Rast plaća potiče inflaciju jer primanja rastu znatno brže od produktivnosti
Do ljeta ove godine očekuje se pad stope inflacije na razinu od oko 3% uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i općenitog hlađenja agregatne potražnje najavljenog kroz snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području. Štoviše, tromjesečna cjenovna očekivanja domaćih trgovaca ostaju ispod onih u euro području, a zadnjih mjeseci ponovo rastu očekivanja oko stanja zaliha.
Nakon prosječne stope inflacije od 8% u prošloj godini, u 2024. godini očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od oko 4%. Inflacija će dalje biti viša od prosječne stope u euro području (oko 2,5%), i to s obzirom na spomenuti relativno snažniji rast cijena usluga. Iako se inflacija smiruje, to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na daljnji snažan realni rast plaća zaposlenih ove godine od oko 6%, što je naročito podržano 32 postotnim povećanjem mase plaća u javnom sektoru te kontinuiranim povećanjima primanja u uslužnim sektorima. Spomenuto podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena, naročito zbog toga što plaće rastu znatno brže u odnosu na prosječni rast produktivnosti u ekonomiji.
Na razini euro područja, a pogotovo u Hrvatskoj, snažan rast plaća nastavit će pogoniti cijene usluga i tako onemogućiti stabilizaciju ciljane temeljne inflacije blizu cilja ESB-a od oko 2%. Iako to neće spriječiti ESB da najkasnije polovicom 2024. krene smanjivati kamatne stope, očekivano labavljenje monetarne politike vjerojatno će biti nešto sporije u odnosu na očekivanja financijskih tržišta.
Guvernerka Lagarde stoga ponavlja da je potrebno više izvjesnosti u pogledu ostvarenja srednjoročnog cilja inflacije na razini od 2%.
Izvor: HUP
Foto: Unsplash