Krajem ožujka, bio je Međunarodni dan sreće pa da se ponovo osvrnemo na to iz drugog ugla. U nastavku je kratak odlomak iz moje knjige Ne radi se o novcu, radi se o nama.
Jedna poznata dalmatinska pjesma kaže Nije u šoldima sve (op.a. šoldi= novac), a ljudi se znaju našaliti i dodati: Istina, ima nešto i u nekretninama, autima i zlatu.
Moram vas ipak razočarati (ili razveseliti) da je pjesma, čini se, u pravu. Novac sam po sebi nas neće usrećiti, kažu znanstvenici. Ipak, novac jest bitan i potreban i nema ničeg pogrešnog u samom novcu. Novac nam može kupiti i vrijeme i bolje obrazovanje i pristup zdravlju, iako nije garancija za zdrav, dug i sretan život.
Problemi ponekad nastaju kad nam novac postaje jedini cilj neke aktivnosti, jedino mjerilo uspjeha i kad pogrešno zamijenimo da je naša neto vrijednost jednaka našoj osobnoj vrijednosti.
Ako u nekom trenutku nemamo novca, ne znači da mi ne valjamo, da smo nesposobni, glupi i slično. To znači da trenutačno imamo manji iznos novca na raspolaganju i da ga u svakom trenutku možemo ponovo kreirati. Ništa drugo. Nije smak svijeta.
Prema voditeljima harvardskog najduljeg znanstvenog istraživanja sreće, odgovor je jednostavan – odnosi (s bliskim ljudima, dakle i s prijateljima, i s partnerima, i s obitelji, i s kolegama na poslu) i smisleni rad (dakle da radimo ono što nama ima smisla, što nas ispunjava i čini nas zadovoljnima).
Spomenuto istraživanje pokrenuto je u Bostonu 1938. godine i u njemu su sudjelovale tri generacije nekadašnjih mladića: jedne skupine studenata s Harvarda te druge siromašnih mladića iz predgrađa Bostona. Istraživači su tijekom godina redovito ispitivali sudionike i došli do tih zaključaka. Na Youtube-u možete pogledati i TED talk na tu temu koji je održao Robert Waldinger (What Makes A Good Life).
Učinak novca, pišu Robert Waldinger i Marc Schulz u knjizi Dobar život o spomenutom istraživanju, bazično je važan. Ljudi s visokim prihodima mogu očekivati da će živjeti deset do petnaest godina dulje od onih s niskim prihodima. Studenti harvardskog koledža u prosjeku su imali znatno veće prihode od muškaraca iz siromašnih četvrti Bostona i živjeli su 9,1 godinu dulje.
Međutim, istraživanje Angusa Deatona i Daniela Kahnemana s Princetona iz 2010. godine pokazalo je da je učinak novca na životno zadovoljstvo ograničen. Nakon što se prihod kućanstva poveća na više od 75.000 dolara godišnje, količina novca koju su ljudi zarađivali nije pokazala jasnu vezu s dnevnim izvješćima o uživanju i smijehu, koji su bili pokazatelji emocionalnog blagostanja.
Onima pak koji su zarađivali manje od 75.000 dolara godišnje, veći prihod bio je u korelaciji s više sreće. Kao što su Deaton i Kahneman napisali u svojem istraživanju: S više se novca ne mora nužno kupiti više sreće, ali manje novca povezano je s emocionalnom boli.
Zarađujte novac, uživajte u novcu, donirajte ga i svakako investirajte, no neka vam novac nikad ne bude jedino oko čega se vrti vaš život. Ulažite u izgradnju kvalitetnih odnosa s ljudima oko vas, i radite ono što vama ima smisla. I uvijek budite svjesni da kakvo vam god trenutačno stanje na računu bilo, ono ne određuje vašu vrijednost kao biće. Ili ste (dobar) čovjek ili niste.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
