Blaženka Eror-Matić velika je humanitarka koja je još 2009. godine odlučila vlastitim radom i znanjem pomoći potrebitima, a danas je predsjednica udruge LaVerna za pomoć bolesnicima palijativne skrbi.
Što ju je potaklo na taj put, ali i kako se svatko od vas može uključiti, pročitajte u nastavku!
- ŽIN: Predsjednica ste udruge La Verna za pomoć palijativnim bolesnicima i njihovim obiteljima. Što vas je potaklo na početak te humanitarne priče?
Blaženka: Počeci sežu u 2009. godinu, gdje sam s ostalim članovima Franjevačkog svjetovnog reda promišljala što bismo konkretno mogli činiti za zajednicu. Uočili smo da se više govori o potrebi razvoja palijativne skrbi gdje volonteri mogu dati značajan doprinos. Tako smo odlučili pokrenuti projekt volontera u palijativnoj skrbi.
Razlog zašto sam se ja osobno uključila je moje iskustvo s djedom koji je skoro dvije godine prije smrti bio vezan za krevet. Umro je kod kuće u svom krevetu, a moji roditelji su brinuli o njemu. Vidjela sam koliko je to teško i zahtjevno jer nismo educirani za njegu teških bolesnika, a podrška profesionalaca i zajednice u to vrijeme je bila minimalna, gotovo da je nije bilo.
Osim toga moja motivacija za volontiranje je moj stav da jedan dio vremena trebamo odvojiti za dobrobit zajednice u kojoj živimo, da svoje talente trebamo dati na raspolaganje kako bismo unaprijedili i uljepšali svijet u kojem živimo. Shvatila sam da mi orijentiranost samo na sebe, na svoju karijeru i svoju zaradu neće donijeti ono zadovoljstvo i radost koju želim u svom životu. Ovo dosadašnje iskustvo je potvrdilo da sam bila u pravu jer mi volontiranje u udruzi donosi jako puno radosti, a ujedno potiče kreativnost i doprinosi stručnom ali i osobnom rastu i razvoju.
- ŽIN: Sve aktivnosti financiraju se isključivo donacijama. Kako se svatko od nas može uključiti i pomoći potrebitima?
Blaženka: Ima puno načina kako se svatko može uključiti i unaprijed zahvaljujemo svima koji su u mogućnosti poduprijeti naš rad. Možete nas podržati:
• Donacijom novčanih sredstava bilo kao fizička ili pravna osoba na žiro račun udruge IBAN: HR3724020061100823359, Erste banka.
Možete se odlučiti na mjesečno doniranje aktiviranjem trajnog naloga. Te donacije su nam vrlo vrijedne jer nam pomažu u održivosti naših aktivnosti i usluga koje možemo bolje planirati. Možete potaknuti i druge na doniranje na ovaj način.
• Možete se odlučiti biti potporni član udruge koji nam uplaćuje iznos od 3,00 EUR mjesečno.
• Palijativna skrb je teška tema koja se povezuje sa smrću i umiranjem te je zato osmišljena akcija ZaČin ljubavi kako bi ju se lakše približilo široj javnosti i kako bi se skrenula pažnja na ovo zahtjevno razdoblje u životu kroz koje svi moramo proći i s time se suočiti. Ovom akcijom pruža se mogućnost svim građanima da se uključe i svojom donacijom podrže rad udruge te daruju začinsku biljku nekom od palijativnih bolesnika.
Foto: ZaČin ljubavi
Akcija se provodi uz krilaticu Volonteri su začin palijative, a palijativa je začin društva na dva načina:
1. Online ponuda začinskog bilja
Možete donirati iznos za začinsko bilje koje naši volonteri odnose palijativnim bolesnicima kao znak pažnje i potpore određenog donatora. Lončanice naši volonteri uz poruku donatora odnose našim korisnicima, ali donator može zatražiti da se lončanica odnese i bolesniku kojeg poznaje. Poruka koja bolesnicima posebno znači jer njome im dajemo do znanja da netko misli na njih i grli ih toplim riječima, se ostavlja putem obrasca kojeg donatori ispunjavaju na našoj web stranici.
2. Ponuda začinskog bilja na štandovima
Kako bi se približili građanima u svim dijelovima Grada Zagreba, akciju ZaČin ljubavi naša udruga provodi na gradskim tržnicama. Na štandovima se nude lončanice začinskog bilja te letci, brošure i drugi promotivni materijal udruge.
• Možete nas podržati donacijom ortopedskih pomagala s obzirom da iz naše posudionice besplatno posuđujemo pomagala našim korisnicima i još uvijek je veća potražnja od broja pomagala koja mi imamo na raspolaganju
• Možete nas podržati donacijom svog znanja i sposobnosti, možda se i priključiti udruzi kao volonter. Postoji široka lepeza načina na koji se može volontirati kao npr. pisanje projekata sa ciljem javljanja na natječaje za donacije, osmišljavanje i sudjelovanje u fundraising aktivnostima, promocija, prijevoz, volontiranje na štandovima, volontiranje uz korisnike i sl.
• Možete nas podržati širenjem informacije o aktivnostima udruge kako bi što više naših sugrađana doznalo za nas i moglo zatražiti našu pomoć, a uvijek postoji mogućnost da će tako za nas doznati i netko od potencijalnih donatora.
• Možete nas podržati i tako da ovog Božića darujete dragim osobama nešto s La Verna potpisom. U ponudi imamo: začinsko bilje, pregače, platnene torbe, razglednice (reprodukcija slika Vladimira Njunjića), slike Vladimira Njunjića te majice s našom porukom.
