Wall Street zaključio je srijedu uglavnom u plusu, uz snažan rast zdravstvenog i sektora osnovnih materijala, dok su pad prinosa na dugoročne američke državne obveznice i snažan rast kriptovaluta obilježili trgovanje.
S&P 500 ojačao je 0,21% i zaključio na 7.707 bodova, dok je Nasdaq 100 pao 0,22% te završio trgovanje na 29.426 bodova. Dow Jones ojačao je 0,22% i zaključio na 53.463 boda.

Sedam od jedanaest sektora zaključilo je dan u plusu. Najveći rast ostvario je sektor osnovnih materijala (+3,62%), a slijedili su zdravstveni sektor (+3,37%) i sektor diskrecijskih potrošačkih proizvoda (+2,12%). S druge strane, najveći pad zabilježili su industrijski sektor (-1,19%), financijski sektor (-0,89%) i tehnološki sektor (-0,68%).
Trump ponovno traži niže kamatne stope Feda
Trump je ponovno je kritizirao Fed zbog toga što ne snižava kamatne stope, tvrdeći da dobri gospodarski podaci ne bi trebali biti razlog za održavanje visokih stopa. Ponovno je optužio dio dužnosnika Feda za političke motive, ali je iz kritika izuzeo predsjednika Feda Kevina Warsha, kojeg je pohvalio za „odličan posao“. Warsh je u svibnju naslijedio Jeromea Powella, koji je ostao guverner Feda.
Trump tvrdi da bi niže stope pomogle održavanju gospodarskog rasta i smanjile troškove financiranja američkog duga od gotovo $40 bilijuna. Također je kritizirao činjenicu da SAD ima znatno više kamatne stope od nekih drugih zemalja, posebno navodeći Švicarsku, čija se referentna stopa nalazi oko nule.
Trumpove izjave uslijedile su istog dana kada je objavljen zapisnik sa srpanjskog sastanka FOMC-a, koji je pokazao da su mnogi dužnosnici spremni razmotriti povećanje kamatnih stopa ako inflacija ne nastavi padati. Inflacijski podaci nakon sastanka uglavnom su bili povoljniji, ali inflacija i dalje ostaje iznad Fedova cilja od 2%. Istodobno je američko gospodarstvo u drugom tromjesečju raslo po godišnjoj stopi od samo 1,5%, nakon 2,1% u prvom tromjesečju.
Fed razmatra povećanje kamata ako inflacija ne nastavi padati
Zapisnik sa sastanka FOMC-a održanog 28. i 29. srpnja pokazao je da mnogi dužnosnici Feda smatraju da bi dodatno zaoštravanje monetarne politike moglo biti potrebno ako inflacija ne nastavi padati. Dio članova smatra da financijski uvjeti možda nisu dovoljno restriktivni da bi se inflacija vratila na cilj od 2%.
FOMC je glasao 9 prema 3 za zadržavanje referentne kamatne stope na 3,50%–3,75%. Tri člana koja su glasala protiv – Beth Hammack, Lorie Logan i Neel Kashkari – zalagala su se za povećanje od 25 baznih bodova, smatrajući da bi ranije povećanje moglo spriječiti potrebu za agresivnijim zaoštravanjem kasnije.
Podaci objavljeni nakon sastanka pokazali su umjerenije mjesečne pritiske na cijene, ali inflacija i dalje ostaje iznad cilja. PCE indeks za lipanj pao je 0,1% na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa iznosila 3,7%. Istodobno je tržište rada oslabilo, broj zaposlenih izvan poljoprivrede u srpnju smanjen je za 23.000, dok je nezaposlenost pala na 4,1%, ponajprije zbog smanjenja radne snage.
Predsjednik Feda Kevin Warsh zasad pokazuje sklonost strpljivom pristupu. Nakon novijih inflacijskih podataka tržišta sada očekuju da bi Fed mogao zadržati stope nepromijenjenima do prosinca, a zatim ih ponovno povećati; ranije se povećanje očekivalo već u rujnu.
Američki državni dug premašio 40 bilijuna dolara
Ukupni dug američke vlade dosegnuo je $40,05 bilijuna, čime se više nego udvostručio u odnosu na $19,4 bilijuna prije deset godina. Granicu od $30 bilijuna SAD je premašio prije samo četiri i pol godine, a snažnom rastu duga pridonijeli su dugogodišnji proračunski deficiti i fiskalni poticaji tijekom pandemije. Udio duga koji drži javnost približio se razini od 100% BDP-a.
Samo u srpnju proračunski deficit iznosio je $432,3 mlrd, najviše od ožujka 2021., dok se deficit od početka godine približava $1,8 bilijuna i veći je nego u istom razdoblju prošle godine.
Fiskalna situacija sve više utječe i na financijska tržišta. Prinosi na američke državne obveznice od kraja lipnja snažno su porasli na razine koje nisu viđene od prije globalne financijske krize. Rast prinosa potiču zabrinutost zbog visokog duga i deficita, velika izdanja korporativnih obveznica povezana s ulaganjima u AI, rast terminske premije te zabrinutost oko Fedove borbe protiv inflacije. Ministarstvo financija zbog toga je najavilo povećanje otkupa dugoročnih državnih obveznica.
