Tehnologija i energija zadržale zamah na Wall Streetu unatoč novoj geopolitičkoj nervozi
Wall Street srijedu je zaključio uz povećanu volatilnost, dok su ulagači pratili razvoj situacije na Bliskom istoku, očekivanja oko budućih poteza Feda i nove investicijske planove velikih tehnoloških kompanija.
S&P 500 pao je 0,28% i zaključio na 7.421 bod, dok je Nasdaq 100 porastao 0,27% te završio trgovanje na 28.814 bodova. Dow Jones oslabio je 1,09% i zaključio na 52.069 bodova.
Dva od jedanaest sektora zaključila su trgovanje u plusu. Najveći rast ostvario je energetski sektor (+1,64%), a slijedio ga je tehnološki sektor (+1,21%). S druge strane, najveći pad zabilježio je sektor osnovnih materijala (-2,30%), ispred financijskog sektora (-1,79%), nekretninskog sektora (-1,55%) i sektora komunikacijskih usluga (-1,29%).
Američke snage u srijedu su pokrenule novi val napada na Iran kao odgovor na iranske napade na trgovačke brodove u Hormuškom tjesnacu, priopćio je CENTCOM, poručivši da SAD Iran smatra odgovornim za „ničim izazvanu agresiju na trgovačke brodove i civilne posade“.
Napadi su uslijedili nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da više nije siguran želi li postići sporazum s Iranom te proglasio da je primirje između SAD-a i Irana „završeno“.
„Nisam siguran da više želim sklopiti sporazum s njima… Završimo posao“, rekao je Trump na summitu NATO-a u Ankari. Na pitanje zašto je promijenio stav prema iranskom vodstvu, kratko je odgovorio: „Upoznao sam ih.“
Prema američkim navodima, Iran je u utorak napao tri trgovačka broda u Hormuškom tjesnacu, nakon čega je Washington ukinuo izuzeće od sankcija za izvoz iranske nafte te izveo odmazdne napade na iransku vojnu infrastrukturu i manja vojna plovila.
Hormuški tjesnac ponovno je postao glavno žarište sukoba, nakon što je Iran zaprijetio blokadom prolaza i uvođenjem naknade za prolazak brodova, dok je SAD odgovorio pomorskom blokadom iranskih luka.
Iran je optužio Washington za kršenje sporazuma o primirju. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei poručio je da će „Islamska Republika Iran odlučno nastaviti štititi svoje nacionalne interese i svoj suverenitet“.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ne smatra kako SAD mora hitno preuzeti iranski nuklearni materijal, unatoč tome što je pitanje obogaćenog uranija bilo jedan od ključnih elemenata sporazuma o primirju. Dodao je da ne vidi potrebu za slanjem američkih kopnenih snaga u Iran.
„Već imamo nuklearni materijal… jedino mi imamo opremu kojom mu možemo pristupiti“, rekao je Trump, dodajući: „Zašto bih sada ulazio? Ući ću kada budu potpuno poraženi ili kada bude postignut sporazum.“
Istodobno je naglasio da više nije zainteresiran za nastavak pregovora s Teheranom te upozorio da bi SAD mogao ponovno izvesti vojne udare i obnoviti pomorsku blokadu iranskih luka u području Hormuškog tjesnaca. „Možda ćemo ponovno uvesti blokadu, ali ona će se odnositi samo na Iran“, rekao je.
Američki ministar obrane Pete Hegseth poručio je da je vojska spremna „napasti još snažnije i još dublje“ ako predsjednik izda zapovijed.
U međuvremenu je američko Ministarstvo financija ukinulo izuzeće od sankcija koje je Iranu omogućavalo izvoz nafte, dok je CENTCOM objavio da su američke snage pogodile više od 80 vojnih ciljeva, uključujući sustave protuzračne obrane, zapovjedna središta, protubrodske raketne sustave i više od 60 plovila Iranske revolucionarne garde.
Iran je američke napade nazvao „teškim kršenjem Memoranduma o razumijevanju“ te poručio da će braniti svoj teritorijalni integritet i nacionalni suverenitet.
Zbog nove eskalacije sukoba ponovno su porasle zabrinutosti oko sigurnosti plovidbe kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.
Zapisnik sa sastanka Feda održanog 16. i 17. lipnja pokazao je da među članovima FOMC-a nema jedinstvenog stava o daljnjem kretanju kamatnih stopa. Dio dužnosnika smatra da bi slabljenje inflacije moglo otvoriti prostor za njihovo smanjenje, dok drugi očekuju da će inflacija ostati povišena te bi kamatne stope mogle biti više do kraja godine.
Fed je jednoglasno zadržao referentnu kamatnu stopu u rasponu 3,50% – 3,75%, uz poruku da će buduće odluke ovisiti o pristizanju novih gospodarskih podataka.
U zapisniku se navodi da će inflacija kratkoročno ostati povišena, dok su rizici i dalje usmjereni prema rastu. Članovi Feda upozorili su i da bi snažna ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije mogla dodatno povećavati cijene tehnoloških proizvoda i električne energije.
Tržišta su na objavu zapisnika reagirala vrlo ograničeno. Glavni ekonomist LPL Financiala Jeffrey Roach ocijenio je da Fed razmatra širok raspon mogućih scenarija te da neće zauzimati čvrst stav dok novi gospodarski podaci ne pruže veću jasnoću.
Zapisnik je također pokazao da novi predsjednik Feda Kevin Warsh nastavlja pojednostavljivati komunikaciju s tržištima. Poslijesastansko priopćenje bilo je znatno kraće nego ranije, a uklonjen je i signal koji je upućivao na moguća buduća smanjenja kamatnih stopa.
Meta će izgraditi svoj prvi veliki podatkovni centar u Kanadi, u pokrajini Alberta, čime nastavlja ubrzano širenje infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Centar kapaciteta 1 gigavata predstavljat će Metin 33. podatkovni centar, a ulaganje je vrijedno oko $9 mlrd, uz očekivani rok izgradnje od dvije do tri godine.
Kompanija je Albertu odabrala zbog dostupne električne energije, razvijene infrastrukture i povoljnog regulatornog okruženja. Iz Mete su poručili da lokacija ispunjava ključne kriterije poput stabilne elektroenergetske mreže, dostupnosti energije i kvalificirane radne snage.
Uz razvoj AI infrastrukture, Meta planira proširiti poslovanje u području cloud computinga, uključujući mogućnost prodaje viška računalnih kapaciteta ili pružanja pristupa AI modelima trećim stranama. Ipak, dio ulagača i dalje je skeptičan prema planiranim kapitalnim ulaganjima od čak $145 mlrd ove godine, s obzirom na to da kompanija još nije pokazala jasan model monetizacije umjetne inteligencije izvan oglašavanja.
Projekt će tijekom vrhunca izgradnje zapošljavati više od 3.000 radnika, uz ulaganja u lokalnu infrastrukturu i zajednicu, iako dio javnosti upozorava na moguće okolišne izazove poput veće potrošnje vode, emisija i buke.
Waymo će u narednim tjednima započeti uvođenje potpuno autonomnih robotaksija u San Diegu, Las Vegasu, Tampi i Denveru. Usluga će prvo biti dostupna zaposlenicima Alphabeta, a potom će se postupno proširiti na širu javnost.
Tvrtka trenutno posluje u više od deset američkih gradova te raspolaže flotom od oko 4.000 robotaksija opremljenih sustavima autonomne vožnje pete i šeste generacije. Istodobno, konkurenti Tesla i Zoox nastavljaju širiti svoje usluge na nova tržišta.
Waymo je u veljači prikupio $16 mlrd financiranja, a kasnije ove godine planira pokrenuti uslugu i u Londonu, svom prvom međunarodnom tržištu. Dosad je ostvario više od 20 milijuna autonomnih vožnji, a cilj je do kraja godine dosegnuti milijun vožnji tjedno. Tvrtka se pritom suočava i s operativnim izazovima, uključujući incidente povezane s ekstremnim vremenskim uvjetima i prometnim gužvama.
Apple je proširio partnerstvo s Broadcomom kroz višegodišnji ugovor vrijedan više od $30 mlrd, najveće ulaganje kompanije u američku proizvodnju do sada. Sporazum uključuje proizvodnju više od 15 milijardi čipova u SAD-u te $1,5 mlrd ulaganja u proširenje Broadcomova pogona u Fort Collinsu, Colorado.
Novi ugovor obuhvaća razvoj i proizvodnju prilagođenih ASIC čipova za više generacija Appleovih proizvoda do 2031. godine, uključujući bežične komponente za mobilne mreže, Wi-Fi i Bluetooth te čipove namijenjene AI aplikacijama.
Ulaganje je dio Appleova četverogodišnjeg investicijskog plana vrijednog $600 mlrd i programa American Manufacturing Program (AMP). Tim Cook izjavio je da su komponente proizvedene u Fort Collinsu „ključne” za performanse i povezivost Appleovih uređaja, dok je izvršni direktor Broadcoma Hock Tan rekao da će ugovor omogućiti značajno proširenje proizvodnih kapaciteta tvrtke.
Prinos na 2Y američku državnu obveznicu porastao je 3,9 baznih bodova na 4,201%, dok je prinos na 10Y obveznicu porastao 2,7 baznih bodova na 4,584%.
Zlato je palo 0,76% na $4.076 po unci, dok je srebro palo 4,55% na $58,54.
Bitcoin je zaključio dan na razini od $62.282 (-1.65%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, pao je 1,59% na 16,59 bodova.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
