Boris Blažinić: Sretan odnos prema novcu uključuje način na koji osoba upravlja svojim financijama, postavlja ciljeve, troši i dijeli novac
Boris Blažinić profesor je psihologije, predavač, konzultant, međunarodni stručnjak za razvoj osobnosti i maksimalizaciju osobnih potencijala, a javnosti je već nekoliko godina poznat i kao dio tima stručnjaka u sociološkom eksperimentu Brak na prvu. Vlasnik je Centra za razvoj osobnosti za osobni razvoj, ljubavne odnose i savjetovanje za roditelje.
Boris: Na temelju iskustva u zemlji i inozemstvu kao vlasnik i direktor već dvadeset godina uspješno vodim Centar za razvoj osobnosti d.o.o.
Kao konzultant, mentor i trener za razvoj ljudskog kapitala i emocionalne inteligencije pomažem pravnim subjektima da prepoznaju i razvoju ljudski kapital prije svega u području menadžmenta i prodaje.
Proveo sam više od 1600 treninga u koje je uključeno više od 14.000 polaznika za organizacije kao što su Emerson, Alstom, Siemens, Violeta, OMV, Kaufland, Oracle, Messer, Johnson & Johnson, Sberbank, Hartmann, Končar-INEM, Hrvatski Telekom, Raiffeisen Bank, Volksbank, MBU, Merkur osiguranje, Merkur International Holding (MIHAG), Croatia Control, Porezna Uprava, Siiac-Krupa kabine etc, Tropic (BiH), Morgan Gray, Kala presence itd.
Ono što me uistinu ispunjava i čini sretnim jest razvoj osobnosti i potencijala privatnih osoba, pojedinaca i parova, kojim pomažem da spoznaju, obuzdaju i oplemene sebe, kako bi bili autentična, najbolja verzija sebe.
Foto: Boris Blažinić
Boris: Što znači pravi radnik na pravom mjestu? Što je to dobar, a što izvrstan radnik? Definicija dobrog radnika bi bila da je osoba motivirana i sposobna izvršiti zadatak prema standardu i u roku. Izvrstan radnik je to isto samo što samoinicijativno stvara novu i dodatnu vrijednost.
Ako želite izabrati pravu osobu i ako želimo da ona bude prepoznata kao dobar radnik, ključno je da poslodavac jasno definira i iskomunicira radniku svoja očekivanja od njega. Definira dužnosti, odgovornosti i ovlasti radnika, ali i što bi osoba trebala biti, znati i raditi da ostvari zadane ciljeve. Ne postoje idealni ljudi i poslodavac i radnik trebaju znati da je cjeloživotno učenje i usavršavanje imperativ uspjeha. Da bi dobar radnik razvijao svoj potencijal i postao izvrstan ključno je da se vrijednosti kompanije i osobne vrijednosti radnika u što većoj mjeri poklapaju, emocionalno inteligentan voditelj, prilagođen stil vođenja, poticajan sustav nagrađivanja i usavršavanja i pozitivna organizacijska klima.
Boris: Sindrom izgaranja kod menadžera, također poznat kao burnout, označava stanje potpune iscrpljenosti fizičkih i mentalnih resursa uzrokovanog dugotrajnim stresom na poslu. Ovaj sindrom često pogađa osobe koje rade u visokim odgovornostima, poput menadžera i može imati ozbiljne posljedice na radnu sposobnost i opću dobrobit.
Simptomi sindroma izgaranja kod menadžera su najčešće osjećaj dugotrajnog umora, bez obzira na odmor, smanjenje entuzijazma i interesa za radne zadatke, osjećaj da je nemoguće postići zadovoljavajuće rezultate ili izbjegavanje preuzimanja odgovornosti, problemi s koncentracijom, smanjenjem produktivnosti i često pogoršanje radnih rezultata, smanjenje socijalne interakcije, izolacija od kolega i smanjenje povezanosti s timom, povećana razdražljivost, niska tolerancija na stresne situacije i na kraju problemi sa spavanjem, glavobolje, probavni problemi i druge fizičke manifestacije stresa.