- ŽIN: U listopadu se obilježio Svjetski dan palijativne skrbi, a Vi ste tim povodom organizirali donacijsku izložbu. Možete li nam reći nešto više o tome?
Blaženka: Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi se obilježava svake godine u listopadu. Cilj je skrenuti pažnju na palijativnu skrb, na potrebe onih koji su suočeni s neizlječivom bolešću i na potrebe njihovih obitelji, pokazati da su nam važni i da nisu zaboravljeni.
Cilj je ukazati na resurse koji postoje u zajednici i na raspolaganju su ovim korisnicima. Palijativna skrb bi trebala biti sveobuhvatna i skrbiti za cjelovitu osobu sa svim njegovim potrebama kako tjelesnim tako psihičkim, socijalnim i duhovnim. To znači da bi ovim ljudima na raspolaganju trebao biti multidisciplinarni palijativni tim koji će se sastojati od raznih stručnjaka za svako od ovih područja (liječnik, medicinska sestra, socijalni radnik, psiholog, duhovnik, volonter i sl).
Palijativna skrb bi trebala biti besplatna i dostupna svima što znači da trebamo izgrađivati sustav skrbi. Ove godine se svjetski dan obilježavao 8. listopada pod sloganom: Liječimo srca i zajednicu. Naglasak je bio na žalovanju koje je sastavni dio palijativne skrbi, a posebno je otežano bilo u vrijeme pandemije kada su mnogi umrli u bolnicama u izolaciji i bez mogućnosti da se obitelj oprosti od njih. Ovime nisu pogođene samo obitelji koje su izgubile svoje bližnje nego i profesionalci koji su brinuli o tim bolesnicima.
Ove je godine u okviru obilježavanja Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi, u Gradskoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, bila postavljena izložba slika Vladimira Njunjića, člana Hrvatskog likovnog društva (HLD). Izložba je bila donacijskog karaktera, a organizirana je uz veliki angažman gospođe Sonje Njunjić, supruge pokojnog slikara koji je preminuo u vrijeme epidemije. Izložba je izazvala dobar interes i prikupili smo određeni iznos donacija, a vlasnikom neke od preostalih slika može se postati i nakon njenog zatvaranja te na taj način podržati rad La Verne, ali i rad Udruge za prevenciju prekomjerne težine.
- ŽIN: Ove godine također obilježavate i prvu godišnjicu priče s ambasadorima akcije ZaČin ljubavi. O čemu je točno riječ?
Kao što sam već spomenula, svjesni smo da je tema palijativne skrbi ne baš light sadržaj i u konačnici tema o kojoj bi većina najradije ne razgovarala, a jako je važno da se o njoj i promišlja i razgovara i naravno, najvažnije je da se djeluje. Zato smo osmislili način na koji ćemo na mala vrata, ući u medijski prostor, ali i doći do vidljivosti u široj populaciji.
Predloženo nam je da se začini ponude poznatim domaćim gastro blogerima i blogericama te da oni preuzmu ulogu ambasadora akcije ZaČin ljubavi. Iz mjeseca u mjesec, od prošlog listopada, ti su dragi ljudi, kojima smo neizmjerno zahvalni za podršku, preuzimali kuhaču ambasadora i na svojim društvenim mrežama skuhali sadržaj i za našu udrugu.
Foto: Blaženka Eror Matić
Svaki je od njih uzeo ime nekog od začina, a sve je krenulo s Ribafishem koji se medijima i svojim pratiteljima predstavio kao Gospodin Ružmarin. Taj oblik akcije smo završili ovog listopada pa ukupno imamo 12 ambasadora i ambasadorica, a iduće godine će akcija dobiti nastavak u malo drugačijem obliku i i tome se jako veselimo.
- ŽIN: Što su Vas o novcu učili Vaši roditelji, bake djedovi, a kakav je Vaš odnos s novcem danas? Je li se promijenio?
Blaženka: Moji roditelji su me prvenstveno naučili da treba biti na pomoć bližnjemu jer su i oni tako radili – uvijek su bili spremni uskočiti ako je nekome trebalo.
Vezano uz novac, moram reći da nisu bili baš posebno spretni u zarađivanju, ali nisu se nikad žalili niti kukali kako nemaju. Živjeli smo skromno, ali nikad nisam čula da se netko žali zbog toga već se uglavnom radovalo zdravlju, dobrim odnosima, zajedništvu, susretima. Nekako je vladao stav da do novaca nije lako doći i da se treba jako mučiti da se do njega dođe.
Moj se odnos promijenio u toliko da sam shvatila da na ovom svijetu ima dovoljno novca za sve i da se ne treba zadovoljavati pukim preživljavanjem. Postala sam otvorena za zarađivanje i dotok novca. Ipak, u jednom trenutku sam se okrenula volontiranju i odlučila da neću sve svoje snage usmjeriti na zaradu za vlastite potrebe već sam ih usmjerila na prikupljanje sredstava za rad udruge koja pomaže drugima.
- ŽIN: Što biste poručili svim našim čitateljicama?
Blaženka: Dobro je činiti dobro. Nije to krilatica koju prvi put čuju, ali ja doista u to vjerujem i to nastojim živjeti. Najvažniji trag koji možemo ostaviti iza sebe jest trag dobrote. A itekako je dobar osjećaj vidjeti taj naš trag dok smo još ovdje.
Ako se neka od vaših čitateljica odluči svoj trag dobrote ostaviti i kroz podršku radu La Verne, unaprijed želim iskazati našu zahvalnost. Budite dobro. I dobri. Prema drugima i samima sebi.
Foto: privatna arhiva Blaženke Eror-Matić