Zdrav odnos
s novcem

Hrvati su poduzetni, ali u pokretanje vlastitog biznisa češće se upuštaju iz nužde nego iz prepoznatih prilika

Hrvati su poduzetni, ali u pokretanje vlastitog biznisa češće se upuštaju iz nužde nego iz prepoznatih prilika

Hrvati su poduzetni, ali u pokretanje vlastitog biznisa češće se upuštaju iz nužde nego iz prepoznatih prilika. Otprilike takve ocjene godinama su se ponavljale uz objave rezultata istraživanja poduzetništva u okviru Global Entrepreneurship Monitora, u kojima Hrvatska sudjeluje već dva desetljeća. I uz preklanjske nalaze bilo je naslova na tom tragu, ali posljednjih nekoliko godina to ipak nisu bili baš prevladavajući naglasci rezultata GEM istraživanja.

Situacija na tržištu rada ipak se promijenila i realno je pretpostaviti da se danas manje ljudi nego prije u pokretanje vlastitog posla otiskuje iz nužde. Nezaposlenost nam se već duže vrijeme vrti oko povijesno niskih stopa, a u mnogim djelatnostima manjak radne snage je sveprisutna tema, a u nekim sektorima i kroničan problem.

Prema posljednjim dostupnim podacima, stopa registrirane nezaposlenosti na kraju listopada bila je na 6,2 posto, a anketna (za treći kvartal) je 5,5 posto, što je i nešto niže od prosjeka EU (5,9%). Osim rasta gospodarske aktivnosti takvim kretanjima svakako je pridonio i odljev najpotentnijih kadrova koji se razmahao ulaskom u EU.

No, ne tako davno Hrvatska je bila u skupini četiri-pet zemalja Unije s najvišim stopama nezaposlenosti, pogotovo mladih. To je potaknulo i iniciranje raznih vrsta potpora za zapošljavanje, među kojima su već niz godina i one za samozapošljavanje.

U okviru Aktivne politike zapošljavanja (APZ) Hrvatski zavod za zapošljavanje raspodjelu sredstava i kriterije za pojedine mjere prilagođava na temelju analiza tržišta rada, kao i zakonskih okvira EU. Neke su se s vremenom ugasile, a istodobno su se uvodile neke nove, poput onih s predznakom zeleno i/li digitalno.

Dok se prije sedam-osam godina najviše potpora usmjeravalo u sad već bivšu mjeru – tzv. SOR (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa) te u sufinanciranje javnih radova, posljednjih godina najviše novca HZZ isplaćuje u okviru financijske podrške za samozapošljavanje.

Kroz desetak mjera APZ-a (za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanje, pripravništvo, obrazovanje, usavršavanje, javne radove, stalne sezonce) u razdoblju od 2016. do 2022. ta je institucija ukupno isplatila 1,06 milijardi eura. Od toga je u samozapošljavanje otišlo 30 posto. A od ukupno 235.600 korisnika mjera APZ-a u tom razdoblju svaki šesti bio je nezaposleni kojemu je odobren poslovni plan za samozapošljavanje.

Potpore nezaposlenim osobama koje su se odlučile pokrenuti vlastiti posao i ove su godine najzastupljenije kad je riječ o isplaćenim iznosima. Kako navode u HZZ-u, od početka godine do kraja studenoga isplaćeno je 50,8 mlijuna eura tih poticaja. Ističu i kako su u okviru intervencije Potpore za samozapošljavanje, uključujući i potporu za samozapošljavanje zeleno/digitalno te Moblinost radne snage – Biram Hrvatsku, raspoloživa sredstva za 2023. u cijelosti utrošena.

Potrošena kvota za 2023.

Pravilima je predviđeno da se zahtjevi za dodjelu potpore zaprimaju ili do utroška osiguranih sredstava ili najkasnije do kraja rujna. U svakom slučaju, za ovu godinu sa zahtjevima je gotovo. Zavod na čelu s ravnateljem Antom Lončarom za sve mjere APZ-a od početka godine do kraja studenog isplatio je gotovo 135 milijuna eura, u čemu su potpore za samozapošljavanje participirale nešto manje od 38 posto.

Pritom je broj novouključenih korisnika te potpore desetak posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Zaključno s krajem studenoga uključen je 4951 novi korisnik, dok je u isto vrijeme lani financijski podržano samozapošljavanje više od 5500 prethodno nezaposlenih osoba.

Najviše građevinara

Više od četvrtine ove godine odobrenih zahtjeva za potpore dodijeljeno je za djelatnost građevinarstva (1385 novouključenih). Druga najbrojnija skupina su osobe koje su registrirale poslovne subjekte u Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (772 nova korisnika). U kategoriji prerađivačke industrije uz financijsku potporu samozaposlilo se 516 osoba, u Informacijama i komunikacijama njih 340, dok se po 230-240 odobrenih potpora odnosi na poduzetništvo u obrazovanju, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima te u kategoriji Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila.

