Volontiranje i financijska neisplativost su prvo na što osobe pomisle na spomen udruge, ali realnost je malo drugačija.
1. Udruge kao i tvrtke mogu aplicirati na EU projekte.
2. Mogu ostvarivati dobit te na taj način biti obveznici poreza na dobiti, kao i tvrtke npr. sponzorstvo, najam i dr.
3. Mogu biti u sustavu PDV-a, dobrovoljno ili po sili Zakona o PDV-u.
4. Mogu zapošljavati samostalno ili dobivanjem potpore od strane HZZ-a.
5. Gradovi, županije svake godine imaju u proračunu određena sredstva koja proslijeđuju udrugama.
6. Povoljnije su cijene najmova koji su u vlasništvu gradova.
7. Donacije i članarine od kojih se udruga financira ne ulaze u prag za ulazak u sustav PDV-a niti je oporezivo porezom na dobit bez obzira na iznos.
8. Udruga može biti osnivač tvrtke.
9. Neoprezivo putne troškove i loko vožnja se mogu isplatiti i članovima i vanjskim suradnicima, a ne samo djelatnicima,
10. Udruga može organizirati i provoditi humanitarne akcije, predavanja s plaćanjem kotizacija (gospodarska djelatnost).
11. Za osnivanje su potrebna tri osnivača, Zapisnik s osnivačke Skupštine i Statut.
Iz ovoga se može zaključiti da su udruge, kao i tvrtke pravne osobe i da za njih isto tako vrijede isti zakonski propisi osim pojedinih ograničenja. Odnosno u svakom Zakonu je točno navedeno što je udrugama dozvoljeno npr. prema Zakonu o trgovini, dozvoljena je prigodna prodaja (prodaja izvan prodavaonice na malo) na manifestacijama, sajmovima.
Foto: Unsplash
Ivana Ožegović: Vlasnica knjigovodstvenog servisa Domino Mod s uredima u Zagrebu i Splitu, osobno specijalizirana i za knjigovodstvo i savjetovanje neprofitnih organizacija.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
