Zdrav odnos
s novcem

dr. sc. Helena Alfirević Arbutina: Nekretnina koju projektiramo mi arhitekti, lakše će se prodati, iznajmiti, a da ne spominjemo veću kvalitetu života u istoj

helena alfirevic min

dr. sc. Helena Alfirević Arbutina: Nekretnina koju projektiramo mi arhitekti, lakše će se prodati, iznajmiti, a da ne spominjemo veću kvalitetu života u istoj

Helena Alfirević Arbutina poznata je hrvatska arhitektica te direktorica firme HD Spatium. HD Spatium okuplja tim stručnjaka s velikim iskustvom u projektiranju složenih građevinskih sustava, ali i jednako inovativnih i originalnih u pripremi zahtjevnih arhitektonskih projekata te zahvata u prostoru koji zahtijevaju unikatni pristup svih sudjelujućih inženjera

  • ŽIN: Kako ste krenuli u poduzetničke vode?

Helena: Moji prvi poslovni koraci su bili vezani za željeznicu, interijere vagona i vlakova, te željezničke kolodvore (to je i tema na kojoj sam doktorirala u Grazu).

Kasnije sam radila sam za veliku projektantsku tvrtku (gdje sam godinama ranije bila vanjski suradnik) i imala posao iz snova u smislu da sam se bavila poslom koji volim, projektiranjem, te sam imala izvrsne direktore i kolege s odličnim uvjetima za hrvatske prilike.

Onda je nastupila kriza i svi veliki ugovori su bili stavljeni na led. Direktori su se borili da nam osiguraju plaće prodavajući nekretnine u koje su ulagali godinama. Taj period sam iskoristila za putovanja, stjecanje novih znanja i poslove koji nisu bili projektantski, no shvatila sam da mogu biti korisna i zaraditi si plaću (izradom snimki izvedenih stanja za ozakonjenje, popularno nazvane legalizacije, energetska certificiranja).

I dalje sam (u manjem obimu) projektirala obiteljske kuće i interijere jer su klijenti ipak trošili svoje ušteđevine kako bi si oplemenili prostor. Rekla sam direktorima da bismo se trebali preorijentirati na manje projekte jer je to trenutačno održivo.

A osobno sam shvatila da me puno više veseli projektirati obiteljsku kuću nego veliki shopping centar (npr. kad sam bila glavni projektant na IKEA-i – više sam bila menadžer nego projektant). Ta velika projektantska tvrtka (za Hrvatske prilike) u kojoj sam radila je rekla da to nije njihov smjer, no potaknuli su me da pokušam sama.

Rekli su da u meni vide poduzetnički duh (na što je moj bivši muž koji je isto bio njihov zaposlenik negodovao). Dogovorili smo se da još jedno vrijeme budem pola vremena zaposlena kod njih kako bi imala sigurnost u mjesečnim primanjima za život. Dali su mi i otpremninu, imala sam svoj prostor u kući u kojoj živim, tako da nisam startala s minusom.

2a 3 splavarska min

Foto: projekt Splavarska, Osijek

Recimo da sam radila pomalo ziheraški. Znala sam da im se mogu vratiti iako nisam htjela jer sam sve više uživala u projektiranju obiteljskih kuća, manjih hotela i interijera. Uvijek sam imala mogućnost suradnje s njima na većim projektima. I danas smo u super odnosu.

Bilo je dana kada mi je bilo teško biti direktorica tvrtke jer mi se činilo kao distrakcija u projektantskom poslu, a opet bila sam svjesna da moram odraditi i taj segment posla kako bi tvrtka opstala. Mislim da to i jest najveći problem mikrotvrtki, odnosno kad morate biti Katica za sve.

Često sam znala zvati svoje bivše direktore i reći im da bih voljela da mogu toliko zaraditi da ih zaposlim da budu direktori u mojoj tvrtki. Sad sam se već u neku ruku uhodala.

Mislim da su prve dvije godine najteže, naravno da je bilo dana kada sam se budila u četiri sata ujutro zabrinuta hoću li si taj mjesec moći isplatiti plaću. Onda sam se bodrila i rekla da se ne trebam brinuti, da neću biti gladna, a sreća je bila što nisam imala kredite za vratom.

