Snažne zarade i rast energetike obilježili srpanj, AI ostaje glavna priča Wall Streeta
Srpanj je na Wall Streetu donio mješovito kretanje glavnih američkih indeksa. S&P 500 i Nasdaq zaključili su mjesec u minusu, pri čemu je Nasdaq zabilježio najlošiji srpanj u posljednjih 20 godina, dok je Dow Jones blago porastao, a Russell 2000 također završio u negativnom području. Tržište je bilo pod pritiskom pada tehnoloških i industrijskih dionica, viših prinosa na obveznice i neizvjesnosti oko budućih poteza Feda, dok su snažan energetski sektor i dobri poslovni rezultati dijela velikih kompanija ublažili gubitke.
Umjetna inteligencija ostala je glavna tržišna tema, ali je srpanj dodatno naglasio razliku između kompanija koje već uspješno monetiziraju AI ulaganja i onih kod kojih visoki troškovi još uvijek opterećuju marže i novčani tok. Snažan rast Azurea i AWS-a podržao je dionice Microsofta i Amazona, dok su korekcija poluvodičkog sektora, visoke valuacije i zabrinutost zbog rastućih kapitalnih ulaganja povećali volatilnost.
Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i kretanje cijena nafte također su ostali važni pokretači tržišta. Povremene eskalacije odnosa između SAD-a i Irana podupirale su cijene energije i pridonijele snažnom rastu energetskog sektora, dok su razdoblja privremenog smirivanja izazivala nagle korekcije cijena nafte. Fed je zadržao kamatne stope nepromijenjenima, a slabiji gospodarski rast i još uvijek povišena temeljna inflacija zadržali su neizvjesnost oko daljnjeg smjera monetarne politike.
Šest od jedanaest sektora zaključilo je mjesec u plusu. Najveći rast ostvario je energetski sektor (+13,46%), a slijedili su financijski sektor (+3,65%) i sektor osnovnih potrošačkih proizvoda (+2,44%). Najveći pad zabilježio je industrijski sektor (-7,03%), ispred tehnološkog sektora (-3,41%) i sektora komunikacijskih usluga (-2,56%).
Srpanj je označio ulazak sezone objava rezultata za drugo tromjesečje u najintenzivniju fazu. Rezultati su dosad znatno nadmašili početna očekivanja, a snažne objave velikih tehnoloških, energetskih i potrošačkih kompanija dodatno su povećale procjene rasta zarada i prihoda.
Prema podacima FactSeta, rezultate je dosad objavilo 61% kompanija iz indeksa S&P 500. Njih 86% ostvarilo je zaradu po dionici iznad očekivanja, u usporedbi s petogodišnjim prosjekom od 78%, dok je 77% kompanija nadmašilo očekivanja u pogledu prihoda, naspram petogodišnjeg prosjeka od 70%.
Kombinirana godišnja stopa rasta zarada za drugo tromjesečje trenutačno iznosi 47,4%, u odnosu na 23,2% koliko se očekivalo krajem lipnja. Ako se ta stopa zadrži, bit će to najviši rast zarada od drugog tromjesečja 2021. godine te drugi uzastopni kvartal s rastom iznad 20%.
Dosad objavljene zarade bile su 31,4% iznad procjena, što bi predstavljalo najveće pozitivno iznenađenje otkako FactSet prati ovaj pokazatelj. Međutim, rezultat je snažno pod utjecajem Alphabeta i Amazona. Alphabetov GAAP rezultat uključivao je dobitak od približno $98 mlrd., dok je Amazonov uključivao $53,4 mlrd. neoperativnih prihoda prije poreza, uglavnom povezanih s ulaganjima u Anthropic. Bez tih kompanija pozitivno iznenađenje zarada smanjilo bi se na 9,2%, a stopa rasta zarada s 47,4% na 28,8%, što je i dalje iznad povijesnih prosjeka.
Kombinirana stopa rasta prihoda povećana je s 12,2% na kraju lipnja na 14,1%. Prihodi su u prosjeku bili 2,9% iznad očekivanja, a 11 sektora bilježi godišnji rast prihoda. Deset od jedanaest sektora istodobno ostvaruje rast zarada, pri čemu ih osam bilježi dvoznamenkasti rast. Predvode energetski sektor (+135,3%), sektor komunikacijskih usluga (+109,8%), sektor cikličke potrošnje (+90,7%) i tehnološki sektor (+69,4%). Zdravstveni sektor jedini bilježi pad zarada.
Najvažnija tema sezone i dalje ostaje AI ciklus. Rezultati pokazuju snažnu potražnju za cloud uslugama, podatkovnim centrima i AI infrastrukturom, ali istodobno otvaraju pitanje utjecaja rastućih kapitalnih ulaganja na marže i slobodni novčani tok.