Boris: Radoholizam, poznat i kao opsjednutost radom, označava prekomjerno i nekontrolirano posvećivanje radu, što može imati ozbiljne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje, kao i na socijalne odnose. Iako radoholizam nije službeno klasificiran kao poremećaj, može se smatrati problematičnim ponašanjem koje može zahtijevati pažnju i podršku.
Uzroci radoholizma su sklonost ka perfekcionizmu što može natjerati osobu da neprestano radi kako bi postigla visoke standarde koje postavlja za sebe. Strah od neuspjeha ili gubitka posla može potaknuti osobu na prekomjerno radno angažovanje kako bi zadovoljila očekivanja, kako vlastita tako i drugih. Opsesivni osjećaj obaveze prema poslu često proizlazi iz unutarnjeg pritiska ili straha od gubitka posla. Nedostatak jasnih granica između poslovnog i privatnog života može rezultirati stalnim radom, čak i izvan radnog vremena.
Radoholizam može dovesti do fizičkih problema poput umora, nesanice, povećanog stresa i iscrpljenosti. Povećan radni angažman može doprinijeti anksioznosti, depresiji i drugim mentalnim zdravstvenim izazovima. Prekomjerno posvećivanje radu može narušiti odnose s obitelji i prijateljima, što može rezultirati socijalnom izolacijom. Osobe koje pate od radoholizma često propuštaju uživanje u slobodnom vremenu, hobijima i drugim aktivnostima koje doprinose kvaliteti života. Unatoč stalnom radu, radoholičari mogu iskusiti smanjenje produktivnosti zbog umora i iscrpljenosti.
Boris: Važno je razmotriti specifične zahtjeve posla i industrije kako bi se odabrale soft vještine koje će najbolje služiti ostvarenju poslovnih ciljeva. Izbor soft vještina (mekih vještina) može varirati ovisno o ciljevima, industriji i vrsti posla kojom se tvrtka ili kompanija bavi.
Međutim, nekoliko ključnih soft vještina često se smatra presudnima za uspjeh u različitim područjima. Evo nekoliko koje su široko priznate kao važne u današnjem poslovnom svijetu:
Boris: Ključ uspjeha u partnerskim odnosima može varirati ovisno o pojedinačnim osobnostima, vrijednostima i potrebama partnera. Ipak, postoje neki zajednički elementi koji često doprinose zdravim i uspješnim partnerskim odnosima. Prije svega otvorena, iskrena komunikacija i poštovanje međusobnog mišljenja ključna su za uspješan partnerski odnos. Važno je slušati partnera, izražavati svoje osjećaje i potrebe te zajedno raditi na rješavanju problema.
Zatim, povjerenje kao temelj svakog zdravog odnosa. Partneri trebaju vjerovati jedno drugome, osjećati se sigurnima i znati da će podrška biti prisutna u svim situacijama. Poštovanje prema partneru znači cijeniti njihove osjećaje, mišljenja i životne izbore. Važno je pokazivati poštovanje i u svakodnevnim situacijama, ne samo u trenucima sukoba. Partneri trebaju imati slobodu da ostanu autentični i razvijaju vlastite interese i hobije. Zdravi odnosi podržavaju individualni rast i razvoj. Razumijevanje partnerovih potreba, emocija i perspektiva ključno je za izgradnju bliskosti. Postavljanje u tuđe cipele pomaže u izgradnji empatije.
Uspješni parovi surađuju kako bi rješavali probleme, postizali ciljeve i suočavali se s izazovima zajedno. Važno je imati osjećaj timskog rada. Svaki odnos donosi različite perspektive i želje. Biti spreman na kompromise, traženje zajedničkih rješenja i prilagodba ključno je za održavanje ravnoteže. Održavanje romantike i pokazivanje pažnje prema partneru važno je za održavanje emocionalne intimnosti u odnosu.
