Wall Street četvrtak je zaključio negativno, dok je tržište obilježila averzija prema riziku, potaknuta novim eskalacijama na Bliskom istoku, skokom cijena nafte, rastom prinosa na obveznice i sve slabijim izgledima za smanjenje kamatnih stopa Federalnih rezervi.
Sva tri glavna indeksa završila su na najnižim razinama u ovoj godini. S&P 500 pao je za 1,52% na 6.672 boda, Nasdaq za 1,78% na 22.311 bodova, dok je Dow Jones potonuo 739 bodova, odnosno 1,56% i prvi put u 2026. zatvorio ispod 47.000 bodova.
Deset dionica u S&P-u doseglo je nove povijesne maksimume, uglavnom iz energetskog sektora (Chevron, Marathon Petroleum, Phillips 66, Valero), dok je 17 dionica palo na najniže razine u posljednjih godinu dana, uključujući Lennar, Campbell Soup i Blackstone.
Sektorski gledano, energija i komunalne usluge završile su dan pozitivno, s plusom od 0,62% odnosno 0,39%, dok su preostali sektori završili u crvenom. Najveći pad zabilježen je u industrijskom sektoru (2,68%), dok je pad od preko 2% bio prisutan i u sektorima cikličke potrošnje i tehnologije.
WTI ponovno blizu 100 dolara po barelu
Cijene nafte porasle su nakon što je novi iranski vrhovni vođa M. Khamenei poručio da Hormuški tjesnac mora ostati zatvoren kao „alat za pritisak na neprijatelja“.
Američki ministar energetike C. Wright izjavio je da američka mornarica još nije spremna pratiti tankere kroz tjesnac jer su vojne snage trenutačno usmjerene na uništavanje iranskih ofenzivnih kapaciteta.
Tržište u cijenu energenata sve više ugrađuje geopolitički rizik zbog neizvjesnosti oko transporta, dok cijene ostaju visoke unatoč ranijim izjavama kako će rat završiti “vrlo brzo”.
WTI je zaključio dan na $96,59 po barelu, uz dnevni rast veći od 10%.
Rast cijena nafte snažno je podigao dionice velikih energetskih kompanija. ExxonMobil i Chevron porasli su oko 2%, dok je Occidental Petroleum skočio 5%.
Oslobađanje rezervi bez značajnog učinka
Napadi na brodove uslijedili su nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) najavila najveće oslobađanje naftnih rezervi u svojoj povijesti, a tržište je tu mjeru uglavnom ignoriralo. Takva reakcija pokazuje skepsu da će zalihe moći nadoknaditi manjak opskrbe nastao zatvaranjem Hormuškog tjesnaca.
Neizvjesnost dodatno povećava činjenica da nije jasno koliko brzo će nafta iz rezervi stići na tržište. IEA nije objavila detalje o tempu oslobađanja ni o raspodjeli po državama, dok će SAD-u trebati oko 120 dana da ispusti planirane količine. Procjenjuje se i da bi moglo proći između 60 i 90 dana prije nego što dodatna nafta počne značajnije utjecati na tržište.
Energetski analitičari upozoravaju da bi oslobođene količine mogle pokriti tek do četvrtine manjka opskrbe uzrokovanog zatvaranjem tjesnaca te da sama odluka signalizira kako se ne očekuje brzi završetak sukoba.
Uz to, zalihe će nakon rata morati biti ponovno popunjene, što bi moglo održavati više cijene i u budućnosti.
Jones Act i rast cijena goriva
Američka administracija razmatra privremeno suspendiranje zakona Jones Act kako bi osigurala nesmetan transport energenata između američkih luka uslijed novonastalih poremećaja. Zakon zahtijeva da se roba između američkih luka prevozi brodovima izgrađenima u SAD-u, pod američkom zastavom i u američkom vlasništvu, što značajno ograničava dostupne kapacitete.
Privremeno izuzeće moglo bi omogućiti stranim brodovima prijevoz goriva i ublažiti logističke probleme, ali učinak na cijene mogao bi biti ograničen budući da je glavni uzrok rasta globalna nestašica u opskrbi.
Prosječna cijena benzina porasla je na oko $3,60 po galonu (najviše od svibnja 2024.), a cijena dizela je na $4,89 (najviše od kraja 2022.).
Objave zarada: Adobe
Adobe je objavio snažne poslovne rezultate, ali je dionica u after maketu pala više od 8%, nakon najave odlaska dugogodišnjeg izvršnog direktora S. Narayena.
Objavljena je dobit po dionici od $6,06 što je 3,41% iznad prognoziranih $5,86, odnosno rast od preko 46% u odnosu na isto razdoblje lani. Prihodi su iznosili $6,4 mlrd u odnosu na predviđenih $6,28 mlrd, što je za 1,91% više od očekivanja.
Na godišnjoj razini, prihodi su porasli oko 12%, dok je neto dobit dosegnula $1,89 mlrd u odnosu na $1,81 mlrd godinu ranije.
Prihodi od AI-orijentiranih proizvoda više su se nego utrostručili, a kompanija je najavila i daljnju integraciju Acrobata, Expressa i Photoshopa s ChatGPT-om te proširenje partnerstva s WPP-om.
Unatoč snažnim rezultatima i optimističnim smjernicama, dionice su pod pritiskom zbog straha da bi generativni AI mogao disruptirati tradicionalne softverske modele. Adobe je od početka 2026. pao oko 23%, dok je od vrhunca 2021. izgubio više od 60% vrijednosti.
Inflacija i kamatne stope u fokusu
U petak se očekuje objava indeksa cijena osobne potrošnje (PCE), a procjenjuje se da će iznositi oko 3,1% na godišnjoj razini, što bi dodatno udaljilo inflaciju od ciljanih 2%.
Skok cijena nafte značajno je promijenio očekivanja monetarne politike. Tržište predviđa samo jedno smanjenje kamatnih stopa ove godine, i to tek u prosincu, dok se dodatna popuštanja ne očekuju prije 2027. ili čak 2028. godine. Prije početka sukoba na Bliskom istoku, računalo se na početak smanjenja već tijekom ljeta.
Istodobno je visoka potražnja za obveznicama podigla prinose, pa je prinos na dvogodišnje američke obveznice porastao na 3,76%, a na desetogodišnje na 4,27%.
Trump je ponovno pozvao predsjednika Feda J. Powella na hitno smanjenje kamatnih stopa, naglašavajući da središnja banka ne bi trebala čekati sljedeći sastanak.