Procjena rasta povišena zbog jačeg rasta potrošnje i oporavka u euro području
BDP je u prvom kvartalu 2024. rastao 4,7% u odnosu na isto tromjesečje 2023. godine, dodatno ubrzavajući u odnosu na četvrti kvartal prošle godine. Pritom glavni ton rastu daju osobna potrošnja i javni građevinski projekti sufinancirani EU fondovima, a očekuje se i pozitivan doprinos neto izvoza.
Ubrzanje rasta osobne potrošnje nastavlja se na snažan realni rast neto plaća i ostalih primanja zaposlenih uz solidan rast zaposlenosti, uzlet potrošačkog kreditiranja i snažan start turističke sezone potaknut ranijim Uskrsom. Na drugoj strani industrijska proizvodnja bilježi snažan pad naročito u segmentu kapitalnih i trajnih potrošačkih dobara, a u skladu s razočaravajućim kretanjem industrije diljem EU te smanjenjem izvozne potražnje.
U drugom kvartalu 2024. godine i dalje očekujemo visok realni rast BDP-a od oko 4% uslijed ubrzanja rasta plaća potaknutog povišicama u javnom sektoru te zahvaljujući inozemnoj turističkoj potražnji i zaduživanju stanovništva za osobnu potrošnju, kao i stabilizaciji poslovne klime u uslužnim sektorima diljem EU. Pad optimizma u sektoru industrijske proizvodnje uz snažan rast zaliha, naročito u izvozno-orijentiranom segmentu kapitalnih dobara, sugerira slabiju izvedbu proizvodnje te lošiji no očekivani robni izvoz u narednom razdoblju, i to nakon određenog poboljšanja na prijelazu iz prošle u ovu godinu.
Procjenu rasta BDP-a u ovoj godini povisili smo na 3,5% (s 2,5%) zahvaljujući oporavku ključnih vanjskotrgovinskih partnera u drugoj polovini godine, izrazito ekspanzivnoj pred-izbornoj fiskalnoj politici, robusnom tržištu rada te snažnijoj inozemnoj turističkoj potražnji u korist izvoza i osobne potrošnje. Snažnija turistička sezona, kao pokretač potrošnje, može dodatno ubrzati rast BDP-a, a pozitivna očekivanja temelje se na najavama vodećih tour operatera o dolascima stranih turista i rastu cijena. Unatoč padu kupovne moći posljednjih nekoliko godina, potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična s obzirom na mali udio troška na putovanja (ispod 3%) u osobnim primanjima. Valja napomenuti i da će ove godine plaće prosječnih Europljana rasti do 5%, odnosno 2-3% realno.
Poticaj za BDP su i investicije podržane rekordnim priljevom iz EU fondova na neto razini od 3,5% BDP-a godišnje te investicijama međunarodno-integriranih tvrtki u produktivnost, ali usporavaju privatne investicije zbog lošijih realnih uvjeta financiranja, sporijeg rasta kredita poduzećima (svega 3% nominalno) i nestabilne inozemne potražnje. Privatnim investicijama Hrvatska mora jačati proizvodni kapacitet i konkurentnost tvrtki, jer prema udjelu poslovnih investicija na razini 11% BDP-a zaostajemo u odnosu na prosjek EU-27 te prosjek CEE regije (u oba slučaja gotovo 14% BDP-a).
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
