Zdrav odnos
s novcem

Zdravstveni i ekonomski izazovi menopauze: 30 % niža radna produktivnost, 30 % manje radnih sati i 30 % veći rizik nezaposlenosti

Zdravstveni i ekonomski izazovi menopauze: 30 % niža radna produktivnost, 30 % manje radnih sati i 30 % veći rizik nezaposlenosti

Varijacije spolnih hormona u godinama koje prethode menopauzi utječu na stvaranje neurotransmitera i neuromodulatora u mozgu iz čega proizlaze tipični simptomi perimenopauze.

Simptomi se mogu pojaviti u različitim kombinacijama i intenzitetu, ali većina žena može osjetiti neke od simptoma koji ih mogu manje ili više ometati u radnom okruženju.

  • Iznenadni naleti vrućine i znojenja, praćeni crvenilom kože i ponekad lupanjem srca i znojenja mogu izazvati neugodu u društvu ili narušavati san.
  • Nesanica i smanjena kvaliteta sna mogu dovesti do umora, smanjene koncentracije i razdražljivosti tijekom radnog vremena te narušiti međuljudske odnose.
  • Ukočenost i bolovi u zglobovima i mišićima, učestalo mokrenje ili inkontinencija mogu ograničavati kretanje i društvenu aktivnost
  • Osjećaj mentalne usporenosti (brain fog) – otežano verbalno izražavanje, zaboravljivost, smanjena koncentracija i učenje novih sadržaja mogu uzrokovati strah od gubitka profesionalnih kompetencija ili strah od početka demencije.
  • Promjene raspoloženja i preosjetljivost u komunikaciji može dovesti do osjećaja gubitka kontrole, nesigurnosti i osjećaja manje vrijednosti na radnom mjestu.
  • Anksioznost može otežati koncentraciju, donošenje važnih odluka i adekvatne reakcije u  stresnim situacijama.

Radna produktivnost i ekonomske posljedice težih simptoma menopauze

  • češće korištenje pauza tijekom radnog vremena,
  • smanjenje broj radnih sati kako bi se nosile sa svojim simptomima,
  • smanjenje radnih sati može rezultirati i smanjenjem plaće,
  • financijska nestabilnost obitelji i ovisnost o partneru mijenja životni standard žene,
  • zbog nemogućnosti obavljanja poslova ili problema u održavanju profesionalnih veza, mogu biti podložnije otkazima i nezaposlenosti,
  • poslodavci mogu biti primorani na prilagodbu radnih uvjeta za žene koje doživljavaju ozbiljne simptome menopauze – fleksibilno radno vrijeme, opcije za rad na daljinu ili specifične zdravstvene mjere,
  • iako je ulaganje u zdravlje zaposlenika dugoročno korisno, u početku zahtijeva financijska ulaganja koja mogu biti opterećenje za male tvrtke,
  • povećana učestalost posjeta liječnicima i potreba za terapijama može uzrokovati povećane troškove zdravstvene zaštite,
  • zadnjih desetljeća sve je veći udio perimenopauzalnih žena u ukupnom broju zaposlenih pa time i mogući učinci simptoma menopauze na radnu produktivnost.

Rezultati studije SWAN u SAD-u (Study of Women’s Health Across the Nation) ukazuju da žene s težim oblikom valunga i poremećaja sna imaju za 30 % nižu radnu produktivnost, 30 % manje radnih sati te 30 % veći rizik nezaposlenosti što za gospodarstvo SAD-a stvara gubitak od 2 milijarde dolara godišnje.

Ranije se valunge doživljavalo kao prolaznu tjelesnu neugodu, više estetski i društveni, nego zdravstveni problem. Zadnjih godina klinička istraživanja dokazuju da žene s izraženijim valunzima, češće imaju poremećaj spavanja, kognitivne i psihološke tegobe, da su sklonije migreni te da mogu biti predznak kasnijih zdravstvenih rizika – kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.

Valunge treba liječiti!

Prvenstveno prirodnim metodama –  mediteranski tip prehrane, tjelesna aktivnost, izbjegavanje alkohola i cigareta, opuštanje uz boravak u prirodi, hobiji i druženje s prijateljima, vježbe disanja i opuštanja.

Sljedeći korak mogu biti različiti oblici psihoterapije, fizioterapije i fitoterapije. Nekoliko antidepresiva osim psihološkog učinka primjenjuje se u terapiji valunga, a povoljno djeluju i na kvalitetu sna i menopauzalne migrene

U težim oblicima menopauzalnih simptoma kada ne pomažu ovi postupci u obzir dolazi hormonsko nadomjesno liječenje (HNL):

  • nadoknada estrogena i progesterona ublažava gotovo sve simptoma menopauze – od valova vrućine i nesanice, urogenitalne atrofije, mentalnog disbalansa do poboljšanja raspoloženja i libida,
  • najbolji učinak i najmanje rizike HNL ima ako se započne u godinama oko menopauze (zadnje menstruacije u životu),
  • primjeni prethodi detaljna procjena tromboembolijskih rizika i rizika raka dojke,
  • hormonsku terapiju se ne preporučuje započeti bez mamografije i ultrazvučnog pregleda dojki – to se odnosi i na primjenu fitoestrogena i bioidentičnih hormona,
  • dokazan je preventivni učinak HNL-a na demenciju, kardiovaskularne bolesti, osteoporozu te smanjenje rizika raka debelog crijeva,
  • odabir sastava hormona je individualan ovisno o dominantnim simptomima,
  • prednost se daje preparatima koji sadrže prirodni estrogen i progesteron,
  • prednost imaju preparati koji se primjenjuju putem kože (gel, sprej, krema, naljepci),
  • započinje se najnižom dozom uz postepeno povećanje do doze koja kupira simptome.

Vitalnost, fizičko zdravlje, kvalitetan odnos s partnerom, ekonomska sigurnost su važni faktori koji utječu na zadovoljstvo i ljepotu života u ovom razdoblju.

Živimo u suvremeno doba kada simptomi menopauze ne bi trebali biti misterij ili nešto čega se treba stidjeti

Budimo otvorene prema terapijskim mogućnostima kojima možemo poboljšati svoje emotivno i kognitivno funkcioniranje, radnu produktivnost te prevenirati ozbiljne bolesti.

Menopauza treba biti poticaj za veću posvećenost vlastitom zdravlju, preventivnim pregledima i usvajanju zdravijih životnih navika. Menopauza može biti i poticaj za osobni rast i razvoj, bolje upravljanje stresom i bolji balans privatnog i profesionalnog života.

Foto: Unsplash

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi
kako otvoriti opg

Kako osnovati OPG u 8 koraka: Potrebna dokumentacija, oblici i koju djelatnost odabrati

Za čime ljudi zaista čeznu (i zašto to često skrivaju)

Sve što trebate znati o intelektualnom vlasništvu

Pretraga

znn