7BET28,95-1,19%7POL11,82+1,46%7SLO64,80+0,78%ACI810,00-0,61%ADPL24,30+0,83%ADRS196,00-2,00%ADRS2119,00-0,42%ARNT44,80-0,88%ATGR54,00+1,89%BSQR29,200,00%CTKS159,00+1,27%DDJH43,00-2,27%DLKV17,60+0,57%ERNT222,000,00%H273N99,600,00%HT39,20+0,77%IG65,00+1,56%IGH8,000,00%INA520,00+1,96%INGR2,06-0,96%JDPL13,80-4,83%KODT4.420,00+0,68%KODT24.190,00+0,48%KOEI1.172,00+0,86%LKRI12,90-0,77%LRH525,00+7,58%PLAG344,000,00%PODR154,00+0,65%RIVP8,50-0,93%SNBA19,00-5,94%SPAN50,00+2,04%T708N98,70+0,10%T722N97,750,00%THNK27,80+2,96%TKPR410,000,00%ULPL7,95+1,92%VLEN4,17+0,48%ZABA23,80+0,42%ZITO18,40+0,55%ADRPR3.655,10+0,43%C10TR3.524,99+0,46%CBS98,280,00%CBSTR188,19+0,01%CBX4.544,31+0,38%CBX102.981,59+0,46%CBXIN4.058,45+0,57%CBXKO1.472,77+0,39%CBXNU837,83+0,77%CBXPL2.897,80+0,11%CBXPR2.279,60+0,43%CBXTP1.514,72-0,73%CBXTR3.715,58+0,38%CBXTU5.896,41-0,61%7BET28,95-1,19%7POL11,82+1,46%7SLO64,80+0,78%ACI810,00-0,61%ADPL24,30+0,83%ADRS196,00-2,00%ADRS2119,00-0,42%ARNT44,80-0,88%ATGR54,00+1,89%BSQR29,200,00%CTKS159,00+1,27%DDJH43,00-2,27%DLKV17,60+0,57%ERNT222,000,00%H273N99,600,00%HT39,20+0,77%IG65,00+1,56%IGH8,000,00%INA520,00+1,96%INGR2,06-0,96%JDPL13,80-4,83%KODT4.420,00+0,68%KODT24.190,00+0,48%KOEI1.172,00+0,86%LKRI12,90-0,77%LRH525,00+7,58%PLAG344,000,00%PODR154,00+0,65%RIVP8,50-0,93%SNBA19,00-5,94%SPAN50,00+2,04%T708N98,70+0,10%T722N97,750,00%THNK27,80+2,96%TKPR410,000,00%ULPL7,95+1,92%VLEN4,17+0,48%ZABA23,80+0,42%ZITO18,40+0,55%ADRPR3.655,10+0,43%C10TR3.524,99+0,46%CBS98,280,00%CBSTR188,19+0,01%CBX4.544,31+0,38%CBX102.981,59+0,46%CBXIN4.058,45+0,57%CBXKO1.472,77+0,39%CBXNU837,83+0,77%CBXPL2.897,80+0,11%CBXPR2.279,60+0,43%CBXTP1.514,72-0,73%CBXTR3.715,58+0,38%CBXTU5.896,41-0,61%

Zdravstveni i ekonomski izazovi menopauze: 30 % niža radna produktivnost, 30 % manje radnih sati i 30 % veći rizik nezaposlenosti

Zdravstveni i ekonomski izazovi menopauze: 30 % niža radna produktivnost, 30 % manje radnih sati i 30 % veći rizik nezaposlenosti

Varijacije spolnih hormona u godinama koje prethode menopauzi utječu na stvaranje neurotransmitera i neuromodulatora u mozgu iz čega proizlaze tipični simptomi perimenopauze.

Simptomi se mogu pojaviti u različitim kombinacijama i intenzitetu, ali većina žena može osjetiti neke od simptoma koji ih mogu manje ili više ometati u radnom okruženju.

  • Iznenadni naleti vrućine i znojenja, praćeni crvenilom kože i ponekad lupanjem srca i znojenja mogu izazvati neugodu u društvu ili narušavati san.
  • Nesanica i smanjena kvaliteta sna mogu dovesti do umora, smanjene koncentracije i razdražljivosti tijekom radnog vremena te narušiti međuljudske odnose.
  • Ukočenost i bolovi u zglobovima i mišićima, učestalo mokrenje ili inkontinencija mogu ograničavati kretanje i društvenu aktivnost
  • Osjećaj mentalne usporenosti (brain fog) – otežano verbalno izražavanje, zaboravljivost, smanjena koncentracija i učenje novih sadržaja mogu uzrokovati strah od gubitka profesionalnih kompetencija ili strah od početka demencije.
  • Promjene raspoloženja i preosjetljivost u komunikaciji može dovesti do osjećaja gubitka kontrole, nesigurnosti i osjećaja manje vrijednosti na radnom mjestu.
  • Anksioznost može otežati koncentraciju, donošenje važnih odluka i adekvatne reakcije u  stresnim situacijama.

