Tamara Perko direktorica je Hrvatske udruge banaka, a prethodno je bila predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Kao predsjednica Uprave HBOR-a bila je zadužena za nadzor kreditnog poslovanja i upravljanje sredstvima, uključujući i aktivnosti vezane uz EU fondove, međunarodne poslove i osiguranje izvoza, kao i za izradu i provedbu prve Strategije poslovanja HBOR-a za razdoblje 2020. – 2024.
Tamara Perko ima više od 20 godina iskustva u bankarstvu, od čega više od 15 godina na vodećim pozicijama, a sudjelovala je i upravljala nekim od najvećih i najsloženijih bankarskih transakcija u Hrvatskoj.
Foto: Tamara Perko, autor: Tomislav Miletić/Pixsell
-
Kako se mali poduzetnik može najbolje pripremiti za razgovor u banci? Koji su najvažniji dokumenti koje treba pripremiti?
Tamara: Dobra priprema je ključna za sve, pa tako i za razgovor u banci. Prije svega mislim da je jako važno biti svjestan sebe, svojih ciljeva te imati jasnu sliku o svom poslovanju i planovima. Važno je biti precizan te u prvom koraku pripremiti dokumentaciju koju banke traže. Tako se izbjegava postavljanje puno dodatnih pitanja i osjećaj da banci uvijek nešto nedostaje.
Neki od dokumenata koji su potrebni uključuju poslovni plan, financijske izvještaje, porezne prijave, tekuće ugovore i, ako ih imate, dokumentaciju o kreditima ili drugim obvezama. Ako ste već klijent banke, to može olakšati proces jer vas banka već prati, ima određene podatke i bolje poznaje vaše poslovanje. U tom ćete slučaju vjerojatno trebati dostaviti manje dokumentacije nego u situaciji kada niste postojeći klijent jer tada će banka trebati detaljnije podatke kako bi dobila potpunu sliku o vašem poslovanju i planovima.
-
Zašto banke traže toliko dokumenata?
Tamara: Banke traže ove dokumente kako bi primarno razumjele kako poslujete, koliko je stabilno vaše poslovanje i kolika je vaša sposobnost otplate kredita. Međutim, važno je napomenuti da dio dokumentacije banke prikupljaju i zbog regulatornih zahtjeva pa se količina dokumentacije ponekad može činiti opsežna, ali ima svoje razloge i svrhu.
Sam poslovni plan je bitan jer njime opisujete strategiju poslovanja, financijske projekcije poslovanja, regulatorne aspekte, slabosti, prijetnje, ali i snage i prilike poduzeća i projekta koji se financiraju. Važno je biti transparentan i jasno komunicirati sve aspekte svog poslovanja jer na taj način se stvara odnos i povjerenje, bolje strukturira kreditni zahtjev, a u konačnici banka postaje vaš poslovni partner.
Svaka odluka o kreditiranju poduzetnika donosi određeni rizik za banku, a uvjeti koje banke postavljaju osmišljeni su kako bi osigurali da i poduzetnik i banka dugoročno ostanu stabilni. Naš cilj je podržati poduzetnike u njihovim poslovnim pothvatima, ali i osigurati održivost i sigurnost poslovanja. Kada banke ne bi bile oprezne u procjeni rizika, to bi moglo dovesti do problema koji bi dugoročno mogli naštetiti cijelom gospodarstvu.
-
Zašto se često čini da banke gledaju na poduzetnike kao građane drugog reda, iako su oni ključan dio ekonomije?
Tamara: Osobno nemam takav dojam, ali mogu razumjeti da se on ponekad može stvoriti prije svega zbog nerazumijevanja uloge i zadaća banaka. Veliki poslovni klijenti banaka uglavnom imaju delegiranog CFO-a koji vrlo dobro poznaje financije, bankarstvo i svrhu prikupljanja određenih informacija i izvještaja.
S druge strane, kod malih i srednjih poduzetnika to najčešće nije slučaj, jer se vlasnici i menadžeri moraju fokusirati na svoje osnovno poslovanje, često nemaju financijskog direktora i proces ishođenja kredita im djeluje komplicirano i teško. Oni se često nemaju vremena detaljno baviti financijskom administracijom, što može dovesti do nerazumijevanja zašto je određena dokumentacija potrebna ili kakve koristi donosi suradnja s bankom.
Želim naglasiti da banke cijene poduzetnike i prepoznaju njihovu ključnu ulogu u gospodarstvu. Većinu pravnih klijenata banaka čine mali i srednji poduzetnici, koji su motor razvoja i inovacija te značajno doprinose zapošljavanju i gospodarskom rastu. Banke shvaćaju važnost podrške tim poduzećima i nastoje kontinuirano prilagođavati svoje proizvode i usluge kako bi im omogućile rast i konkurentnost na tržištu.
