7 stvari koje trebamo znati kada upisujemo školu stranih jezika
Često se kaže koliko stranih jezika govorite, toliko vrijedite, što i nije daleko od istine. Strani jezik je kompetencija koja nam je svima uvelike potrebna. Potrebna nam je na putovanjima, za radno mjesto, ali najvažnije od svega, potrebna nam je za obogaćivanje vlastitih znanja.
Samostalno učenje je poželjno i ima svoje prednosti. Možemo učiti u svojem ritmu, u vrijeme koje nama odgovara, ali ponekad je teško organizirati takvo učenje. Pitamo se koji je udžbenik najbolje kupiti, koje dopunske materijale pribaviti, na koji način učiti…
I pada odluka da to sve jednostavno ne želimo sami i upisujemo tečaj stranog jezika. Počinjemo pretraživati po internetu koji je izbacio veliki broj škola stranih jezika. Pregledali smo na desetak web stranica, ali se nismo snašli. Što sad? Što gledati? Kako odlučiti? Na što obratiti pažnju?
Među strukom i strukovnim udruženjima koje promiču učenje stranih jezika vrlo često se može čuti da je fond sati najveći problem. Vjerujemo da svako od nas nema vremena cijeli život učiti jezik (iako bi mogli sada argumentirati da učenje jezika upravo toliko traje – pa pogledajte samo znanje materinjeg jezika), ali s razlogom postoji propisana satnica unutar koje se postižu određeni ishodi učenja (to je onaj fensi naziv za znat ću to nakon učenja).
Taj propisani broj sati preuzet je iz dokumenta koji se naziva Europska jezična mapa, a jednak je za sve ljude koje uče strane jezike u Europskoj uniji (više o CEFR-u). Iz tog razloga je i više nego jasno da ne možete naučiti isto ako program pohađate 40 sati u grupi od 12 polaznika ili 70 sati u grupi od 8 polaznika.
Vrlo zavaravajuća informacija može biti da se nude tečajevi (nigdje ne piše koliko sati) po niskoj cijeni. I tada pomislite da su te ponude daleko jeftinije, a i brže. Međutim, je li stvarno jeftinije (provjerite broj sati) i brže (provjerite što ćete stvarno naučiti)?
Svi se slažemo da je lijepo i godi našem egu kada na inicijalnom testu budemo na što višem stupnju. Međutim, nema potrebe za ljutnjom ako nam netko stručan ipak kaže da to nije kako smo si mi zamislili/procijenili.
Testiranje postoji i nužno je kako bi se stručno procijenilo koji ste stupanj, točnije koji ste modul unutar stupnja, jer ćete upisom upravo u tu grupu najbolje napredovati i nadograditi postojeće znanje.
Kako bi se pokrile sve jezične vještine, testiranje bi svakako trebalo biti usmeno i pisano pa stoga ne pristajte na online ispite u kojima imate 10-ak pitanja te mogućnost da izaberete točan odgovor (budimo iskreni – ponekad i pogodite). Na taj način nitko ne može procijeniti vaše znanje (možda sreću i reći vam kada da uplatite loto) i vrlo vjerojatno će vas nenamjerno rasporediti u pogrešnu grupu.
Foto: Pexels
Osim znanja, dob je sljedeći faktor koji treba uzeti u obzir. Susretali smo se s upitima gdje bi, zbog lakše organizacije vremena, mama i sin htjeli ići u istu grupu, u isto vrijeme, kod iste profesorice… Nikako!
Mama (41) i sin (13) imaju različite interese, brzinu usvajanja gradiva, metode poduke i u konačnici različite aktivnosti kojima se gradivo usvaja, drugačije udžbenike i teme. Iz tog razloga ključno je voditi računa o tome da se za različite dobne skupine trebaju formirati različite grupe.
Ponekad je pedagoški nedopustivo je da zajedno u grupi budu 4. razred osnovne škole zajedno s 1. razredom osnovne škole (različita brzina usvajanja gradiva i pisanja), a kamoli veće razlike u dobi.
Nekad su se grupe smatrale optimalnima ako su brojale od 12 do 15 polaznika. Ministarstvo ih kod verifikacije programa i danas takvima priznaje, ali svi znamo da je, pogotovo kod učenja jezika, dobro da su grupe malo manje od gore navedenog broja.
Optimalan broj polaznika je od 8 do 10 jer se tada omogućava kvalitetna interakcija na satu – rad u paru, rad u grupi, odnosno provođenje svih aktivnosti koje za cilj imaju potaknuti komunikaciju koja je i svrha učenja. Ako vam se ponekad čini da je grupa koja ima tri polaznika odlična grupa jer je koncentracija samo na vama, znajte da profesori u takvim grupama ne mogu provoditi sve komunikacijske aktivnosti koje dovode do usvajanja stranog jezika.
Jasno je da cijena nije mjerilo kvalitete, ali može biti jako sumnjivo kada vidite na nekoj stranici za grupnu kupovinu tečaj jezika za primjerice 120 eura umjesto 370 eura?
Svaka škola koja ima standarde kvalitete i ulaže u svoj poslovni proces te posluje legalno (bez računa se ne računa, zar ne?) ne može imati tako nisku cijenu. Možda se može platiti susjedi 15 eura za školski sat da s vama malo prođe pluskvamperfekt, ali se sjetite da je to za instrukcije na crno, u nečijoj kuhinji i da taj iznos ne pokriva ništa od ostalih troškova koje kvalitetna škola ima u svojim poslovnim procesima. A tu je uvijek i taj broj sati koji smo već naveli ranije.
Saznajte i pitajte u školi imaju li verificirane programe. Jedan broj škola nema programe odobrene od strane nadležnog Ministarstva već svoj program temeljen na temama za koje su materijale skinuli s interneta ili kopirajući neprikladne udžbenike.
Nije da imamo nešto protiv interneta, ali neprovjerene stranice mogu imati i neprovjeren (čitaj: jezično neispravan) sadržaj. Svi programi koji se nude u školama jezika bi, prije svega, trebali biti usklađen s Europskom jezičnom mapom koja jasno i nedvosmisleno propisuje ishode učenja po jezičnim razinama i ne ostavlja školama prostor da ju interpretiraju kako žele.
Ako je pritom program i verificiran te je svjedodžba javna isprava (upisuje se u e-radnu knjižicu) možete biti sigurni da je riječ o kvalitetnoj školi s kvalitetnim programima.
Svakako se raspitajte u školi i zatražite informacije o predavačima. I upoznajte ih ako je to moguće. Naravno da ne trebate biti CIA i tražiti adresu stanovanja profesora, ali njegove/njezine kvalifikacije i iskustvo su minimum što trebate znati o osobi koja bi vam trebala prenijeti svoje znanje.
U Hrvatskoj je jako popularno tražiti predavače koji su native speakeri. Ako je osoba profesor jezika koji predaje onda je veliki plus činjenica da je izvorni govornik. I mi ih imamo u Angli, ali prije svega je važno da osoba posjeduje metodičke, pedagoške i ostale jezične kompetencije koje su važne za prenošenje znanja.
Zamislite to ovako… Vi ste izvorni govornik hrvatskog jezika, ali biste li se usudili stati pred grupu ljudi i učiti ih hrvatski objašnjavajući im kako će npr. deklinirati neki pridjev? Dakle, izvorni govornik da, dokle god je i profesor jezika koji predaje.
Sada samo ostaje da potražite školu koja zadovoljava gornje kriterije i vaše savladavanje još jednog stranog jezika (ili utvrđivanje onog koji ste učili) može početi.
Foto: Pexels
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