Za treće tromjesečje analitičari očekuju rast zarada S&P 500 kompanija od 27,4%, dok se za četvrto tromjesečje očekuje rast od 25,2%. Procjena rasta za cijelu 2026. povećana je na 29,1%, a bottom-up procjena EPS-a tijekom srpnja porasla je 3,2%, s $340,49 na $351,33.
Forward P/E omjer za S&P 500 trenutačno iznosi 19,6, što je ispod petogodišnjeg prosjeka od 19,9, ali iznad desetogodišnjeg prosjeka od 19,0. Snažan rast zarada ostaje važan oslonac tržištu, no zbog visokih valuacija i velikog utjecaja jednokratnih dobitaka Alphabeta i Amazona ulagači će nastaviti pažljivo pratiti kvalitetu zarada, održivost AI potražnje i povrat na rastuća kapitalna ulaganja.
Tijekom srpnja fokus tržišta bio je na inflaciji, usporavanju zapošljavanja, otpornosti potrošnje i odluci Federalnih rezervi. Podaci su poslali mješovitu poruku: potrošačka inflacija osjetno se smirila, ponajprije zbog pada cijena energije, dok su proizvođačke cijene ostale povišene. Tržište rada pokazalo je znakove usporavanja, ali broj otpuštanja i dalje ostaje nizak.
Indeks potrošačkih cijena u lipnju pao je 0,4% na mjesečnoj razini, što je najveći pad od travnja 2020. godine, dok je godišnja inflacija usporila s 4,2% na 3,5%. Cijene energije smanjile su se 5,7%, a benzina 9,7%. Temeljni CPI ostao je nepromijenjen na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa usporila s 2,9% na 2,6%.
Proizvođačke cijene pale su 0,3% na mjesečnoj razini, nakon rasta od 0,6% u svibnju, ali su na godišnjoj razini ostale visoke uz rast od 5,5%. Uža mjera proizvođačke inflacije, koja isključuje hranu, energiju i trgovačke marže, porasla je 0,1% mjesečno i 5,1% godišnje. Podaci pokazuju da su kratkoročni cjenovni pritisci oslabjeli, ali se stanje u proizvodnom lancu još nije u potpunosti normaliziralo.
Prema ADP izvješću, privatni sektor u lipnju je otvorio 98 tisuća radnih mjesta, u odnosu na 122 tisuće u svibnju. Službeno izvješće pokazalo je otvaranje samo 57 tisuća novih radnih mjesta, dok se stopa nezaposlenosti smanjila s 4,3% na 4,2%, dijelom zbog pada stope participacije na 61,5%. Prosječne satnice porasle su 0,3% mjesečno i 3,5% godišnje, a podaci za travanj i svibanj revidirani su naniže za ukupno 74 tisuće radnih mjesta.
Unatoč slabijem zapošljavanju, broj novih zahtjeva za naknadu za nezaposlene pao je na 187 tisuća, što pokazuje da kompanije zasad ne povećavaju otpuštanja. Maloprodaja je istodobno porasla 0,2% mjesečno i 6,7% godišnje, potvrđujući otpornost potrošnje. Ipak, indeks povjerenja potrošača pao je u srpnju na 90,8 bodova, uz veću zabrinutost kućanstava zbog dostupnosti radnih mjesta.
Fed je na sjednici 28. i 29. srpnja zadržao kamatnu stopu u rasponu od 3,50% do 3,75%. Devet članova podržalo je odluku, dok su tri tražila povećanje od 25 baznih bodova. Fed je naveo da se gospodarska aktivnost nastavlja širiti solidnim tempom, ali i da inflacija ostaje povišena u odnosu na cilj od 2%. Upozorio je i na neizvjesnost povezanu sa sukobom na Bliskom istoku i kretanjem cijena energije.
Niži CPI i slabije zapošljavanje idu u prilog blažoj monetarnoj politici, dok visoka proizvođačka inflacija, geopolitička neizvjesnost i tri glasa za povećanje kamata pokazuju da Fed još nije spreman brzo popustiti.
Tijekom srpnja fokus tržišta u eurozoni bio je na inflaciji, energetskim cijenama, gospodarskom rastu i odluci Europske središnje banke. Nakon povećanja kamata u lipnju, ECB je 23. srpnja jednoglasno odlučio zadržati tri ključne kamatne stope nepromijenjenima. Depozitna stopa ostala je na 2,25%, stopa glavnih operacija refinanciranja na 2,40%, a stopa granične posudbe na 2,65%.
ECB je upozorio da puni utjecaj energetskog šoka na inflaciju još nije vidljiv te da će pratiti prelijevanje viših troškova na cijene robe, usluga i plaće. Pojedini članovi razmatrali su dodatno povećanje kamata, ali je konačna odluka bila jednoglasna. Središnja banka nije unaprijed odredila buduću putanju kamata, nego će odluke donositi na temelju novih podataka.
Inflacija u eurozoni tijekom lipnja usporila je s 3,2% na 2,8%, dok su cijene na mjesečnoj razini pale 0,1%. Inflacija energije smanjena je s 10,8% na 8,5%, a temeljna inflacija s 2,6% na 2,4%. Najveći doprinos ukupnoj inflaciji i dalje je dolazio iz sektora usluga.
Gospodarstvo eurozone u drugom tromjesečju poraslo je 0,4% u odnosu na prethodni kvartal, nakon stagnacije u prva tri mjeseca godine. Godišnji rast ubrzao je s 0,5% na 1,0%. Njemačka, Francuska i Italija ostvarile su rast od po 0,2%, dok je španjolsko gospodarstvo poraslo 0,7%. Eurozona je tako pokazala veću otpornost na energetske i geopolitičke rizike nego što se očekivalo.
Najvažniji britanski događaji tijekom srpnja bili su usporavanje inflacije, postupno slabljenje tržišta rada i odluka Bank of Englanda. BoE je zadržao kamatnu stopu na 3,75%, omjerom glasova šest naprema tri. Tri člana zalagala su se za povećanje stope na 4,00%.
BoE je naveo da sukob na Bliskom istoku i njegov utjecaj na cijene nafte i plina ostaju najveći rizik za inflacijske izglede. Većina članova procijenila je da trenutačne kamatne stope i pooštreni financijski uvjeti pružaju dovoljnu zaštitu, dok su zagovornici povećanja upozorili na moguće prelijevanje energetskih troškova na plaće i potrošačke cijene.
Britanska inflacija u lipnju usporila je s 2,8% na 2,6%, uz mjesečni rast cijena od 0,1%. Temeljna inflacija ostala je na 2,6%, dok je inflacija usluga usporila s 3,7% na 3,6%. Najveći doprinos smanjenju ukupne inflacije došao je od transporta te hrane i bezalkoholnih pića.
Britanski BDP u svibnju porastao je 0,1%, nakon pada od 0,1% u travnju. U tri mjeseca do svibnja gospodarstvo je poraslo 0,7%, što je bio šesti uzastopni rast na tromjesečnoj osnovi. Uslužni sektor porastao je 0,3%, dok su industrijska proizvodnja i građevinarstvo zabilježili pad.
Stopa nezaposlenosti iznosila je 4,9%. Broj zaposlenih na platnim listama u lipnju smanjio se za četiri tisuće mjesečno i 71 tisuću godišnje, dok je broj slobodnih radnih mjesta pao na 712 tisuća. Redovne plaće porasle su 3,4%, a ukupne 4,3%. Slabije tržište rada ublažava domaće inflacijske pritiske, ali energetski rizici zadržavaju BoE u opreznom položaju.
Srpanj su u Japanu obilježili ubrzavanje inflacije, snažan rast proizvođačkih cijena, slab jen i očekivanje odluke Bank of Japana. Sjednica BoJ-a započela je 30. srpnja i završava 31. srpnja, pa odluka u trenutku zaključenja teksta još nije bila objavljena. Ciljana kratkoročna kamatna stopa ostala je na približno 1,00%.
Ukupna inflacija u lipnju porasla je s 1,5% na 1,7%, dok je temeljni CPI ubrzao s 1,4% na 1,6%, ali je peti mjesec zaredom ostao ispod BoJ-ova cilja od 2%. Šira temeljna inflacija usporila je s 1,8% na 1,7%, što pokazuje da je ubrzanje ukupne inflacije velikim dijelom bilo povezano s cijenama energije.
Proizvođačke cijene porasle su 7,1% na godišnjoj razini, najviše u više od tri godine. Rast su potaknuli viši troškovi goriva i uvoza, slab jen te skuplje sirovine. Zbog toga tržište očekuje da će BoJ zadržati mogućnost dodatnog povećanja kamata.
Japanska vlada smanjila je prognozu realnog gospodarskog rasta za fiskalnu 2026. godinu s 1,3% na 0,9%, ponajprije zbog viših cijena energije. Prognoza rasta privatne potrošnje smanjena je na 0,9%, kapitalnih ulaganja na 2,3%, dok je prognoza inflacije povećana na 2,2%.
Japansko tržište dionica tijekom srpnja snažno je palo nakon rekordnog rasta u drugom tromjesečju. Nikkei 225 zaključio je 30. srpnja na 61.867 bodova, odnosno 11,70% ispod razine s kraja lipnja. Najveći pritisak došao je od tehnoloških i poluvodičkih dionica, uz globalnu rasprodaju AI povezanih kompanija i zabrinutost zbog visokih kapitalnih ulaganja. Podatak ne uključuje posljednji trgovinski dan u mjesecu.
U kolovozu će fokus tržišta biti na četiri glavne teme: novim podacima o inflaciji i tržištu rada u SAD-u, godišnjem skupu središnjih bankara u Jackson Holeu, nastavku sezone objava rezultata za drugo tromjesečje te daljnjem razvoju geopolitičke situacije na Bliskom istoku. Za razliku od srpnja, vodeće središnje banke u kolovozu nemaju redovne sastanke o kamatnim stopama, pa će tržišna očekivanja u većoj mjeri oblikovati gospodarski podaci i poruke monetarnih dužnosnika.
U SAD-u prvi važan test stiže 7. kolovoza, kada će biti objavljeno izvješće o zaposlenosti za srpanj. CPI je na rasporedu 12. kolovoza, PPI dan kasnije, dok će podaci o maloprodaji biti objavljeni 14. kolovoza. Krajem mjeseca, 26. kolovoza, tržište će dobiti PCE indeks za srpanj i drugu procjenu BDP-a za drugo tromjesečje. Investitori će tražiti potvrdu usporavaju li inflacijski pritisci bez izraženijeg pogoršanja tržišta rada i potrošnje. Tvrdokorna inflacija u kombinaciji sa slabijim zapošljavanjem bila bi posebno nepovoljna jer bi Fedu dodatno otežala donošenje odluke u rujnu.
Najvažniji monetarni događaj mjeseca bit će simpozij u Jackson Holeu, koji se održava od 27. do 29. kolovoza. Iako je službena tema ovogodišnjeg skupa financijska inovacija i njezin utjecaj na platni sustav i monetarnu politiku, tržište će prvenstveno tražiti naznake o budućem kretanju kamatnih stopa. Sljedeći sastanak ECB-a održava se 9. i 10. rujna, Fed sastaje 15. i 16. rujna, odluka BoE-a slijedi 17. rujna, a sastanak BoJ-a 17. i 18. rujna. Zbog toga bi poruke iz Jackson Holea mogle znatno utjecati na očekivanja uoči rujanskih odluka.
U Europi će pozornost biti usmjerena na novu procjenu gospodarskog rasta eurozone za drugo tromjesečje, koja će biti objavljena 14. kolovoza, te konačne podatke o srpanjskoj inflaciji 19. kolovoza. U Ujedinjenom Kraljevstvu prva procjena BDP-a za drugo tromjesečje stiže 13. kolovoza, podaci o tržištu rada 18. kolovoza, a inflacija dan kasnije. U Japanu će fokus biti na sažetku stajališta sa srpanjskog sastanka BoJ-a, koji se objavljuje 10. kolovoza, te novim inflacijskim podacima. Budući da u kolovozu neće biti novih odluka o kamatnim stopama, ti će podaci imati važnu ulogu u oblikovanju očekivanja za rujan.
Na tržištu dionica nastavit će se sezona objava rezultata za drugo tromjesečje. Posebna pozornost ostat će na tehnološkim i AI povezanim kompanijama jer će tržište i dalje tražiti potvrdu da velika ulaganja u podatkovne centre, cloud infrastrukturu i poluvodiče stvaraju odgovarajući rast prihoda i dobiti. Jedna od najvažnijih pojedinačnih objava bit će Nvidia 26. kolovoza. Investitori će pratiti rast prihoda podatkovnih centara, kretanje marži i nove smjernice potražnje. Nakon izražene volatilnosti AI i poluvodičkih dionica, snažni rezultati mogli bi podržati stabilizaciju sektora, dok bi opreznije smjernice mogle izazvati novi pritisak na valuacije.
Geopolitička situacija na Bliskom istoku također će ostati važan tržišni faktor. Svako novo zaoštravanje koje bi povećalo cijene nafte ili ugrozilo transport energenata moglo bi ponovno ojačati inflacijska očekivanja i podići prinose na obveznice. S druge strane, stabilizacija cijena energije, smirivanje inflacije i nastavak solidnog rasta zarada mogli bi ublažiti pritisak na tržište.
Kolovoz će stoga biti važan za procjenu može li se tehnološki segment stabilizirati nakon izraženog srpanjskog pada i može li se rast proširiti na veći broj sektora. Slabija ljetna likvidnost pritom bi mogla pojačati tržišne reakcije na svako veće odstupanje ekonomskih podataka ili rezultata kompanija od očekivanja.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