-
Kakvu ulogu imaju banke u poticanju inovacija i podržavanju novih tehnologija u Hrvatskoj?
Tamara: Banke igraju ključnu ulogu u poticanju inovacija i podržavanju novih tehnologija kroz dvije sfere. U prvoj sferi se potiče razvoj inovacija i novih tehnologija kreditiranjem poduzeća koja ulažu upravo u ta područja. Postoji niz primjera uspješnih tehnoloških tvrtki na našem tržištu koje su banke podržale u početku njihovog poslovanja i time omogućile razvoj i rast.
Rekla bih da su banke posebno usmjerene na projekte koji se bave tehnologijom i inovacijama, jer upravo takvi projekti jamče uspješnu budućnost, prateći stalno rastuće tržišne potrebe. Banke prepoznaju da ulaganje u inovativne tehnologije ne samo da podržava poduzetnike u razvoju njihovih ideja, već i doprinosi konkurentnosti i održivom gospodarskom razvoju. Na taj način, banke ne samo da podržavaju rast i razvoj inovativnih poduzeća, već i doprinose cjelokupnom tehnološkom napretku i konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini.
U drugoj sferi, potiče se razvoj novih tehnologija i inovacija unutar samih banaka. Banke intenzivno rade na tome da digitaliziraju svoje poslovanje i postanu inovativnije u pružanju svojih usluga. Istraživanja pokazuju da klijenti najviše vole obaviti poslove s bankom digitalno, kad god je to moguće, pa banke sve više ulažu u razvoj digitalnih platformi koje olakšavaju pristup financijskim uslugama. Prošle godine smo objavili analizu u kojoj je utvrđeno da samo ICT sektor ima veći pojedinačni udjel u investicijama u intelektualnu imovinu od banaka što dovoljno govori o tome koliko banke smatraju važnim ulagati u nove tehnologije.
-
Koliko je važno biti financijski pismen u današnje vrijeme?
Tamara: Financijska pismenost danas je važnija nego ikad prije. S obzirom na složenost financijskih proizvoda i sve veću odgovornost koju pojedinci imaju u upravljanju vlastitim financijama, razumijevanje osnovnih financijskih pojmova ključno je za donošenje informiranih odluka.
Biti financijski pismen znači znati kako upravljati proračunom, razumjeti kamate, kredite, investicije i, općenito, kako donositi odluke koje će osigurati financijsku stabilnost u budućnosti. Financijska pismenost nas svakodnevno prati i jednostavno je neizbježna u životu svakog čovjeka. Alati i vještine u tom području garantiraju ne samo kvalitetniji, nego i sigurniji život, jer omogućuju pojedincima da u situacijama vezanim uz financije budu proaktivni, a ne reaktivni. Dugoročno, to vodi boljoj kontroli nad osobnim financijama i većoj sposobnosti prilagođavanja izazovima modernog svijeta.
Za poduzetnike je posebno važno da razumiju financijske aspekte poslovanja kako bi mogli pravilno procijeniti rizike i donijeti ispravne odluke o financiranju. Osim toga potrebno je mladima osigurati kvalitetno financijsko obrazovanje, jer će ih to pripremiti za životne izazove, bilo da žele pokrenuti vlastiti posao ili moraju upravljati osobnim financijama.
Upravo iz tog razloga smo odlučili pokrenuti inicijativu „Financije za nove generacije“ u sklopu koje smo osigurali cjelogodišnju edukaciju za mlade poduzetnike, ali isto tako i radionice za učenike srednjih škola. Provodimo već niz godina različite aktivnosti i malim koracima vjerujemo da ostvarujemo velike rezultate.
-
Kakav je vaš osobni odnos prema novcu? U što ulažete i kako se taj odnos mijenjao s godinama?
Tamara: Moj odnos prema novcu razvijao se kroz različite faze života i karijere. U mladosti, poput mnogih, zbog ograničenih mogućnosti i primanja fokusirala sam ponajviše na osnovne životne potrebe kao što su najam stana, režije, hrana i slično. No, s vremenom, iskustvom i novim mogućnostima koje u životu dolaze, počela sam gledati na novac kao na alat koji omogućuje dugoročno planiranje i stabilnost.
Smatram da je važno ulagati u stvari koje donose dugoročnu vrijednost, bilo da se radi o osobnom rastu ili sigurnosti za obitelj. Također, uvijek nastojim imati zdravu ravnotežu između sigurnih ulaganja i onih s većim rizikom, jer vjerujem da diversifikacija donosi stabilnost. Moj investicijski portfelj tako obuhvaća različite klase imovine, uključujući nekretnine, vrijednosne papire, plemenite metale, investicijske fondove i slično.
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell