Kakva je povezanost između rodne ravnopravnosti i svjetske sigurnosti?
Zadnjih sedam godina sam se imala prilike baviti temom rodne ravnopravnosti u kontekstu konfliktnih situacija.
Naime, radila sam kao promatračica u Specijalnoj promatračkoj misiji Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Ukrajini. Zajedno s nekolicinom kolega (muških i ženskih) u organizaciji koja je brojala otprilike tisuću ljudi, osvješćivali smo djelatnike ukrajinskih državnih institucija, udruga te ratom zahvaćeno lokalno stanovništvo o važnosti sudjelovanja žena u odlučivanju.
No krenimo s nekoliko osnovnih podataka iz Wikipedije. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, sa sjedištem u Beču, osnovana je 1973. godine i danas je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava i slobode medija. Osnovana na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, organizacija danas ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike.
Za OESS, kao i za UN, rodna ravnopravnost spada u opće i temeljne principe organizacije čiji prioritet je motivirati žene da se zaposle u tradicionalno muškom sektoru sigurnosti i tako ga postepeno promjene. Napokon, sigurnost – osobna i globalna – jednako je važna i za muškarce i za žene.
Foto: Reddit
Spomenuta Rezolucija zagovara ravnopravnost spolova u sektoru sigurnosti te polazi od toga da u konfliktnim područjima nesrazmjerno stradaju žene koje u pravilu nikad nisu ravnopravno uključene u mirovne pregovore te u poslije-ratni oporavak.
Ratovi dramatično polariziraju spolove. Dok muškarci ratuju, žene su zadužene za održavanje normalnog života u ratnom kontekstu. Žene najčešće vode računa o djeci, nabavi namirnica, prehrani i higijeni obitelji.
Rezolucija 1325 bila je prvi dokument Vijeća sigurnosti koji je zahtijevao od strana u sukobu da spriječe kršenje prava žena te da žene postanu tzv. agentice promjene na način da se aktivno uključe u mirovne pregovore koje tradicionalno vode muškarci. Također, žene bi trebale aktivno sudjelovati u obnovi i oporavku nakon sukoba.
Činjenica je da žene predstavljaju polovinu populacije. Činjenica je također da muškarci i žene različito razmišljaju i različito pristupaju rješavanju problema. Koliko smo puta vidjeli panele o strateškim temama, uključujući i o reproduktivnim pravima žena, na kojima su sjedili isključivo muškarci i niti jedna žena? Kako je moguće zaobići stanovništvo polovine planete pri donošenju jedne ovakve odluke?
UN je tako objavio i zanimljivu statistiku da se uspješnost mirovnih pregovora povećava za 30 posto, ako u pregovorima sudjeluju ravnopravno i muškarci i žene. Izvjesno je da su poduzeća u kojima se poštuju principi jednakosti spolova, uključivosti i rodne raznolikosti kreativnija i uspješnija. Što je veća ravnopravnost spolova i sudjelovanje žena u odlučivanju, to je zemlja ekonomski uspješnija. Ratovi se vode češće tamo gdje postoji izražena neravnopravnost spolova te tradicionalna podjela rodnih uloga.
Na neki način, ova Rezolucija nas podsjeća da najkvalitetnije strateške odluke muškarci i žene moraju donositi zajedno u svim važnim segmentima života, uključujući i u sektoru sigurnosti. Htjeli bi vidjeti više muškaraca među nastavnicima i odgajateljima naše djece, kao i više žena tamo gdje se donose strateške odluke. Samo nadopunjavajući jedni druge u sinergiji možemo stvoriti čvršću obitelj, sigurniju i čišću planetu te lakše premostiti globalne sukobe i ratove.
Foto: Pexels
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
