Danijela Čavlović o nadolazećoj konferenciji o gig ekonomiji: Cilj nam je educirati javnost u vrijeme velikih društvenih promjena u kojima se mnogi ne snalaze
Razgovarali smo s Danijelom Čavlović, iskusnom komunikacijskom stručnjakinjom i diplomiranom novinarkom koja danas radi na poziciji PR Seniora u jednoj od najpoznatijih i najdugovječnijih PR agencija u Hrvatskoj – Komunikacijskom laboratoriju.
Danijela je bila vlasnica prvog zagrebačkog bed&breakfast smještaja, u području turizma pozicionirala se kao stručna konzultantica, a na poziciji predsjednice Zajednice obiteljskog turizma Hrvatske gospodarske komore sudjelovala je i u radnim skupinama za izradu turističkih zakona.
Danas je začetnica prve hrvatske konferencije o gig ekonomiji u organizaciji Komunikacijskog laboratorija, a kako je uopće došla na tu ideju – pročitajte u nastavku!
Danijela: Kada su u veljači ove godine dostavljači organizirali prosvjede nezadovoljni novim Zakonom o radu koji po prvi put regulira platformski rad, pratila sam sve te događaje jer su nam Glovo i Wolt klijenti. Slušajući kakofoniju poruka naizgled suprotstavljenih strana (prosvjednici traže veća prava od platformi koje im nisu poslodavac, agregatori – posrednici suočavaju se s optužbama za kršenja radničkih prava, sindikati smatraju da svaki oblik rada mora biti reguliran radnim odnosom pa makar preko platformi prodavali goblene, opozicijski političari koriste prosvjede kako bi prozvali nesposobnu vladu, platforme pokušavaju objasniti kako nisu zamišljene da zapošljavaju radnike već da spajaju one koji traže neku uslugu s onim koji ju nude itd.) shvatila sam da svi zajedno znamo jako malo o pojmu gig ekonomije i načinu njenog funkcioniranja.
Prosvjedi su otvorili brojna duboka pitanja jer smo ukalupljeni u naše tradicionalne modele s 40 satnim radnim tjednom postali dio globalne transformacije tržišta rada koja sa sobom nosi neka drugačija pravila. Predložila sam direktorici agencije Manueli Šoli da radimo konferenciju i eto nas na korak do njenog održavanja.
Danijela: GIG je prva hrvatska konferencija o gig ekonomiji koja spaja pružatelje usluga, korisnike, sindikate, poslovnu zajednicu, ekonomske stručnjake, državne institucije i predstavnike najvećih svjetskih platformi. Kao komunikacijskoj agenciji, cilj nam je educirati javnost, naročito kada svjedočimo tektonskim društvenim promjenama u kojima se mnogi ne snalaze.
Platforme ne bi funkcionirale bez gig radnika, nezaposleni ne bi dobili priliku ostvarivanja prihoda preko platformi ili obavljanje zadataka za nekog na drugom kraju svijeta, korisnici bi i dalje odlazili na kiosk po oglasnik kada kupuju stan ili u turističku agenciju kada žele rezervirati smještaj, država bi morala uložiti puno veće napore u pronalaženju onih koji ne prijavljuju svoje prihode što je prije pojave platformi koje bilježe svaku transkaciju, bilo puno jednostavnije.
Dakle, trebamo jedni druge kako bi ovaj sustav funkcionirao i zato je važno da otvoreno komuniciramo i zajedno tražimo najbolja rješenja koja će zadovoljiti sve strane.
Danijela: Jedan od svjetskih predvodnika u promišljanju budućnosti, Copenhagen Institute for Future Studies, ističe gig ekonomiju među 15 ključnih megatrendova koji značajno mijenjaju tržište rada. Danski futurolozi uzroke vide u pomaku prema ekonomiji temeljenoj na uslugama.
Značajan preokret dogodio se nakon globalne krize 2008. kada su milijuni ljudi ostali bez posla i morali su tražiti druge kupce svojih usluga. Platforme su im ponudile brzo rješenje povezivanja s kupcem koji traži upravo ono što im oni mogu ponuditi. Za vrijeme lockdowna 2020. interes za uslugama preko platformi je buknuo jer je mnogima to bio jedini način da se opskrbe hranom, lijekovima i drugim nužnim namirnicama.
Prema istraživanju ADP Research instituta, trećinu svih radnika u svijetu danas čine gig radnici, a očekuje se da će prihod od gig ekonomije u ovoj godini globalno dosegnuti 455 milijarde dolara.
Danijela: Tržište rada se transformiralo jer sve manje ljudi zamišlja svoju karijeru radeći isti posao za jednog poslodavca cijeli radni vijek, kako su radili naši roditelji. Želimo se razvijati u više smjerova i pritom imati veću fleksibilnost u odlučivanju kada, koliko i gdje ćemo raditi.
