabilnost. A upravo to i piše u priopćenju odluke o povećanju rejtinga.
Kao dodatni oprez, Hrvatskoj se nije ništa posebno nije dogodilo, ako gledamo relativno, znajući da velika većina zemalja u Eurozoni ima takav rejting ili čak i bolji.
Rast kreditnog rejtinga Hrvatske na razinu A donosi brojne prednosti i mogućnosti za poduzetnike, građane i državu. Povoljniji uvjeti financiranja, veća stabilnost i veći interes investitora postavljaju temelje za dugoročan gospodarski rast.
Međutim, kako bi se ti benefiti maksimalno iskoristili, potrebno je pažljivo upravljati zaduživanjem, provesti ključne strukturne reforme i osigurati da tržišta i dalje prepoznaju Hrvatsku kao stabilnog i pouzdanog partnera.
Optimističan pogled na budućnost dolazi uz blagu dozu opreza – rast kreditnog rejtinga treba biti početak, a ne kraj reformskih napora.
Što se samih poduzetnika tiče, od mikro do velikih, nema zamjene dobrom financijskom upravljanju koje vodi povećanju vrijednosti poduzeća. Jeste li sigurni da ne radite financijske pogreške?
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
