Geopolitička neizvjesnost i potencijalni IPO SpaceX-a usmjerili pažnju tržišta
Wall Street zaključio je srijedu u pozitivnom tonu, uz rast indeksa potaknut rastućim očekivanjima skorog završetka rata između SAD-a i Irana.
S&P 500 porastao je 0,72% i zatvorio na 6.575 bodova, Nasdaq 1,16% i završio na 21.840 bodova, dok je Dow Jones porastao 224 boda, odnosno 0,48%, na 46.565 bodova.
Sektorski gledano, devet od jedanaest sektora zaključilo je dan u plusu. Najveći rast zabilježio je sektor materijala (+1,95%), a slijedilo je industrijski sektor (+1,7%) i komunikacijske usluge (1,37%).
S druge strane, najveći pad zabilježio je energetski sektor (-2,89%), što je posljedica pada cijena nafte tijekom dana. U minusu je bila i osnovna potrošnja (-0,34%).
Trump je poručio da je iranski predsjednik zatražio primirje, ali je istaknuo da će SAD takvu ponudu razmotriti tek kada Hormuški tjesnac bude „otvoren, slobodan i siguran”. Uz to, poručio je i da će Iran do tada biti potpuno uništen ili „vraćen u kameno doba”.
S druge strane, Teheran je takve tvrdnje negirao. Iranski dužnosnici i ministar vanjskih poslova, A. Araghchi, poručili su da Iran nije tražio primirje, već kraj rata te da trenutačno nema pregovora.
Time je još jednom potvrđeno koliko je komunikacija između dviju strana kontradiktorna.
Trump je u večernjem obraćanju naciji poručio da je rat „blizu kraja” te je istodobno najavio da će SAD vrlo snažno pogoditi Iran u sljedeća dva do tri tjedna.
Iran je uspostavio sustav kontrole i naplate prolaza kroz Hormuški tjesnac. Promet kroz tjesnac pao je za 90% od početka rata, dok se sav preostali promet odvija kroz uski koridor uz iransku obalu.
Koridor funkcionira kao selektivni režim prolaza: brodovi moraju unaprijed dostaviti podatke, prolaze sigurnosnu provjeru, dobivaju odobrenje te prolaze uz pratnju iranskih snaga. Riječ je o svojevrsnom „kontroliranom koridoru temeljenom na dozvolama”, a parlament je dodatno formalizirao sustav zakonom o naplati prolaza.
Drugim riječima, Hormuz je iz trgovačke rute prerastao u geopolitičko oružje, financijski instrument i alat selektivne kontrole svjetske trgovine.
SpaceX podnio je zahtjev za IPO, čime je otvoren put prema mogućoj rekordnoj javnoj ponudi dionica.
Kompanija je nakon nedavnog spajanja s xAI procijenjena na $1,25 bilijuna, dok Bloomberg navodi da bi ciljana valuacija mogla premašiti $1,75 bilijuna. Ako bi SpaceX zaista prikupio do $75 mlrd, to bi višestruko nadmašilo najveće američke IPO-e u povijesti, uključujući Alibabu i Visu.
Priča o SpaceX-u važna je iz više razloga. Riječ je o jednoj od rijetkih privatnih kompanija takve veličine i strateškog značaja. SpaceX duboko je integriran u američki državni i obrambeni sustav, s više od $24,4 mlrd prihoda iz suradnje sa saveznom vladom od 2008. godine. Također, kompanija ima i snažnu operativnu pozadinu: tijekom 2025. izvela je 165 orbitalnih letova, uz dodatne testne letove Starshipa.
ISM indeks proizvodnje porastao je na 52,7, iznad očekivanja od 52,3, što sugerira na otporniji proizvodni sektor. Međutim, indeks cijena skočio je na 78,3, upućujući na pojačane inflatorne pritiske.
Gospodarstvo pokazuje određenu otpornost, no rast inputnih troškova i cijena energije održava povišenu inflacijsku neizvjesnost.
Predsjednik Feda iz St. Louisa Alberto Musalem izjavio je da bi kamatne stope trebale ostati stabilne u uvjetima visoke neizvjesnosti.
Prinos na 2Y američku državnu porastao je za manje od jednog baznog boda na 3,803%, dok je prinos na 10Y obveznicu porastao jedan bazni bod na 4,321%.
WTI je pao za 2,47% na $98 po barelu.
Zlato je poraslo 2,40% na $4.784 po unci, a srebro 0,66% na $75.
Bitcoin je zaključio dan na razini $68.101 (-0,25%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, pao je 2,81% na 24,54 boda.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