  • ŽIN: Danas ste direktorica firme HD Spatium d.o.o. u okviru koje projektirate obiteljske kuće. Imate li neki projekt na koji ste najviše ponosni?

Helena: Imam puno projekata na koje sam ponosna, no nažalost neki, možda i najbolji, nisu se realizirali. To je uvijek pomalo razočaravajuće, no razumijem da ljudi doživljavaju svakakve životne situacije zbog čega odustaju od gradnje.

Moji favoriti su stambeno-poslovna zgrada u Osijeku (Splavarska) i obiteljska kuća u Odri, no nisu realizirane. Kod prve je bio problem komplikacije rješavanja vlasništva zemljišta što investitori nisu uspjeli riješiti u toku projekta, a kod druge je investitor odustao jer mu se promijenila poslovna situacija.

Nažalost, investitori često pokleknu u izvedbi pod utjecaj izvođača te je zbog toga uz dobrog projektanta važno angažirati i kvalitetan stručni nadzor.

No, u konačnici, sretna sam kad se izvede i 90 posto po projektu te kad su klijenti sretni u svom novom životnom prostoru (kao npr. vila Ramarin u Garčinu ili vile u Ražnju kod Rogoznice).

2d 1 ville ramarin razanj min

Foto: Villa Ramarin – Ražanj

  • ŽIN: Prije nekoliko godina, jedan od vaših projekata bio je izabran za najljepšu kuću u Hrvatskoj. Možete li nam reći više o tome? Otkud inspiracija?

Kuća O4 u Osijeku je super u smislu što je sve izvedeno po projektu što mogu zahvaliti izvrsnom stručnom nadzoru iz tvrtke za koju sam prije radila.

Na idejni projekt sam potrošila doslovno šest mjeseci uvjeravajući investitora koji je htio prizemnicu (što je i dobio) da centralni volumen treba imati skoro dvostruku visinu zbog više faktora: prekrasnog pogleda na Dravu s galerije, prostranosti i svjetline interijera open spacea dnevnog boravka i blagovanja te dinamike vanjskog volumena.

Zapravo, uvijek i kažem investitorima da ne požuruju ni sebe ni mene u tom idejnom dijelu projekta jer se tu sve definira i dalje razvoj projekta teče s lakoćom.

3 house o4 min

Foto: kuća O4 u Osijeku

Inspiracija je bila radi tri oraha koje sam zatekla na parceli i kojima sam doslovno spasila život (na zadovoljstvo vlasnika, a orasi su ih poslije bogato nagradili plodom, prirodnim hladom i tjeranjem komaraca što je u Osijeku neprocjenjivo).

Osim obline centralnog dijela, motiv oraha se proteže i u oblozi na teksturi pročelja centralnog volumena te u interijeru u otoku kuhinje i stuba koje vode na galeriju (drvo oraha).

  • ŽIN: Imate li neke tips & tricks što se tiče projekata – što je najvažnije/ključno za znati ako krećemo u gradnju vlastite kuće ili možda samo u renoviranje unutarnjeg dijela?

Helena: Nedavno sam pročitala članak o tome što trebamo znati o tome kad se upuštamo u gradnju obiteljske kuće. Sve je vrlo sistematično i korisno opisano.

Mislim da je najvažnije naglasiti ljudima da uz potrebnu financijsku konstrukciju trebaju biti oboružani živcima jer je to ipak vrlo stresna situacija s obzirom na pomanjkanje kvalitetnih izvođača na tržištu.

No, vrijedno je truda, a kvalitetan arhitekt može uvelike pomoći na tom putu ostvarenju kuće iz snova ili interijera iz snova. Rekla bih da je kvalitetan arhitekt ključna karika.

To bi podrazumijevalo da je dostupan klijentima po dogovoru u vrijeme kad oni ne rade (što je najčešće popodne ili vikendom), da imaju slično poimanje arhitekture, da se s lakoćom iznose želje i ideje.

  • ŽIN: Kako biste opisali hrvatski identitet po pitanju arhitekture?

Helena: Imamo mnogo kvalitetnih arhitekata u zemlji i noviji fakulteti u Splitu i Osijeku ne zaostaju za Zagrebom. To uvelike utječe i na poboljšanje edukacije investitora.

