Ulagači se okrenuli energiji i zdravstvu, Dow Jones zaključio dan rastom
Wall Street ponedjeljak je zaključio mješovito, pri čemu su snažni padovi velikih tehnoloških kompanija pritisnuli S&P 500 i Nasdaq, dok su tržišta pratila razvoj pregovora između SAD-a i Irana te kretanje cijena nafte.
S&P 500 pao je 0,37% i zaključio na 7.472 boda, Nasdaq je izgubio 1,32% te završio na 26.166 bodova, dok je Dow Jones porastao za 148 bodova odnosno 0,29% i zaključio na 51.712 bodova.
Šest od jedanaest sektora završilo je trgovanje u plusu. Najveći rast ostvario je energetski sektor (+1,12%), a slijedili su zdravstveni sektor (+0,96%) i sektor nekretnina (+0,91%). Najveći pad zabilježio je sektor komunikacijskih usluga (-3,48%), ispred sektora diskrecijske potrošnje (-2,06%) i industrijskog sektora (-1,89%).
Promet kroz Hormuški tjesnac tijekom vikenda naglo je usporio nakon što je Iran objavio da ponovno zatvara ključni svjetski plovni put, optuživši Izrael za kršenje primirja nastavkom napada u južnom Libanonu. Prema podacima tvrtke Windward, kroz tjesnac je u nedjelju prošlo samo 12 brodova, u odnosu na više od 21 dan ranije, pri čemu je pet od osam brodova na ulazu plovilo s isključenim AIS signalom.
Američka vojska poručila je da Hormuški tjesnac ostaje otvoren i da Iran nema kontrolu nad njime, dok su podaci Lloyd’s Lista pokazali da su iranski tankeri nastavili prolaziti kroz tjesnac. U međuvremenu, američki i iranski dužnosnici nastavili su pregovore u Švicarskoj s ciljem postizanja konačnog sporazuma unutar 60 dana. Iran navodi da je osigurao izuzeća za izvoz nafte i petrokemijskih proizvoda, ukidanje blokade svojih luka te oslobađanje dijela zamrznute imovine, dok je Trump uoči pregovora ponovno zaprijetio novim napadima na Iran ako ne obuzda svoje saveznike u Libanonu.
Dionice Alphabeta pale su u ponedjeljak 5%, zabilježivši najveći jednodnevni pad od svibnja 2025. godine, zbog rastuće zabrinutosti oko umjetne inteligencije i odlaska ključnih stručnjaka. Prošlog tjedna Google je napustio jedan od voditelja razvoja modela Gemini, Noam Shazeer, koji prelazi u OpenAI, dok je u petak iz DeepMinda otišao i John Jumper, dobitnik Nobelove nagrade i jedan od tvoraca AlphaFolda, pridruživši se Anthropicu.
Dodatni pritisak na dionicu izazvale su izjave izvršnog direktora Microsofta Satye Nadelle da se tržište umjetne inteligencije sve više komoditizira, što potiče pitanja o isplativosti velikih ulaganja u AI. Alphabet je od listopada prikupio $141 mlrd kroz dug i vlasnički kapital za financiranje razvoja umjetne inteligencije, a ulagači strahuju da bi jeftiniji i zamjenjivi AI modeli mogli narušiti profitne marže.
Nvidijine dionice zaostaju za širim poluvodičkim sektorom u 2026. godini, s rastom od oko 12% u odnosu na gotovo 85% koliko je porastao ETF SMH. Tijekom posljednjeg mjeseca dionica je oslabila oko 3%, dok su proizvođači memorijskih čipova, poput Microna i Sandiska, ostvarili rast od gotovo 60%.
Cijena najma računalne snage za Nvidijin vodeći AI čip B200 pala je s $6,11 po satu krajem svibnja na $4,22 sredinom lipnja. Trgovci na Kalshiju očekuju da se cijene neće vratiti na prethodne vrhunce, što potiče bojazni da bi rast ponude AI infrastrukture mogao smanjiti Nvidijinu pregovaračku moć i profitabilnost.
Ipak, dio Wall Streeta ostaje optimističan. Google je ovog mjeseca dogovorio najam AI kapaciteta od SpaceX-a vrijedan $920 mil mjesečno, pri čemu će koristiti oko 110.000 Nvidijinih GPU-ova.
Dionice SpaceX-a pale su 16% u ponedjeljak, zabilježivši treći uzastopni dan gubitaka i produbivši korekciju nakon snažnog rasta uslijed rekordnog IPO-a. Tijekom posljednja tri trgovinska dana dionica je izgubila gotovo 24% vrijednosti, nakon što je nakratko premašila tržišnu kapitalizaciju Amazona i Microsofta.
Kompanija je 12. lipnja izašla na burzu po cijeni od $135 po dionici, a u ponedjeljak je objavila izdavanje viših neosiguranih obveznica te otkrila da je 19. lipnja raspolagala s $100,8 mlrd gotovine i novčanih ekvivalenata.
Prinos na dvogodišnje američke obveznice dosegnuo najvišu razinu od veljače 2025. uoči objave PCE inflacije
Prinosi na američke državne obveznice porasli su u ponedjeljak, pri čemu je prinos na dvogodišnju obveznicu porastao na 4,230%, najvišu razinu od veljače 2025. godine, dok je prinos na desetogodišnju obveznicu dosegnuo 4,507%, a na 30-godišnju 4,946%. Rast prinosa odražava očekivanja da bi američka središnja banka mogla zadržati restriktivnu monetarnu politiku dulje nego što se ranije očekivalo.
Fokus tržišta sada je usmjeren na objavu svibanjskog indeksa osobne potrošnje (PCE) u četvrtak, Fedove preferirane mjere inflacije, za koju se očekuje ubrzanje temeljnog pokazatelja u odnosu na travanj. Prošlotjedni sastanak Feda pod vodstvom Kevina Warsha dodatno je ojačao takva očekivanja, nakon što je središnja banka zadržala kamatne stope u rasponu od 3,5% do 3,75%, uklonila formulacije koje su upućivale na buduća smanjenja stopa te signalizirala mogućnost novih povećanja.
Prinos na 2Y američku državnu obveznicu porastao je 0,2 bazna boda na 4,230%, dok je prinos na 10Y obveznicu pao 1 bazni bod na 4,507%.
Zlato je poraslo 1,14% na $4.187 po unci, dok je srebro poraslo 0,83% na $65,01.
Bitcoin je zaključio dan na razini od $64.005 (+1.13%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, pao je 2,98% na 17,28 bodova.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
