Nasdaq snažno porastao dok se nova milijarderska AI utrka zahuktava
Wall Street četvrtak je zaključio u pozitivnom tonu, dok su ulagači pratili razvoj geopolitičkih događaja, val korporativnih objava i nastavak utrke tehnoloških kompanija u području umjetne inteligencije.
S&P 500 porastao je 0,81% i zaključio na 7.543 boda, dok je Nasdaq 100 ojačao 1,62% te završio trgovanje na 29.727 bodova. Dow Jones porastao je 0,27% i zaključio na 52.487 bodova.
Sedam od jedanaest sektora zaključilo je trgovanje u plusu. Najveći rast ostvario je tehnološki sektor (+1,71%), a slijedili su sektor cikličke potrošnje (+1,38%), sektor osnovnih materijala (+1,28%) i financijski sektor (+1,07%). S druge strane, najveći pad zabilježio je sektor osnovnih potrošačkih proizvoda (-1,32%), ispred energetskog sektora (-1,26%), komunalnog sektora (-0,27%) i zdravstvenog sektora (-0,03%).
NATO summit u Ankari obilježila je dominacija Donalda Trumpa, oko čijih su se odluka i izjava tijekom 48 sati vrtjela gotovo sva ključna geopolitička pitanja, od Irana i Ukrajine do obrambene potrošnje članica Saveza.
Iako je uoči summita oštro kritizirao europske saveznike zbog izdvajanja za obranu te ponovno prozvao Dansku i Španjolsku, atmosfera se tijekom sastanka iza zatvorenih vrata potpuno promijenila. Svjetski čelnici opisali su razgovore kao vrlo konstruktivne, a Trump je nakon završetka izjavio da je među sudionicima vladalo “nevjerojatno jedinstvo” i “ogromna međusobna naklonost”.
Među političkim pobjednicima summita istaknuli su se turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte te ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je, prema svemu sudeći, popravio odnose s Trumpom i približio se dogovoru o proizvodnji sustava Patriot. S druge strane, najvećim gubitnikom autor smatra Vladimira Putina zbog demonstriranog jedinstva NATO-a i jačanja potpore Ukrajini.
Unatoč pozitivnijoj atmosferi među saveznicima, ključna pitanja ostala su otvorena, ponajprije budući odnos SAD-a prema Iranu.
Meta je predstavila Muse Spark 1.1, svoje dosad najnaprednije AI rješenje za programiranje i agentske sustave, čime ulazi u izravno natjecanje s OpenAI-jem i Anthropicom. Model je sada dostupan putem API-ja u javnom pregledu, dok će novi korisnici pristup dobivati postupno preko liste čekanja.
Direktor za umjetnu inteligenciju Alexandr Wang izjavio je da je cjenik “vrlo agresivan i atraktivan” u odnosu na konkurenciju. Novi korisnici dobivaju $20 besplatnog kredita, nakon čega Meta naplaćuje $1,25 za milijun ulaznih tokena i $4,25 za milijun izlaznih tokena.
Prema Wangu, Muse Spark 1.1 posebno se ističe u programerskim zadacima i povezivanju s alatima trećih strana, što ga čini pogodnim za razvoj AI agenata koji mogu samostalno obavljati složene zadatke. Naglasio je da je razvoj programerskih sposobnosti ključan za razvoj naprednih agentskih sustava.
Istovremeno, kompanija postupno mijenja strategiju – uz open-source modele sve više naglasak stavlja na naplatu pristupa vlasničkim AI modelima, iako Wang tvrdi da Meta ostaje predana open-source pristupu. Također je otkrio da tvrtka već razvija još snažniji model pod kodnim nazivom Watermelon.
Glavni izvršni direktor Palo Alto Networksa Nikesh Arora smatra da bi se cijena AI tokena trebala smanjiti i do 90% kako bi umjetna inteligencija postala široko primjenjiva u poslovnom sektoru. Komentirajući izjavu izvršnog direktora OpenAI-ja Sama Altmana da je novi model 54% učinkovitiji u korištenju tokena, Arora je poručio kako je to “dobar početak”, ali da će biti potrebno znatno veće smanjenje troškova.