Male geste pažnje mogu imati velik utjecaj. Fokusiranje na pozitivnu komunikaciju i izražavanje ljubavi, zahvalnosti i podrške doprinosi pozitivnoj atmosferi u odnosu. Fleksibilnost u prilagodbi promjenama i izazovima života ključna je za dugoročni uspjeh odnosa.
Svaki odnos je jedinstven, ali ove temeljne komponente često čine osnovu zdravih i uspješnih partnerskih odnosa. Važno je kontinuirano raditi na održavanju i poboljšanju odnosa, te otvoreno komunicirati o potrebama i očekivanjima.
Boris: Sigurno se mijenjao ovisno o životnim situacijama tijekom odrastanja, pogotovo nakon osamostaljivanja i tijekom sazrijevanja. Međutim, uvijek sam imao pozitivan odnos prema novcu kojeg sam oduvijek doživljavao kao sredstvo za postizanje slobode izbora i uz njega povezivao osjećaj zahvalnosti, radosti i obilja. Novac je reprezentacija vrijednosti, nema boje niti mirisa, nije niti loš niti dobar. Svakome je nužan, samo se razlikujemo kako ga koristimo. Novac može biti destruktivna ili stvaralačka sila.
Boris: Prvo su moji roditelji, a kasnije sam puno investirao u obrazovanje i usavršavanje, knjige, kongrese, tečajeve, drugim riječima u vlastiti osobno usavršavanje, rast i razvoj. I dalje ulažem i smatram kako je moja najbolja investicija ulaganje u znanje.
Međutim, s rastom moje financijske slobode i pismenosti dozvoljavam si izaći iz zone komfora i ulažem u razvoj novih produkata, softwera i nekretnine, ali ono što me istinski ispunjava je investiranje u druge, one kojima je pomoć neophodna, a ne mogu si je priuštiti, prije svega mislim na bolesne i stare ljude.
Boris: Pitanje o tome može li nas novac usrećiti izaziva mnogo rasprava među stručnjacima iz područja psihologije.
Na početku, novac može značajno doprinijeti sreći ako pomaže u zadovoljenju osnovnih životnih potreba poput hrane, stanovanja, zdravstvene skrbi i obrazovanja. Nedostatak novca za osnovne potrebe može uzrokovati stres i nelagodu, dok financijska stabilnost može pridonijeti osjećaju sigurnosti i zadovoljstva. Također može omogućiti pristup raznovrsnim prilikama i iskustvima koja doprinose sreći. To uključuje putovanja, edukaciju, kulturne događaje i druge aktivnosti koje mogu obogatiti život.
Financijska neovisnost može pridonijeti osjećaju slobode i kontrole nad vlastitim životom. Osobe koje imaju veću financijsku autonomiju često se osjećaju manje ograničene životnim okolnostima. Novac može podržati izgradnju kvalitetnih odnosa i doprinijeti zajednici. Financijska stabilnost može omogućiti pružanje podrške obitelji i prijateljima, sudjelovanje u dobrotvornim aktivnostima i doprinos zajednici.
Koncept adaptacije sugerira da se ljudi često prilagođavaju svojoj financijskoj situaciji i da dugoročno ne doživljavaju konstantno povećanje sreće s povećanjem prihoda. Također, relativnost prihoda ukazuje na to da se ljudi često uspoređuju s drugima, što može utjecati na njihovu percepciju vlastite sreće. Važno je istaknuti da sretan odnos prema novcu uključuje i način na koji osoba upravlja svojim financijama, postavlja ciljeve, troši i dijeli novac. Osobe koje postavljaju ravnotežu između trenutnog zadovoljstva i dugoročnih ciljeva često doživljavaju veće zadovoljstvo financijskim životom.
Unatoč pozitivnim aspektima, važno je napomenuti da novac nije jedini čimbenik koji doprinosi sreći. Međuljudski odnosi, rad, zadovoljstva, zdravlje i drugi faktori igraju također ključnu ulogu u općoj dobrobiti. Osim toga, fokus isključivo na stjecanje materijalnih dobara može imati ograničen utjecaj na emocionalnu sreću.
Foto: Boris Blažinić
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