Traženje novih načina organizacije rada ubrzavaju ekonomske krize i globalna nesigurnost, a upravo gig ekonomija i razvoj tehnologija stvaraju brojne prilike za ostvarivanje prihoda i samim time smanjenje rizika.
Danijela: Ne bih ništa mijenjala jer je svaka pogreška bilo veliko učenje. One su mi pokazivale na kojim stvarima trebam raditi kako bi bila zadovoljnija i uspješnija. Svaki put kada bih se nakon pogreške ili razočarenja natjerala da ustanem i krenem dalje, upisala bih jednu malu pobjedu u vlastitoj životnoj utakmici. Kroz život nas (pre)često uče kako je loše raditi pogreške no jedini ljudi koji nikada ne griješe su oni koji nikada ništa ne rade.
Danijela: Na novac gledam kao na sredstvo koje je nužno za život, ali ne i za sreću. To što netko ima više novca ne znači da ima ispunjeniju svakodnevicu od nekog s tanjim novčanikom. Danas sam puno pažljivija u trošenju novca nego u mlađim danima kad sam si znala priuštiti impulzivnu kupovinu jer eto imam loš dan. Shvatila sam da je podizanje razine serotonina nakon kupovine neke stvarčice vrlo kratkotrajno pa se više nastojim usredotočiti na ono što imam, umjesto na ono što mislim da mi nedostaje.
Danijela: Štedim u jednom investicijskom fondu pa možda jednog dana bude dovoljno za nekakvu ozbiljniju investiciju.
Danijela: Od predaka nažalost nisam previše naučila jer sam živjela u obitelji u kojoj je bilo previše agresije i mržnje, a premalo razumijevanja i povjerenja. Ne željeći svojoj djeci priuštiti život kakav smo imali brat i ja, shvatila sam da moram raditi sve suprotno od svojih roditelja. Nastojala sam im pružiti što više ljubavi i podrške što se pokazalo kao dobitnom formulom.
Djeca najviše uče promatrajući pa ako mi živimo autentične živote i oni će izrasti u zadovoljne ljude koji imaju pravo birati kako će živjeti. Suprotno od toga je licemjeran odgoj kada djeci branimo sve ono što sebi dozvoljavamo. Naravno da im nećete dozvoliti da s 10 godina zapale cigaretu, ali s 20 teško da im tu imate više išta za reći, naročito ako i sami pušite. Isto tako će vas vrlo vjerojatno kopirati ako redovno vježbate i pazite na prehranu.
Kćer i sin su danas samostalni ljudi koji su nakon diplome uspjeli naći poslove koji ih ispunjavaju i sami raspolažu svojim novcem i kućanstvom. Posebno me veseli kad vidim da im za njihovo samopouzdanje nije potrebna brendirana odjeća ili najnoviji mobitel, već će novac radije potrošiti na neko putovanje ili druženje, što je onda investicija a ne rashod.
Danijela: Javnosti želimo predstaviti najvažnije promjene koje sa sobom donosi novo tržište rada i što to konkretno znači za sve koji su uključeni u ovaj eko sustav. Vjerujemo da ćemo uspjeti i u razbijanju nekih predrasuda budući da se platformski rad ne odnosi samo na dostavljače i taksiste već i na umjetnike, dizajnere, novinare, njegovatelje, građevinare, iznajmljivače smještaja.
Jedan od govornika biti će konzultant Tomasz Milosz iz Poljske u kojoj već sada petinu svih radnika čine gig radnici pa ćemo čuti kako su poljske vlasti regulirale ovo tržište. Na konferenciji će Dražen Opalić, ravnatelj Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, predstaviti novi informacijski sustav koji će od 1. siječnja 2024. pratiti rad platformi, agregatora i radnika. Od Nika Kolveshija Radlovića, jednog od osnivača umjetničke platforme Kolekcionart, saznat ćemo kako funkcionira online prodaja umjetnina, dok će poduzetnici Irena Weber, glavna direktorica HUP-a i Ivan Todorić, vlasnik brendova Good Food, Purple Monkey, 4Burgers i Soho, ispričati kako gig ekonomija utječe na današnje poslovanje kompanija.
U cijelu priču će nas uvesti naša poznata makroekonomistica Vedrana Pribičević tako da vjerujem kako će sadržaj biti zanimljiv svima koji odluče sudjelovati na konferenciji 6. prosinca u hotelu Zonar.
Danijela: Ne mijenjaj sebe samo zato što to drugi očekuju, ne dozvoli da te strah sputava u doživljavanju novih iskustava i u mladosti se ne boj starosti.
Foto: Privatna arhiva Danijele Čavlović
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