Prema njegovim procjenama, troškovi tokena trebali bi pasti oko 80% u idućih 12 mjeseci, a zatim ukupno do 90% u odnosu na današnje razine. Istaknuo je da su visoki troškovi tokena postali jedna od najvećih prepreka široj implementaciji AI-ja u kompanijama.
Sličan stav prošlog je tjedna iznio i izvršni direktor Palantira Alex Karp, koji je kritizirao model naplate temeljen na tokenima te istaknuo da bi open-weight modeli mogli biti bolje dugoročno rješenje. Zbog visokih cijena sve se više tvrtki okreće jeftinijim otvorenim modelima, uključujući kineske AI modele.
Dionice Micron Technologyja porasle su gotovo 5% nakon što je kompanija najavila novi investicijski ciklus za jačanje američkog lanca opskrbe poluvodičima. U sklopu paketa vrijednog do $3 mlrd, Micron će uložiti $500 mil u tajvanski GlobalWafers za proširenje proizvodnje silicijskih wafera u Teksasu te je potpisan i 10-godišnji ugovor o opskrbi.
Kompanija je istovremeno povećala planirana ulaganja u SAD-u na $250 mlrd do 2035. godine, oko $50 mlrd više od prethodnog plana. Dodatna ulaganja potaknuta su snažnim rastom potražnje za memorijskim čipovima zbog ubrzane izgradnje AI infrastrukture.
Pozitivno raspoloženje proširilo se i na ostatak sektora poluvodiča, pri čemu su dionice Applied Materialsa, KLA Corporationa, Lam Researcha i Arm Holdingsa također zabilježile rast.
Micron je od početka 2026. godine porastao gotovo 250%, a u svibnju je prvi put premašio tržišnu kapitalizaciju od $1 bilijun. Kompanija nastavlja širiti proizvodne kapacitete u SAD-u, uključujući dvije nove tvornice u Idahu te novi pogon u saveznoj državi New York, koji bi trebao postati najveći proizvodni kompleks za poluvodiče u povijesti SAD-a.
PepsiCo je objavio mješovite rezultate za drugo tromjesečje. Zarada po dionici iznosila je $2,20, što je 0,45% manje od očekivanih $2,21. Nakon objave rezultata dionice kompanije pale su više od 4%.
Objavljeni su prihodi od $21,18 mlrd, 0,88% veći od prognoziranih $23,97 mlrd. Na globalnoj razini volumen prodaje hrane porastao je 3%, a pića 2%, dok je u Sjevernoj Americi volumen prodaje pića pao 4%, uz stagnaciju prehrambenog segmenta.
Izvršni direktor Ramon Laguarta istaknuo je da su rezultati u SAD-u bili pod pritiskom zbog usporavanja potrošnje i visokih cijena goriva, koje su dodatno opteretile kućne budžete i smanjile prodaju, posebno u trgovinama uz benzinske postaje.
Unatoč izazovima, PepsiCo je zadržao godišnje smjernice te i dalje očekuje rast prihoda od 2% do 4% i rast zarade po dionici od 4% do 6%. Kompanija očekuje postupan oporavak poslovanja u Sjevernoj Americi tijekom ostatka godine.
Prinos na 2Y američku državnu obveznicu pao je 3,9 baznih bodova na 4,162%, dok je prinos na 10Y obveznicu pao 0,3 baznih bodova na 4,554%.
Zlato je poraslo 1,11% na $4.123 po unci, dok je srebro poraslo 3,19% na $60,41.
Bitcoin je zaključio dan na razini od $63.226 (+1.52%).
Indeks volatilnosti VIX, poznat i kao „indeks straha“, porastao je 1,33% na 16,05 bodova.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
