12 stvari koje koristite gotovo svaki dan, a malo tko zna da iza njih stoje žene
Kad razmišljamo o velikim izumiteljima, u glavi nam se gotovo automatski pojavljuju ista imena. Nikola Tesla. Thomas Edison. Alexander Graham Bell. Braća Wright. Povijest je puna muškaraca koji su svojim idejama promijenili svijet, i s razlogom su zapamćeni.
Ali postoji druga strana te priče.
Mnoge žene također su mijenjale način na koji živimo, samo što su njihova imena puno rjeđe završavala u udžbenicima. Ponekad zato što su radile u vrijeme kada se njihove ideje nisu shvaćale ozbiljno. Ponekad zato što je patent pripadao tvrtki za koju su radile. A ponekad jednostavno zato što je povijest bolje pamtila proizvod nego osobu koja ga je osmislila.
Možda ćete neka od ovih imena čuti prvi put. Njihove izume gotovo sigurno nećete.
Ako jutro ne možete zamisliti bez šalice procijeđene kave, zahvalite Melitti Bentz. Njemačkoj domaćici početkom prošlog stoljeća dosadio je talog u šalici pa je uzela limenu posudicu, probušila nekoliko rupica i iskoristila papir iz sinove bilježnice kao prvi filter. Bio je to početak tvrtke Melitta, jednog od najpoznatijih svjetskih proizvođača filtera za kavu.
Prije nego što smo imali tipku “Delete”, pogreška na pisaćoj mašini značila je ponovno tipkanje cijele stranice. Tajnica Bette Nesmith Graham odlučila je da mora postojati jednostavnije rješenje. Pomiješala je bijelu boju na bazi vode i napravila prvi tekući korektor, kasnije poznat kao Liquid Paper. Tvrtku je 1979. prodala za gotovo 50 milijuna dolara.
Svaki put kada pogledate tko vam zvoni preko kamere na ulaznim vratima, koristite ideju staru gotovo šezdeset godina. Marie Van Brittan Brown osmislila je prvi kućni sigurnosni sustav s kamerama, monitorom i mogućnošću daljinskog otključavanja vrata. Njezin patent iz 1969. smatra se jednim od temelja modernog videonadzora.
Ako nosite naočale, fotografirate mobitelom ili gledate kroz kameru, vjerojatno ste već koristili izum Katharine Burr Blodgett, a da niste imali pojma. Ova kemičarka razvila je prvo staklo koje je značajno smanjivalo odsjaj, što je kasnije postalo važno za naočale, kamere, mikroskope, teleskope i ekrane. Nije zvučan izum poput aviona ili telefona, ali bez njega bi mnoge stvari koje danas gledamo bile mutnije, napornije i puno manje ugodne za oči.
Zimska vožnja bila bi puno neugodnija da Margaret Wilcox nije krajem 19. stoljeća osmislila sustav koji koristi toplinu motora za zagrijavanje unutrašnjosti automobila. Njezin patent postavio je temelje današnjih automobilskih grijača.
Mary Anderson do ideje nije došla u laboratoriju nego promatrajući vozača tramvaja koji je po snijegu svakih nekoliko minuta morao otvarati prozor i rukom brisati staklo. Osmislila je mehanički brisač kojim se upravlja iz unutrašnjosti vozila. Proizvođači automobila tvrdili su da izum nema budućnost. Danas ga ima svaki automobil.
Prije Margaret Knight papirnate vrećice bile su šiljaste i nepraktične. Njezin stroj omogućio je proizvodnju vrećica s ravnim dnom koje mogu samostalno stajati. Jedan je muškarac pokušao ukrasti njezin izum i patentirati ga kao svoj, ali ga je Knight dobila na sudu zahvaljujući vlastitim skicama i bilješkama.
Josephine Cochrane nije pokušavala revolucionirati kućanstvo. Samo joj je bilo dosta razbijenog porculana. Zato je 1886. razvila prvi uspješni mehanički stroj za pranje posuđa. U početku su ga kupovali hoteli i restorani, a kasnije je postao standard gotovo svakog doma.
Kada je kemičarka Stephanie Kwolek istraživala nove materijale za automobilske gume, dobila je neobičnu smjesu koju su kolege htjeli baciti. Inzistirala je da se ipak testira. Rezultat je bio Kevlar, vlakno pet puta čvršće od čelika po istoj težini. Danas štiti policajce, vojnike, vatrogasce i milijune ljudi diljem svijeta.
Hedy Lamarr bila je jedna od najvećih filmskih zvijezda svog vremena, ali je u slobodno vrijeme razvijala tehnička rješenja. Tijekom Drugog svjetskog rata osmislila je sustav “skakanja frekvencija”, tehnologiju koja je desetljećima kasnije postala jedan od temelja Wi-Fi-ja, Bluetootha i GPS-a. Njezina znanstvena ostavština dugo je ostala u sjeni filmske karijere.
Prije nego što je Monopoly postao jedna od najprodavanijih društvenih igara na svijetu, Elizabeth Magie osmislila je The Landlord’s Game. Ideja joj nije bila slaviti bogatstvo nego pokazati koliko monopol može biti štetan za društvo. Godinama kasnije igra je prerađena, komercijalizirana i postala globalni hit pod drugim imenom.
Jedan od najpoznatijih kolačića na svijetu nastao je sasvim slučajno. Ruth Wakefield ponestalo je čokolade za pečenje pa je u tijesto dodala komadiće čokolade očekujući da će se otopiti. Nisu. Tako su nastali prvi chocolate chip cookies, a recept je kasnije osvojio svijet.
Kad se govori o hrvatskim izumima, najčešće se spominju Penkala ili Tesla. No malo tko zna da iza jednog od najpoznatijih hrvatskih proizvoda također stoji žena. Kemičarka Zlata Bartl predvodila je razvoj recepture za Vegetu u Podravki 1958. godine. Danas se Vegeta prodaje u desecima zemalja svijeta i jedan je od najprepoznatljivijih hrvatskih brendova. Možda nije riječ o izumu koji je promijenio tehnologiju, ali teško je pronaći domaći proizvod koji je ostavio veći trag u svakodnevnom životu milijuna ljudi.
Možda je upravo to najveća lekcija ovog popisa. Povijest ne zaboravlja uvijek zato što nešto nije bilo dovoljno važno. Ponekad jednostavno bolje zapamti proizvod nego osobu koja ga je stvorila. A kad malo zagrebete ispod površine, otkrijete da su žene iza mnogih stvari koje koristimo svaki dan, samo ih rijetko povezujemo s njihovim imenima.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
