Zlato i srebro ruše rekorde: zašto su ciljne cijene banaka već postale prošlost u 2026.
Zlato i srebro ušli su u 2026. s momentumom koji je mnoge analitičare i investicijske banke zatekao nespremne. U samo nekoliko tjedana oba metala postavila su nove povijesne rekorde, a razine koje su još nedavno izgledale kao ambiciozne ciljane cijene sada se testiraju znatno ranije od očekivanog.
Zlato je prema recentnim tržišnim podacima probilo 4.900 dolara po unci i dosegnulo rekord oko 4.967 dolara, što je rast od približno 80 posto u posljednjih 12 mjeseci. Srebro je otišlo još dalje: u odnosu na godinu ranije poraslo je oko 225 posto. Nakon trgovanja blizu 90 dolara sredinom siječnja, cijena se pomaknula prema rekordnoj zoni oko 99 dolara po unci.
Ovakvo kretanje cijena ostavlja tržište u području u kojem se prognoze teže oslanjaju na uobičajene obrasce. Kada se rekordni rast nastavlja bez klasičnog vala realizacije dobiti, modeli procjena rizika i ciljne razine počinju kasniti, a banke su prisiljene revidirati očekivanja.
Uobičajeno je da nakon snažnog rasta uslijedi snažnija prodaja, barem privremeno. No ovaj put profit taking je, prema komentarima sudionika tržišta, bio iznenađujuće skroman. To je važan detalj jer se prognoze često oslanjaju na pretpostavku da će dio ulagača zaključati dobit čim cijena uđe u zonu rekorda.
Ako se prodaja ne pojavljuje u očekivanom obujmu, tržište može dulje ostati u režimu u kojem kupci prihvaćaju sve više cijene, a svaki manji pad izaziva nove ulaze. Takva dinamika sama po sebi otežava predviđanje završetka ciklusa.
U središtu priče ponovno su očekivanja vezana uz američke kamatne stope. Kada tržište vjeruje da je ciklus smanjenja stopa izvjestan, realni prinosi imaju tendenciju pada, dolar slabi, a plemeniti metali dobivaju dodatni vjetar u leđa. U isto vrijeme, rasprave o inflaciji, tarifama i trgovinskim tenzijama pojačavaju potrebu za zaštitom portfelja.
Geopolitička neizvjesnost dodatno podiže premiju sigurnosti. Zlato u takvim epizodama obično preuzima ulogu glavne zaštite, no ovaj put i srebro snažno sudjeluje, djelomično zbog specifičnih faktora ponude i industrijske potražnje.
Jedan od strukturnih elemenata koji analitičari ističu posljednjih godina jest kupnja zlata od strane središnjih banaka. Takva potražnja je drugačija od klasičnog investicijskog toka jer ne ovisi primarno o kratkoročnim oscilacijama cijena, nego o dugoročnijim ciljevima diversifikacije pričuva i smanjenja ovisnosti o pojedinim valutama.
U okruženju u kojem središnje banke ostaju aktivne, tržište dobiva stabilnu bazu potražnje, što dodatno umanjuje pritisak prodaje i pridonosi tome da prognoze sporije hvataju korak.
Iako je zlato snažno poraslo, srebro se nametnulo kao zvijezda ciklusa. Razlog je u njegovoj dvostrukoj ulozi: osim kao zaštita i investicijski metal, srebro je i ključna industrijska sirovina. Potražnju pogone sektori poput solarne industrije, elektronike, poluvodiča i električnih vozila.
Drugi dio priče je ponuda. Tržište srebra je manje i osjetljivije, a ponuda je često ograničena jer se značajan dio srebra dobiva kao nusproizvod rudarenja drugih metala. To znači da rast cijene srebra ne dovodi automatski do brzog rasta proizvodnje. Ako se istodobno pojača industrijska potražnja i investicijski interes, cijena može reagirati naglo i snažno.
Ulagači su tražili smjernice velikih investicijskih kuća, ali velik dio ciljeva za kraj 2026. već je dosegnut ili je na dohvat ruke. Pojedine banke ranije su očekivale prosječne razine oko 5.000 dolara za zlato u završnici 2026., uz scenarij daljnjeg rasta u 2027. Drugi su ciljali 4.800 do 4.900 dolara u četvrtom kvartalu 2026. ili oko 5.000 dolara u ranijim fazama godine. Brzina rasta u siječnju i veljači učinila je te projekcije manje korisnima kao kompas, jer tržište pokušava formirati novu ravnotežu u realnom vremenu.
U praksi, to znači da su prognoze sve više opis scenarija, a sve manje precizna mapa puta. Tržište trenutno reagira na kombinaciju makro signala, politike i fizičke dostupnosti metala.
Nakon ovako snažnog rasta, ključna pitanja su ista: hoće li se pojaviti okidač za jaču realizaciju dobiti i hoće li makro uvjeti ostati jednako poticajni.
Za zlato je presudno hoće li očekivanja o smanjenju stopa ostati čvrsta i hoće li se realni prinosi zadržati pod pritiskom. Za srebro je dodatno važan industrijski ciklus, odnosno tempo ulaganja u energetsku tranziciju i tehnologiju. Ako globalni rast uspori, srebro može postati volatilnije upravo zato što nosi veći industrijski dio priče. S druge strane, ako se tijesna ponuda nastavi, svaki novi val potražnje može izazvati još izraženije pomake.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
