Čime se baviti u mirovini? Evo koliko i kako smijete raditi ako ste u penziji!
Prema rezultatima istraživanja objavljenim od strane HINA-e, u Hrvatskoj je u listopadu prošle godine radilo više od 23 tisuće umirovljenika. Neki od njih u radni odnos nakon odlaska u mirovinu stupaju potaknuti nepovoljnom gospodarskom situacijom i siromaštvom, dok je drugima motivacija biti i dalje okružen ljudima, stjecati nova znanja, mentorirati i biti podrška poduzetnicima i zaposlenicima ili pokrenuti novi biznis.
Umirovljenici (osim umirovljenika u obiteljskoj mirovini i umirovljenika u invalidskoj mirovini zbog potpune nesposobnosti za rad) mogu zasnovati radni odnos i raditi najviše do polovice punog radnog vremena, a da im se pritom ne obustavlja isplata mirovine, pri čemu ostvaruju status zaposlenika osiguranog s osnove radnog odnosa uz korištenje svih prava kao i ostali radnici. To znači da se za radnika umirovljenika plaćaju svi doprinosi kao i za druge zaposlenike.
Pitanje zapošljavanja umirovljenika reguliraju Zakon o mirovinskom osiguranju i Zakon o radu.
Pitali smo poduzetnicu koja je i nakon odlaska u mirovinu ostala raditi u vlastitom poduzeću kako je izgledao njen odlazak u mirovinu i ponovno zapošljavanje. Evo što je navela:
Kada je moj suprug preminuo imala sam sreću da sam pri prijavi smrti na općini naišla na službenicu koja mi je savjetovala da tražim obiteljsku mirovinu i zamrznem je te nastavim raditi dok ne odlučim što ću dalje. U obiteljsku mirovinu umirovljenik može otići nakon 50 godina, a ja sam tada imala 55. Moj status je bio da sam suvlasnica tvrtke i direktorica.
Do polovice 2021. ako si u obiteljskoj mirovini, nije se moglo raditi četiri sata. U trenutku kada je donesen novi zakon i to je omogućeno, odlučila sam uzeti obiteljsku mirovinu i prijaviti se na četiri sata rada. Naravno, radiš koliko je potrebno.
Sama procedura je standardna; zatražila sam aktivaciju obiteljske mirovine i morala sam kompletno izaći iz sustava barem na jedan dan. Drugim riječima, morala sam si dati otkaz, odjaviti se s mirovinskog i zdravstvenog (ionako kao kada si nezaposlen) i kod javnog bilježnika obrisati status direktora. Kćer je imenovana za direktoricu. Radi sigurnosti sam ostala izvan sustava naredna tri dana i ponovo se zaposlila na četiri sata.
Kada se odlučim (odnosno imam pravo nakon 65. god) tražiti ću izračun moje mirovine i obzirom da sada imamo pravo i na 27 posto obiteljske mirovine, odlučiti ću što mi je povoljnije – ostati samo na obiteljskoj ili uzeti kombinaciju vlastite mirovine + 27 posto obiteljske.
Također, voljela bi napomenuti da sam ja samo jedna od varijanti odlaska u mirovinu. Iza mog iskustva stoji puno razgovara sa savjetnicima – jer kako s kim razgovaraš tako dobivaš poluinformacije i treba vremena dok sve shvatiš.
Poslodavci su prilikom zapošljavanja umirovljenika dužni:
a) sklopiti ugovor o radu s umirovljenikom na nepuno radno vrijeme,
b) odrediti plaću umirovljenika,
c) prijaviti umirovljenika na mirovinsko osiguranje,
d) isplatiti neto plaću zaposlenom umirovljeniku te obračunavati i uplatiti porez na dohodak i prirez iz plaće,
e) po potrebi isplatiti neoporezive primitke do određene svote (tu primjerice ubrajamo naknade za prijevoz na posao i s posla u visini stvarnih izdataka, dnevnice za službeno putovanje, dnevnice za rad na terenu, naknade za posebne rezultate rada do 663 eura godišnje i dr.).
Primjerice, ako je iznos mirovine 430 eura, a osobni odbitak iznosi mjesečno 530,90 eura – znači da je on podoporeziv, odnosno umirovljenik nije iskoristio na mirovini sav svoj osobni odbitak, što znači da mu ostaje 100 eura koje može prebaciti na poduzeće. Tada na Poreznoj upravi može promijeniti svoj porezni karton i zatražiti da mu se podijeli osobni odbitak, primjerice 80/20 (80% na mirovinu i 20% na poduzeće).
Ovo je važno za ukupni trošak poslodavca koji je veći ukoliko nema korištenja osobnog odbitka jer je cijeli iskorišten za mirovinu.
Umirovljenici nakon ponovnog zapošljavanja mogu promijeniti svoj porezni karton i dodati na njega uzdržavanog člana obitelji po potrebi.
Knjigovođe savjetuju umirovljenicima da prije zapošljavanja u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje obavezno provjere status mirovine.
Primjerice, u praksi se događa da umirovljenici zaborave napomenuti da osim redovite mirovine primaju i dio braniteljske što dovodi do obustave isplate djela ili potpune mirovine.
Smisleni rad nas usrećuje i svi volimo biti korisni. Ukoliko smo zdravi i voljni, mirovina može biti odličan način za dodatnu zaradu, ali i da vlastitim iskustvom i znanjem doprinesemo razvoju postojećeg biznisa.
Za potrebe kolumne kontaktirane su odvjetnica Natalija Labavić, knjigovotkinja Slađana Mikašinović i poduzetnica Sanja Penić.
Foto: Pexels
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