Inače, trajanje te mjere je 24 mjeseca, a iznosi tzv. potpore male vrijednosti za samozapošljavanje određuju se prema budućoj registriranoj djelatnosti obrta, trgovačkog društva ili samostalne djelatnosti, u skladu s nacionalnom klasifikacijom djelatnosti. Maksimalan iznos koji se može dodijeliti je do 15.000 eura (za pojedine odjeljke prerađivačke industrije te građevinarstvo), a za podnositelja zahtjeva koji udovoljava kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta, sukladno jasno propisanoj definiciji zelenih i digitalnih radnih mjesta taj iznos može dosegnuti i do 20.000 eura. Za kategoriju Informacija i komunikacija te neke odjeljke prerađivačkog sektora limit je 10.000 eura, a za treću skupinu prihvatljivih djelatnosti maksimalan je iznos potpore sedam tisuća eura.

To su, dakle, najveći mogući iznosi potpore, a konačna visina određuje se na temelju procjene opravdanosti početnog ulaganja, u skladu s iskazanim potrebama u poslovnom planu i troškovniku koji je sastavni dio poslovnog plana.

Prihvatljivi troškovi

Pritom je jasno propisano i što su to prihvatljivi troškovi. Uz fiksnih 5000 eura za troškove osnivanja i registracije, troškove rada podnositelja zahtjeva i/li uobičajene tekuće troškove za prvih nekoliko mjeseci rada (npr. knjigovodstva, zakupa poslovnog prostora, izrade mrežne stranice), tu su i varijabilni iznosi koji se razlikuju ovisno o djelatnosti za koju se dodjeljuje potpora – od kupnje opreme do kupnje ili zakupa licenciranih IT programa ili prijevoznih sredstava nužnih za obavljanje djelatnosti.

Vezano uz postupne prilagodbe mjera, od ove godine se npr. ne provodi potpora za proširenje poslovanja korisnicima poticaja za samozapošljavanje. Za nova zapošljavanja oni mogu nakon godinu dana (uz uvjet izvršenja ugovornih obveza iz prve godine) koristiti potpore za zapošljavanje i potpore za pripravništvo. Dakako, ako udovoljavaju uvjetima tih mjera.

Promatra li se nešto duže razdoblje, od 2016. do danas priliku da se otisne u poduzetništvo uz poticaj kroz osiguranje početnog kapitala iskoristilo je oko 42,5 tisuća prethodno nezaposlenih osoba. Pritom je rekordan broj (više od 8700) uključen u tu mjeru 2019., dok je lani novouključeno nešto manje od 6400 osoba.

U tih (nepunih) osam godina ukupno je isplaćeno 373 milijuna eura potpora za samozapošljavanje, pa ispada da je prosječna iznosila nešto manje od devet tisuća eura. S izuzetkom 2020. kao godine izbijanja pandemije zbog koje je uslijedio i višemjesečni “timeout” za te potpore (istodobno se masovno kreunlo s mjerom Očuvanje radnih mjesta), godišnji iznosi HZZ-ove podrške samozapošljavanju iz godine u godinu su rasli. Rekordan iznos zabilježen je lani, s isplaćenih više od 78 milijuna eura. Prema svemu sudeći, i s kompletiranjem ovogodišnjih podataka, to će ostati godina rekordne podrške samozapošljavanju.

Morali vratiti 2,4 mil. eura

Kako su “novopečeni” poduzetnici koji su za taj iskorak dobili financijsku podršku raspolagali dodijeljenim potporama i koliko se (ne) pridržavaju pravila igre? U HZZ-u tvrde da je ove godine, zbog utvrđenih kršenja ugovora iz prethodnih godina, vraćeno 2,4 milijuna eura. Sve u svemu, mjeru samozapošljavanja smatraju uspješnom.

Znači li to da ih većina i nakon izmicanja “pomoćnih kotača” danas uspješno “vozi” svoj poduzetnički pothvat? Ugovorno razdoblje u potpori za samozapošljavanje traje dvije godine, pa za 2022. i 2023. u Zavodu ne raspolažu podacima o statusu predmeta i poslovnih subjekata. Uz napomenu kako su za 2021. još u tijeku kontrole ugovornih obveza ističu da je od 6332 zahtjeva odobrena te godine u 236 predmeta ugovor prekinut i zatražen je povrat.

To je manje od 4 posto ugovorenih zahtjeva. Stoga se može reći da većina poslovnih subjekata poštuje ugovorne obveze i uspješno posluje, zaključuju u HZZ-u.

Tekst je preuzet s Poslovnog dnevnika

Foto: Unsplash

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podjelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

Jere Dumanić: Cilj nam je postati nacionalni brend koji će pružati vrlo kvalitetne usluge mobilnih autopraonica diljem Hrvatske

Poduzetnik ste i nemate vremena? Katarina Zubatović otkrila je zašto vam treba virtualni asistent, ali i kako postati jedan

Hustle kultura: 3 načina kako da se rasteretite od ovog zabrinjavajućeg trenda

Prijava za članice

Pretraga

znn