Radna produktivnost i ekonomske posljedice težih simptoma menopauze

  • češće korištenje pauza tijekom radnog vremena,
  • smanjenje broj radnih sati kako bi se nosile sa svojim simptomima,
  • smanjenje radnih sati može rezultirati i smanjenjem plaće,
  • financijska nestabilnost obitelji i ovisnost o partneru mijenja životni standard žene,
  • zbog nemogućnosti obavljanja poslova ili problema u održavanju profesionalnih veza, mogu biti podložnije otkazima i nezaposlenosti,
  • poslodavci mogu biti primorani na prilagodbu radnih uvjeta za žene koje doživljavaju ozbiljne simptome menopauze – fleksibilno radno vrijeme, opcije za rad na daljinu ili specifične zdravstvene mjere,
  • iako je ulaganje u zdravlje zaposlenika dugoročno korisno, u početku zahtijeva financijska ulaganja koja mogu biti opterećenje za male tvrtke,
  • povećana učestalost posjeta liječnicima i potreba za terapijama može uzrokovati povećane troškove zdravstvene zaštite,
  • zadnjih desetljeća sve je veći udio perimenopauzalnih žena u ukupnom broju zaposlenih pa time i mogući učinci simptoma menopauze na radnu produktivnost.

Rezultati studije SWAN u SAD-u (Study of Women’s Health Across the Nation) ukazuju da žene s težim oblikom valunga i poremećaja sna imaju za 30 % nižu radnu produktivnost, 30 % manje radnih sati te 30 % veći rizik nezaposlenosti što za gospodarstvo SAD-a stvara gubitak od 2 milijarde dolara godišnje.

Ranije se valunge doživljavalo kao prolaznu tjelesnu neugodu, više estetski i društveni, nego zdravstveni problem. Zadnjih godina klinička istraživanja dokazuju da žene s izraženijim valunzima, češće imaju poremećaj spavanja, kognitivne i psihološke tegobe, da su sklonije migreni te da mogu biti predznak kasnijih zdravstvenih rizika – kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.

Valunge treba liječiti!

Prvenstveno prirodnim metodama –  mediteranski tip prehrane, tjelesna aktivnost, izbjegavanje alkohola i cigareta, opuštanje uz boravak u prirodi, hobiji i druženje s prijateljima, vježbe disanja i opuštanja.

Sljedeći korak mogu biti različiti oblici psihoterapije, fizioterapije i fitoterapije. Nekoliko antidepresiva osim psihološkog učinka primjenjuje se u terapiji valunga, a povoljno djeluju i na kvalitetu sna i menopauzalne migrene

U težim oblicima menopauzalnih simptoma kada ne pomažu ovi postupci u obzir dolazi hormonsko nadomjesno liječenje (HNL):

  • nadoknada estrogena i progesterona ublažava gotovo sve simptoma menopauze – od valova vrućine i nesanice, urogenitalne atrofije, mentalnog disbalansa do poboljšanja raspoloženja i libida,
  • najbolji učinak i najmanje rizike HNL ima ako se započne u godinama oko menopauze (zadnje menstruacije u životu),
  • primjeni prethodi detaljna procjena tromboembolijskih rizika i rizika raka dojke,
  • hormonsku terapiju se ne preporučuje započeti bez mamografije i ultrazvučnog pregleda dojki – to se odnosi i na primjenu fitoestrogena i bioidentičnih hormona,
  • dokazan je preventivni učinak HNL-a na demenciju, kardiovaskularne bolesti, osteoporozu te smanjenje rizika raka debelog crijeva,
  • odabir sastava hormona je individualan ovisno o dominantnim simptomima,
  • prednost se daje preparatima koji sadrže prirodni estrogen i progesteron,
  • prednost imaju preparati koji se primjenjuju putem kože (gel, sprej, krema, naljepci),
  • započinje se najnižom dozom uz postepeno povećanje do doze koja kupira simptome.

Vitalnost, fizičko zdravlje, kvalitetan odnos s partnerom, ekonomska sigurnost su važni faktori koji utječu na zadovoljstvo i ljepotu života u ovom razdoblju.

Živimo u suvremeno doba kada simptomi menopauze ne bi trebali biti misterij ili nešto čega se treba stidjeti

Budimo otvorene prema terapijskim mogućnostima kojima možemo poboljšati svoje emotivno i kognitivno funkcioniranje, radnu produktivnost te prevenirati ozbiljne bolesti.

Menopauza treba biti poticaj za veću posvećenost vlastitom zdravlju, preventivnim pregledima i usvajanju zdravijih životnih navika. Menopauza može biti i poticaj za osobni rast i razvoj, bolje upravljanje stresom i bolji balans privatnog i profesionalnog života.

Foto: Unsplash

Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr

Podijelite ovaj članak
Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
Email
Slični tekstovi
jakub zerdzicki esd6elfxrw0 unsplash

Država daje do 20.000 eura bespovratno poduzetnicima: Provjerite tko ima pravo na novac

hyqg2tyy c1zshjsjyryppzulxns7rgnibimcch6w bqoyuihal3 nlb2 8s5vopngbzkewepmw oh0qt4qpk 5d5wlhkv kl6iyzwexgldvqgk59c9g5fdbaqqfqm29m0pgj6p7g7xgo0hmege 2dgignqxshjk64p5w2nkvx943cstyefmsm15hwjesyfz (1)

Kupnja na rate ili čekanje sniženja: što se više isplati

chris li 6y6onwbkk o unsplash

Volatilnost na Wall Streetu, tehnološke dionice pod pritiskom

Pretraga

znn