Zdrav odnos
s novcem

Čovjek je čovjeku vuk: Kakve veze ima leadership s čoporom vukova?

Čovjek je čovjeku vuk: Kakve veze ima leadership s čoporom vukova?

Foto: Canadian Timber Wolf Pack In Snow, Alberta, Chadden Hunter / Naturepl.com

Ova fotografija koju je snimio Chadden Hunter i prikazao u BBC-jevom dokumentarcu Frozen Planet 2011. godine, često se pojavljuje na društvenim mrežama kada je tema leadership. Tumačenje je obično sasvim drugačije od onog što je Hunter naveo (alfa ženka vodi čopor a ostali vukovi slijede utabani put kako bi sačuvali energiju za moguće izazove i borbe na putu do cilja).

No, može nam poslužiti kao ilustracija načina na koji se danas upravlja većinom poduzeća, i, na žalost, zašto dolazi do odljeva najvrjednijih i najtalentiranijih zaposlenika.

Prva grupa (koju čine prva tri vuka)

Stari i spori vukovi vode čopor (uprava), na osvrću se, ne gledaju iza sebe i nemaju pojma što se događa u grupi iza njih. Vide sam put koji su slijedili godinama i pretpostavljaju da se svi s time slažu i žele polako tim putem ići dalje. Naporno rade i osjećaju se kao leaderi jer čiste put od snijega kako bi ostatku čopora bilo lakše. Nisu si dali vremena i truda za promišljanje o alternativnim načinima kako doći do cilja, zato nisu svjesni da im je za putovanje dostupan već i Uber.

Druga grupa (dolaznih pet vukova)

Ova skupina predstavlja srednji management. Fokusirani su na prvu grupu, prate njihov tempo i slijede ih u stopu. Istovremeno filtriraju sve negativne komentare i napomene koje dolaze iz grupe iza njih. Glavni im je cilj da budu što bliži prvoj grupi (upravi). Zbog takvog pristupa, vukovi iz prve grupe, koji zapravo imaju dobre namjere, slijepi su i gluhi za sve proaktivne i inovativne ideje koje dolaze odostraga (od podređenih).

Velika grupa

To su obični zaposlenici. Najčešće im je pun kufer. Siti su pogrešnih načina na koje se poslovanje vodi. Nemaju osjećaj da njihovo mišljenje uopće netko sluša. Tuže se i prigovaraju, čak i na banalnosti, kao što je pokvareni aparat za kavu, no ni oni sami nikakve promjene ne poduzimaju.

Posljednja, manja grupa

To su stvarni leaderi u kompaniji, iako nemaju službenu titulu. Oni žele da se stari neučinkoviti način poslovanja promijeni i inovira. Proaktivni su i voljni napraviti nužne promjene, pokrenuti kompaniju u novom smjeru. Još uvijek smišljaju kako proći kroz prepreke, preskočiti zidove konzervativizma i doprijeti sa svojom porukom do vukova na čelu. Znaju koje sve moderne alate za to mogu koristiti: od jeftinog ubera za prijevoz, do drona za izviđanje rute i nadzor nad terenom. Motivirani su, s primjesom frustracije, ali odlučni da pokrenu i provedu promjene.

Imaju volje i načina, no niti oni neće beskonačno puta pokušavati i biti odbijeni, čak i ismijani zbog svojih progresivnih ideja. Kao što je pijetao koji je prerano kukurikao i budio ostatak uspavanog sela zbog toga prvi završio u loncu, jer su ostali još bili u dubokom snu, i oni se boje takve sudbine, pa će u jednom trenutku jednostavno zašutjeti ili otići, već prema prilici.

Posljednji vuk samotnjak

Možemo ga nazvati kukavicom, remetilačkim faktorom, ali i poduzetnikom. On je taj koji se odmaknuo da bi sagledao cijeli čopor i procijenio je li to još uvijek najbolji način poslovanja (putovanja do cilja). Morat će odlučiti hoće li ostati u kompaniji i voditi posljednje „Mohikance“ progresivnih mislilaca ili otići i oformiti vlastiti čopor (kompaniju).

Njegova odluka određuje i što će napraviti posljednja grupa – otići s njim (pa će u postojećem čoporu doći do odljeva mozgova i talenata) ili se udružiti da bi se napravile interne promjene u kompaniji. On će biti prvi znak da se organizacija urušava. Dok prva grupa primijeti što se događa na začelju kolone, protivnički čopor već preuzima njihov teritorij. Puno se može naučiti od vukova!

Nikad nije bilo važnije da leaderi budu prisutni u trenutku

Mindfulness je ključan za moderne leadere jer nam pruža dublju razinu svijesti o nama samima, emocionalne inteligencije i jasnoće u donošenju odluka. U današnjem brzom i kompleksnom poslovnom okruženju, leaderi se suočavaju sa stalnim izazovima, neizvjesnostima i pritiscima – volatilnost poslovnog okruženja nikad nije bila veća, nema dana bez promjene. Prakse mindfulnessa omogućuju im da razviju svjesnost trenutka, učinkovito upravljanje stresom, ostanu fokusirani usprkos distrakcijama te da donose informiranije odluke.

Biti mindful omogućuje leaderima bolje razumijevanje vlastitih snaga, ograničenja i pristranosti, što pak poboljšava njihovu sposobnost empatije i inspiriranja njihovih timova. Nadalje, mindfulness ih potiče da pristupe izazovnim situacijama s otvorenošću, znatiželjom i bez osuđivanja, potičući kulturu inovacije, suradnje i otpornosti unutar organizacija.

Baš zato, sve poslovne škole uvode mindfulness kao tehniku kako bi pripremile buduće leadere za izazove suvremenog poslovnog svijeta. Primjeri uključuju Harvard Business School, koja nudi tečajeve o mindfulnessu za vođe, Stanford Graduate School of Business s programom “Lead with Mindfulness and Resilience” te INSEAD sa svojim “Mindful Leadership” programom.

Foto: Unsplash

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podjelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi

5 savjeta kako uštedjeti na osiguranju kuće

Je li Hrvatska porezna oaza ili samo pustinja?

Kako stojite financijski? Donosimo 5 izazova za procjenu osobne financijske situacije!

Prijava za članice

Pretraga

znn