No, nažalost, kako Hrvatska kaska u drugim područjima djelatnosti za zapadnom Europom, to se također osjeti i na arhitekturi. No, pomaci na bolje su vidljivi ili sam ja nepopravljivi optimista.

6b 1 dramalj min

Foto: projekt kuće, Dramalj

  • ŽIN: Mislite li da se kod nas premalo ulaže u arhitekturu?

Helena: Komora arhitekata HKA još uvijek dovoljno ne promovira i ne brani struku. Više se ponaša kao maćeha, no poznajem bivšu predsjednicu i ona je napravila neke kvalitetne pomake u okviru mogućeg.

I onda se dođe do zaključka da sve opet zapinje na ministarstvu, odnosno na državi. Zakoni nisu dovoljno dobri, a i način provođenja nije idealan.

To nažalost dovodi do činjenice da imate klijenta koji angažira arhitekta jer misli da mu je on nužno zlo da dobije papire (odnosno građevinsku dozvolu), a ne vidi to kao mogućnost za realizaciju puno kvalitetnijeg i svrsishodnijeg projekta/zgrade koja u konačnici bude dodana vrijednost.

Takva nekretnina se puno lakše proda, iznajmi, a da ne spominjemo veću kvalitetu života u istoj. Sada je i situacija s koronom i inflacijom ponovo poljuljala tržište tako da se ljudi pripremaju s projektnom dokumentacijom (što meni osobno nije dovelo do pada poslovanja), no zbog povećanja cijena materijala (nakon što se već povećala cijena rada zadnjih godina) neki investitori odgađaju ili prolongiraju gradnju.

To se manifestira i na količini realizacija. Nadam se da će se uskoro ta situacija popraviti.

Tako s čežnjom iščekujem odluku investitora blizu mene u Brezovici (koji su dobili građevinsku dozvolu) da se s vremenom odvaže na gradnju. I klijenti i ja smo jako zadovoljni s projektom, sprijateljili smo se u procesu projektiranja (što bi meni donijelo izvanredne susjede i sumještane), no razumijem i njihovu situaciju od opravdanog straha u upuštanje u kredit i gradnju u ova nestabilna vremena.

Svi iščekuju stabilizaciju tržišta, a i stranci radije kupuju gotove nekretnine nego da se upuštaju u gradnju.

Ima i mladih poduzetnih ljudi koji prepoznaju da je važno imati kvalitetnu arhitekturu, te tako s veseljem iščekujem završetak kuće s apartmanima u Dramlju.

Još jedan projekt kojemu se vrlo radujem da krene u realizaciju je boutique Hotel V* u Osječkoj tvrđi od naše najbolje tenisačice Done Vekić kojoj u tom cilju pomažu njeni vrlo arhitektonski osviješteni i poduzetni roditelji. Specifičnost tog projekta je da je trebalo i mišljenje nadležne konzervatorske službe, te se tako hotel svojim izričajem, iako suvremen prilagodio kontekstu.

6c hotel v min

Foto: Projekt, Hotel V* (vizualizacija: Modus d.o.o.)

  • ŽIN: I za kraj, poznata ste i uspješna hrvatska poduzetnica – što mislite da je ključno za uspjeh u vlastitom biznisu?

Helena: Hvala Vam na komplimentu.

Osobno vjerujem da je najvažnije da poduzetnik uživa u onome što radi jer onda mu nije problem uložiti više truda, energije i vremena ako je potrebno. Potrebna je doza upornosti, networkinga, malo sreće, pa vjerujem da onda uspjeh neće izostati.

Naravno, to ponekad podrazumijeva i određena odricanja, no i to se s vremenom izbalansira.

Ne manje, važna je i podrška porodice, te sam zahvalna svojoj djeci i partneru na istoj.

Foto: privatna arhiva Helene Alfirević Arbutine

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi
Božić pod opsadom konzumerizma

Božić pod opsadom konzumerizma: Jesmo li zaboravili pravo značenje blagdana?

Kako možete povećati vjerojatnost da banka prihvati kreditni zahtjev?

sentor

Iskusan ste poduzetnik, ali ipak trebate mentora? Sentor je mjesto gdje ćete ga pronaći!

Prijava za članice

Pretraga

znn