Čini vam se da od uvođenja eura trošite više? Razlog tomu mogla bi biti iluzija novca!
Čini li vam se da od uvođenja eura trošite više nego prethodnih godina? Razlog tomu mogla bi biti iluzija novca!
01. siječnja 2024. ukidanjem obveze o dvojnom iskazivanju cijena, kune su službeno otišle u povijest, a podaci ukazuju na povećanu potrošnju u odnosu na prethodne godine za što nije zaslužna samo inflacija!
Foto: Unsplash
Tomislav Globan, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu za Lider Media je objasnio: Nakon prvih 11 mjeseci 2023. realni je promet u maloprodaji veći 7,2 posto u odnosu na razinu zabilježenu u prosincu 2022., što je najveći rast u EU. Razlog treba tražiti i u rastu plaća (u listopadu su bile 8,3 posto veće nego u listopadu 2022.). Na djelu je gotovo sigurno još jedna pojava – prelazak na euro popustio je naše kočnice po pitanju odluka o potrošnji.
Isti proizvod s istom cijenom čini nam se jeftiniji samo zato što su brojke koje ga izražavaju – manje. Ovaj tip novčane iluzije u literaturi je poznat kao ‘currency numerosity effect‘ i označava situaciju u kojoj ćemo se za kupnju neke stvari lakše odlučiti ako joj je cijena navedena kao 20 eura, nego ako piše 150 kuna, bez obzira na to što je riječ zapravo o istoj vrijednosti. Naime, način na koji formiramo percepciju koliko je nešto skupo ili jeftino uvelike ovisi o broju znamenki koje nam se pojavljuju pred očima. Građani Hrvatske su 30 godina svoju percepciju skupoće definirali u pragovima, primjerice, je li nešto skuplje ili jeftinije od 10 kuna, skuplje ili jeftinije od 100 kuna, skuplje ili jeftinije od 1000 kuna… Jedna znamenka više ili manje znanstveno dokazano ima utjecaja na individualne odluke o kupnji.
Psiholog sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Nikola Erceg objasnio je zašto se uvođenjem eura osjećamo siromašnije; Javlja se pojava da smo osjetljiviji na nominalnu vrijednost novca (iznos kojeg vidimo), nego na stvarnu realnu vrijednost (koliko možemo kupiti s novcem). Može se dogoditi da kad sjednu plaće u eurima, ljudi vide znatno manje brojke nego što su navikli i može doći do subjektivnog osjećaja siromaštva. Cijene u trgovinama nam se čine manjima, što rezultira osjećajem bolje ponude i sniženja. To je itekako opasno u početku zbog iracionalne potrošnje, objasnio je Erceg.
Za Lider je naglasio kako je izuzetno zanimljivo da je danas efekt novčane iluzije jednako prisutan kao i prvi dan od uvođenja eura, no to ga ne zabrinjava jer još uvijek oko polovice građana u Hrvatskoj prima troznamenkastu plaću u eurima, što vjerojatno dodatno pojačava taj dojam nižega standarda u eurima.
Novinarka Lidera pitala je Ercega utječe li iluzija novca na porast štednje na što dodao; Moram priznati da nisam baš vidio istraživanja na tu temu. Međutim, razmišljajući o tome, iluzija novca bi čak mogla biti i dobra za štednju, ako smo uopće u prilici da išta uštedimo. Primjerice, mogla bi u nama izazvati dojam da ne ostavljamo dovoljno sa strane, čak i kada možda jesmo. S druge strane, iluzija novca u nekim situacijama užurbanosti, umora ili jednostavno nepromišljenosti vodi do neželjene potrošnje, što baš i ne pogoduje štednji.
—
Cijeli tekst pročitajte na Lider Media.
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