Viši prinosi istodobno povećavaju trošak financiranja države. Kamate na američki dug ove su godine dosegnule gotovo $1,2 bilijuna te predstavljaju najveću stavku proračunskih rashoda nakon Social Securityja i Medicarea.
Bitcoin i ether snažno porasli nakon Trumpove podrške kriptoindustriji
Bitcoin, ether i druge kriptovalute snažno su porasli nakon što je Trump pozvao Kongres da usvoji Clarity Act, zakon za koji se očekuje da će potaknuti razvoj kriptoindustrije, te ponovno potvrdio svoju podršku sektoru i planove za kupnju značajnih količina Bitcoina. Trump je također dao naslutiti mogućnost reguliranja decentralizirane burze Hyperliquid, čiji je token u 24 sata porastao oko 20%.
Rastu kriptovaluta pridonio je i pad prinosa na američke državne obveznice, nakon što je Ministarstvo financija najavilo značajno povećanje otkupa 20-godišnjih i 30-godišnjih obveznica. Niži prinosi povećavaju privlačnost rizičnije imovine poput Bitcoina. Volumen trgovanja iShares Bitcoin Trust ETF-om (IBIT) bio je više od 4,5 puta veći od 30-dnevnog prosjeka, dok je volatilnost Bitcoina snažno porasla.
Snažan rast kriptovaluta izazvao je i drugu najveću likvidaciju short pozicija u povijesti, dok je ether dosegnuo tromjesečni maksimum te u sedam dana porastao oko 19%, na $2.251. Bitcoin se prethodnih šest tjedana kretao između približno $62.000 i $66.000, nakon što se gotovo prepolovio u odnosu na rekord iz listopada.
Marvell skočio gotovo 10% nakon proširenja suradnje s Googleom
Dionice Marvell Technologyja porasle su gotovo 10% nakon objave ugovora kojim Google dobiva mogućnost kupnje do 58.970.907 Marvellovih dionica po cijeni od $206,58, odnosno udjela vrijednog do približno $12,2 mlrd. Mogućnost stjecanja tog udjela povezana je s Googleovim ciljevima kupnje Marvellovih proizvoda do fiskalne 2033. godine.
Dogovor je dio proširenog partnerstva dviju kompanija na području prilagođenih čipova, a uključivat će proizvode povezane s Googleovim TPU ekosustavom, među kojima su akceleratori za AI inferenciju te kontroleri za pohranu podataka i mrežna sučelja.
Google je tijekom posljednjeg desetljeća na prilagođenim čipovima uglavnom surađivao s Broadcomom, a dvije su kompanije svoje partnerstvo dodatno proširile u travnju. Nakon vijesti o Marvellu, dionice Broadcoma pale su oko 5%.
Moderna i Merck objavili pozitivne rezultate cjepiva protiv raka
Eksperimentalno personalizirano mRNA cjepivo protiv raka Moderne i Mercka pokazalo je pozitivne rezultate u prvom ispitivanju faze 3, koje je uključivalo više od 1.100 pacijenata s visokorizičnim ili uznapredovalim melanomom. Cjepivo u kombinaciji s Merckovom imunoterapijom Keytruda značajno je produljilo razdoblje bez povratka bolesti u odnosu na samu Keytrudu te smanjilo rizik širenja raka na udaljene dijelove tijela.
Cjepivo se prilagođava mutacijama tumora svakog pojedinog pacijenta kako bi imunološki sustav naučio prepoznati i uništiti specifične markere raka. Terapija se dobro podnosila, a nuspojave su bile slične onima kod uobičajenih cjepiva. Ispitivanje će se nastaviti kako bi se procijenio i utjecaj na ukupno preživljenje, a kompanije planiraju razgovore s regulatorima o mogućem odobrenju.
Rezultati dodatno potvrđuju potencijal personaliziranog pristupa liječenju raka. Moderna i Merck istu tehnologiju već ispituju kod drugih tumora, uključujući rak pluća nemalih stanica, rak mokraćnog mjehura i karcinom bubrežnih stanica.
Tržište je snažno reagiralo na rezultate: dionice Moderne porasle su oko 177%, a Mercka više od 12%. Razlika u reakciji dijelom odražava veličinu kompanija, prije objave Merckova tržišna kapitalizacija iznosila je oko $333 mlrd, a Modernina oko $25 mlrd.
Ostala tržišna kretanja
Prinos na 2Y američku državnu obveznicu porastao je 0,4 bazna boda na 4,179%, dok je prinos na 10Y obveznicu pao 5,3 bazna boda na 4,653%.
Zlato je poraslo 4,09% na $4.511 po unci, dok je srebro poraslo 2,79% na $65,83.
Bitcoin je zaključio dan na razini od $69.325 (+7,12%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, porastao je 0,13% na 14,91 bod.